"Poštovane građanke i građani Srbije, mi, nastavnici, saradnici i istraživači univerziteta širom Srbije odlučno stojimo uz svoje studente u zajedničkoj borbi za bolje društvo", poručili su profesori univerziteta u Srbiji u pismu od 5. januara.

Oni su osudili pokušaje vlasti da zastraši studente, kako su naveli, javnim dijeljenjem njihovih privatnih podataka, širenjem neistina o njima, kao i slanjem policijskih službenika i agenata Bezbjednosno-informativne agencije na njihove i adrese njihovih roditelja.

"Ponovo apelujemo na nadležne organe da savesno i odgovorno obavljaju svoj posao", poručili su profesori.

Studenti su prije više od mjesec dana počeli blokade u kojima je sada više od 60 fakulteta širom Srbije, kao i dva sjedišta univerziteta.

Zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije u vezi sa padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 15 ljudi, odbacivanje krivičnih prijava protiv studenata i aktivista uhapšenih na protestima, kao i obustavljanje postupaka ako su prethodno pokrenuti.

Vlast osuđuje proteste i blokade, koji se u proteklih više od mjesec dana održavaju u gradovima širom Srbije.

Uprave osam fakulteta Univerziteta u Beogradu izdale su 26. decembra zajedničko saopštenje u kojem su ukazali na prijetnje koje dobijaju studenti tih fakulteta i zatražili od nadležnih organa da identifikuju, privedu i procesuiraju one koji ugrožavaju bezbjednost studenata.

Govoreći tokom posjete Južnoj Koreji, Blinken je rekao da sjevernokorejske zalihe artiljerije, municije i trupa, zajedno sa kineskom podrškom ruskoj vojnoj industrijskoj bazi, daju ruskoj vojsci potrebnu podršku da nastavi da vodi borbu koju je započela u februaru 2022.

On je rekao da Sjeverna Koreja već vidi uzrvatnu korist svog učešća u sukobu u vidu ruske vojne opreme i obuke svojih trupa.

„Vjerujemo da (Rusia) ima namjeru da podijeli svemirsku i satelitsku tehnologiju sa DNRK”, rekao je Blinken.

U posljednje samo dvije nedjelje Bidenove administracije, Sjedinjene Države žure da pošalju preostalu odobrenu pomoć Ukrajini usred neizvjesnosti o tome kako bi novoizabrani predsjednik Donald Trump mogao da pristupi tom ratu.

Blinken je u ponedjeljak rekao da SAD pokušavaju da osiguraju da Ukrajina ima ono što joj je potrebno za odbranu i da ima „najjače moguće karte u rukama” za budućim pregovaračkim stolom sa Rusijom.

„Ako će u nekom trenutku doći do prekida vatre, to neće biti, po Putinovom mišljenju, 'gotova igra'”, rekao je Blinken. „Njegove imperijalne ambicije ostaju, a ono što će nastojati da uradi jeste da se odmori, prepravi i na kraju ponovo napadne.”

Blinken je rekao da je neophodno imati „adekvatno sredstvo odvraćanja kako to ne bi uradio, kako bi mora da dva-tri puta razmisli prije nego što se upusti u bilo kakvu ponovnu agresiju”.

Razmjena napada dronovima

Ukrajinska vojska saopštila je u ponedjeljak da je oborila 79 od 128 dronova koje su ruske snage rasporedile tokom noći u napadu na više ukrajinskih regiona.

Presretanja su obavljena iznad oblasti Čerkaska, Černigova, Dnjepropetrovska, Harkova, Kirovogradske, Kijevske, Nikolajevske, Poltavske, Sumske, Viničke i Žitomirske oblasti, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.

Zvaničnici u Čerkasima prijavili su štetu na stambenim zgradama i skladištu žitarica usljed pada dronova.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je uništilo 12 ukrajinskih dronova, sve u oblastima duž granice između Rusije i Ukrajine.

Vjačeslav Gladkov, guverner Belgorodske oblasti, rekao je da su u napadima povrijeđene tri osobe i oštećeno nekoliko stambenih zgrada.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija Reuters, AP i AFP.

Milijarder Elon Musk želi smanjiti federalnu potrošnju za dvije hiljade milijardi dolara. On će biti kopredsjedavajući Odjeljenja za vladinu efikasnost, predložene predsjedničke savjetodavne komisije Donalda Trumpa.

Ovo nije prvi put da se američka administracija obavezala da će smanjiti vladine troškove.

„Predsjednici su, na ovaj ili onaj način, govorili o rezovima ili smanjenju uloge vlade od osnivanja republike”, kaže Justin Vaughn, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Coastal Carolina u Južnoj Karolini.

Počelo je s trećim predsjednikom Amerike, Thomasom Jeffersonom, početkom 1800-ih. Jefferson je ukinuo neke vojne i državne poslove, privremeno smanjivši troškove.

1930-tih, Franklin Roosevelt proširio je saveznu radnu snagu kako bi se nosio s Velikom depresijom. Rooseveltov „New Deal” zaposlio je milione ljudi, pružajući pomoć siromašnima dok je istovremeno stimulirao ekonomiju. Poslovi su prestali kad je kriza prošla.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ronald Reagan je formirao Grace komisiju, tražeći od grupe od oko 150 poslovnih lidera da pronađu načine da eliminišu neefikasnost.

„Predsjednik Reagan zatražio je od Grace komisije da promatra vladu s pogledom na to da ona funkcionira više kao biznis”, rekao je Tom Schatz, predsjednik grupe „Građani protiv državnog rasipanja”.

Ali web stranica Predsjedničke biblioteke Ronalda Reagana kaže: „Većina preporuka, posebno onih koje zahtijevaju propise od Kongresa, nikada nije provedena”.

Ipak, neki historičari kažu da je Reagan uspio pomjeriti nacionalne razgovore u korist manje uloge savezne vlade u rješavanju javnih problema.

„Bila je to temeljna promjena u odnosu na, znate, prethodno stoljeće, zapravo, proširenje uloge vlade u društvu”, kaže Vaughn.

Tokom 1990-ih, Bill Clinton je radio na skraćivanju oko 300.000 federalnih radnih mjesta, uglavnom putem penzionisanja i eksternalizacije usluga.

„Svakako jedna od značajnijih administracija u smislu smanjenja uloge vlade u modernoj eri”, kaže Vaughn.

Tokom svog prvog mandata, Donald Trump je naredio federalno zamrzavanje zapošljavanja i druga smanjenja. Sada želi da njegov Odjel za vladinu efikasnost završi posao. Neki dovode u pitanje mudrost poslovnog pristupa vođenja vlade.

„Kada ste vlada, odgovorni ste ljudima. I vaš cilj nije da zaradite novac. Vaš cilj je pružiti usluge i braniti naciju”, kaže historičar James Grossman, koji je izvršni direktor Američkog istorijskog udruženja. „U privatnom sektoru ima puno prevara i rasipanja, tako da nisam siguran da su poslovni ljudi nužno najbolji ljudi koji čak mogu otkriti prevaru i rasipništvo.”

U mnogim slučajevima Kongres se mora složiti prije bilo kakvih rezova.

Sticanje kontrole nad Kurahovom „značajno je omelo logističku i tehničku podršku” ukrajinskim trupama, saopštilo je Ministarstvo.

Kurahove se nalazi 32 kilometra južno od Pokrovska, važnog ukrajinskog logističkog čvorišta prema kojem Rusija napreduje mjesecima.

U saopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova Katara navelo je da se premijer zaljevske zemlje sastao s privremenim ministrom vanjskih poslova Sirije Asaadom al-Shaibanijem, ministrom odbrane Murhafom Abu Qasrom i novim šefom obavještajne službe Anasom Khattabom.

Katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al-Thani „ponovio je stav Države Katar u podršci jedinstvu, suverenitetu i nezavisnosti Sirije”, navodi se u saopštenju.

Ranije su sirijski diplomata i katarski zvaničnik potvrdili za AFP da je Shaibani stigao u nedjelju ujutro na sastanke u Katar, domaćinu najveće američke vojne baze u regionu.

Za razliku od drugih arapskih zemalja, Katar nikada nije obnovio diplomatske odnose sa Sirijom pod Assadom.

Nakon razgovora s državnim ministrom Katara, Mohammedom bin Abdulazizom Al-Khulaifijem, Shaibani je ponovio pozive na ukidanje američkih sankcija Siriji.

Privremeni ministar vanjskih poslova nazvao je mjere „barijerom i preprekom brzom oporavku”, rekavši lokalnim medijima da je njegova vlada „obnovila naš zahtjev da Sjedinjene Američke Države ukinu ove sankcije”.

Krajem decembra, Katar je također pozvao na brzo ukidanje sankcija Siriji.

Međunarodna zajednica nije žurila s ukidanjem ekonomskih ograničenja za Siriju i umjesto toga čeka da vidi kako nove vlasti koriste svoju moć.

Shaibani je dodao da će Sirija „uživati u veoma dobrim odnosima sa regionom” za razliku od onih sa Assadovom vladom.

Khulaifi je rekao da je nova vlada predstavila „jasnu mapu puta za Siriju u bliskoj budućnosti i korake koje će poduzeti rukovodstvo i politička administracija u Siriji”.

Sukob u Siriji izbio je 2011. godine nakon što je Assad brutalno razbio mirne demokratske proteste.

To se pretvorilo u višestruki rat u kojem je Doha godinama bila ključni podržavalac oružane pobune.

U izjavi za X, Shaibani je u petak rekao da će posjetiti Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan u narednim danima.

„Radujemo se što će ove posjete doprinijeti podršci stabilnosti, sigurnosti, ekonomskom oporavku i izgradnji uglednih partnerstava”, napisao je ministar vanjskih poslova.

Katar je bio druga zemlja, nakon Turske, koja je ponovo otvorila svoju ambasadu u glavnom gradu Sirije nakon svrgavanja Assada.