"Jasno je da se otvara novo poglavlje za Evropu i svijet za 11 dana", rekao je Zelenski na sastanku Ukrajinske kontakt grupe u Njemačkoj, aludirajući na inauguraciju Donalda Trumpa 20. januara.

"Moramo još više da sarađujemo, još više da se oslanjamo jedni na druge i postižemo još bolje rezultate. Šta god da se dešava u svijetu, svi žele da budu sigurni da njihova zemlja neće biti izbrisana sa mape."

Trump nije rekao da li će SAD nastaviti da predvode Ukrajinsku kontakt grupu kada se Joe Biden, aktuelni predsjednik, povuče sa funkcije.

Od početka ruske invazije u februaru 2022. grupa od oko 50 zemalja je Ukrajini dala više od 126 milijardi dolara u oružju, obuci i opremi. SAD su od toga dale 66 milijardi.

Sjedinjene Države će Ukrajini poslati još oružja i opreme iz postojećih vojnih zaliha, u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što Bajden napusti funkciju.

Pomoć između ostalog uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, rakete zemlja-vazduh, pomoćnu opremu za avione F-16, opremu za bezbjednu komunikaciju, oružje malog kalibra i municiju.

Novi američki paket pomoći najavljen je u četvrak, kada je aktuelni sekretar za odbranu SAD Lloyd Austin posljednji put ugostio Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u bazi Ramstein u Njemačkoj.

"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.

Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija, kaže da Trump, koji je bio veoma kritičan prema postupanju Bidenove administracije u Afganistanu, ne bi htio da vidi sličnu humanitarnu krizu za vrijeme svog mandata.

"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je on za Glas Amerike.

Umjesto da obustave pomoć Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.

Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu kao na vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju zbog Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu, otežavali su borbu Ukrajine.

Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada bi Ukrajina nešto tražila, odgovarala sa "ne", zatim sa "možda", prije nego što bi na kraju rekla "da".

"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je mnogo koštalo", rekao je on.

Jeff Seldin je doprinio pisanju ovog izvještaja.

Ishod glasanja sudija Vrhovnog suda, kojih ukupno ima devet, iznosio je 5:4.

Trumpu bi presuda u tom postupku pred sudom na Manhattanu trebalo da bude izrečena u petak u 9.30 sati po lokalnom vremenu.

Trumpovi advokati su se u srijedu obratili najvišem sudu nakon što su njujorški sudovi odbili da odlože izricanje presude sudije Juana Merchana, koji je predsjedavao Trumpovim suđenjem i osudom prošlog maja po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije. Trump je negirao krivicu.

U podnesku najvišem njujorškom sudu, Trumpovi advokati su rekli da su Merchan i državni apelacioni sud "pogrešno propustili" da zaustave izricanje presude, tvrdeći da Ustav zahtijeva automatsku pauzu dok se žale na odluku sudije kojom je potvrđena presuda.

Merchan je nagovijestio da neće izreći zatvorsku kaznu, novčane kazne ili uslovnu, a Trumpovi advokati tvrde da bi osuda za krivično djelo i dalje imala nepodnošljive posljedice, uključujući i odvraćanje pažnje dok se priprema da preuzme dužnost.

Tokom teške 2024. godine, Teheran je doživio slabljenje svog regionalnog uticaja i vojnog odbrambenog kapaciteta protiv glavnih neprijatelja Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, dok je iranska ekonomija nastavila da propada.

Stručnjaci smatraju da će Islamska Republika morati donositi teške odluke u 2025. godini, jer novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump preuzima dužnost, a nuklearni sporazum između Teherana i svjetskih sila ističe.

"Očekujem da će 2025. biti godina teških odluka za Teheran, jer se režim suočava s tvrdim pristupom predstojeće Trumpove administracije i pokušava se zaštititi od posljedica tog kursa", rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.

U defanzivi

Pad dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, saveznika Irana, u decembru predstavljao je veliki udarac regionalnim ambicijama Teherana.

Pod Assadom, Sirija je bila dio iranske "osovine otpora", njegove mreže regionalnih saveznika i partnera, što je omogućavalo Teheranu da snabdijeva svoje saveznike. To je uključivalo i Hezbollah, političku stranku i oružanu grupu u Libanu, koja je decenija bila najvažniji partner Irana.

Nekada značajna sila, Hezbollah je sada tek sjenka svoje nekadašnje moći. Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija prošle godine ozbiljno su oslabili vojne kapacitete grupe i uništili njen rukovodeći kadar.

U međuvremenu, izraelski rat u Pojasu Gaze protiv još jednog saveznika Teherana - palestinske grupe Hamas, koju su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, ostavio je Iranu malo uticaja u palestinskoj enklavi.

Na domaćem planu stvari ne stoje ništa bolje. Nacionalna valuta izgubila je preko 60 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u protekloj godini, dok su vlasti povukle kontroverzni zakon o jačanju sprovođenja hidžaba iz straha od javnog revolta.

Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže da se klerikalni režim Irana nalazi u "kritičnoj situaciji".

"Ovo bi mogla biti najizazovnija faza u historiji Islamske Republike od rata s Irakom 1980.-1988., ili možda čak ozbiljnija", ocijenio je.

Azizi je dodao da čak i osnovna baza podrške režimu sada "dovodi u pitanje valjanost" unutrašnje i vanjske politike zemlje.

Pogoršanje situacije dodatno otežava činjenica da bi 2025. mogla biti presudna godina za iranski nuklearni program, s praktično nepostojećim nuklearnim sporazumom iz 2015. koji bi trebao isteći u oktobru, dok Zapad postaje sve nestrpljiviji zbog izostanka napretka u obnovi dogovora.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je početkom januara upozorio da se iranski nuklearni program približava "tački bez povratka", što je Teheran kasnije nazvao "obmanjujućom" izjavom.

"Šok terapija"

Iran se suočava s posljedicama godina loših ulaganja kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, što ga je dovelo u kritičnu tačku, kaže Alex Vatanka, direktor Iranskog programa u institutu Middle East Institute u Washingtonu.

"Iranu je potrebna šok terapija…potres do temelja koji bi možda mogao spasiti ovaj režim", rekao je Vatanka.

Analitičari smatraju da Teheran mora provesti značajne promjene politike i donijeti teške odluke, poput angažmana s Trumpovom administracijom, kako bi spriječio daljnji pad.

Tokom Trumpovog prvog mandata (2017.-2021.), njegova administracija je vodila kampanju "maksimalnog pritiska" na Iran, što je uključivalo uvođenje teških sankcija protiv Teherana.

"Čini se da raste konsenzus među političkim krugovima u Teheranu da je, s obzirom na složenosti kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu, postizanje sporazuma najpragmatičniji kurs djelovanja", rekao je Azizi.

Iako bi "svijet trebao pozdraviti" takav sporazum, on možda neće biti dovoljan da spasi klerikalni režim, smatra Vatanka.

"Ne postoji ništa što Trump ili bilo ko drugi može učiniti za teški problem s kojim se režim u Iranu suočava, a to je da je izgubio podršku vlastitog naroda", zaključio je, osvrćući se na rastuće nezadovoljstvo u zemlji posljednjih godina.