Najnovije
Sudija smatra da su masovna otpuštanja federalnih radnika na probnom radu vjerovatno nezakonita
Savezni sudac u San Franciscu u četvrtak je utvrdio da su masovna otpuštanja radnika na probnom djelu vjerovatno nezakonita, dajući privremenu olakšicu koaliciji radničkih sindikata i organizacija koje su tužile da zaustave masovno raspuštanje savezne radne snage od strane Trumpove administracije.
Američki okružni sudija William Alsup naredio je Uredu za upravljanje osobljem da obavijesti određene savezne agencije da nema ovlaštenja da naredi otpuštanje radnika na probnom radu, uključujući i Ministarstvo odbrane.
„OPM nema nikakva ovlaštenja, ni po jednom statutu u istoriji univerzuma, da zapošljava ili otpušta zaposlene osim svojih, rekao je Alsup.
Žalba koju je podnijelo pet sindikata i pet neprofitnih organizacija jedna je od više tužbi koje odbijaju napore administracije da smanji radnu snagu koju je Trump nazvao napuhanom i neurednom.
Hiljade uposlenika na probnom radu već je otpušteno, a njegova administracija sada cilja na karijerne službenike sa zaštitom državne službe.
Advokati vlade se slažu da kancelarija nema ovlaštenja da zapošljava ili otpušta zaposlene u drugim agencijama.
Međutim, rekli su da je Ured za upravljanje kadrovima zatražio od agencija da preispitaju i utvrde da li su zaposleni na probnom radu sposobni za nastavak zaposlenja. Takođe su rekli da zaposlenima na probnom radu nije zagarantovano zaposlenje i da treba da se zapošljavaju samo oni sa najvišim učinkom i ključni za misiju.
"Mislim da tužitelji spajaju zahtjev OPM-a sa nalogom OPM-a", rekla je Kelsey Helland, pomoćnica američkog tužioca na sudu u četvrtak.
Advokati koalicije pozdravili su naredbu, iako to ne znači da će otpušteni zaposleni automatski biti ponovo primljeni ili da neće biti budućih otpuštanja.
"Ono što to praktično znači da bi agencije savezne vlade trebale čuti upozorenje suda da je ta naredba nezakonita", rekla je Danielle Leonard, advokat koalicije, nakon saslušanja.
"Ova presuda sudije Alsupa važna je početna pobjeda patriotskih Amerikanaca širom ove zemlje koji su nezakonito otpušteni s posla od strane agencije koja nije imala ovlaštenja za to", rekao je Everett Kelley, nacionalni predsjednik Američke federacije državnih službenika. "Ovo su obični radnici koji su se pridružili saveznoj vladi kako bi napravili razliku u svojim zajednicama, da bi iznenada bili otpušteni zbog prezira ove administracije prema federalnim zaposlenima i želje da privatizuje njihov rad."
E-mailovi za komentare Uredu za upravljanje kadrovima i američkom Ministarstvu pravde nisu odmah vraćeni u četvrtak.
Alsup je naredio kadrovskoj kancelariji da obavijesti ograničen broj federalnih agencija koje zastupa pet neprofitnih organizacija koje su tužitelji u tužbi, a koje uključuju veterane, parkove, mala preduzeća i odbranu. Činilo se da ga je posebno uznemirilo otpuštanje koje se očekuje u Ministarstvu odbrane.
On je takođe naredio vršiocu dužnosti šefa kancelarije za osoblje, Čarlsu Ezelu, da svjedoči na sudu o prirodi telefonskog poziva od 13. februara u kojem je šefovima agencija rečeno da otpuste zaposlene na probnom radu.
Zaposleni na probnom radu kažu da su primili šablonski e-mail.
Procjenjuje se da postoji oko 200.000 radnika na probnom radu — uglavnom zaposlenika koji imaju manje od godinu dana na poslu — u saveznim agencijama. Oko 15.000 je zaposleno u Kaliforniji, pružajući usluge u rasponu od prevencije požara do njege veterana, navodi se u žalbi.
Elon Musk je vodio čistku kroz novostvoreno Odjeljenje za vladinu efikasnost, uzburkavši radnu snagu zahtjevima, uključujući subotnji e-mail poslat preko ureda za osoblje u kojem se radnicima nalaže da navedu pet stvari koje su uradili prošle sedmice ili rizikuju da dobiju otkaz. Kancelarija za upravljanje kadrovima je kasnije saopštila da je uredba dobrovoljna, iako bi se radnici mogli suočiti sa sličnim zahtjevima u budućnosti.
Tužitelji su u pritužbi naveli da su brojne agencije obavijestile radnike da je kadrovska služba naložila otkaze, uz korištenje šablona e-maila kojim se radnici obavještavaju da se otpuštaju zbog radnog učinka.
Zaposlenicima Nacionalne naučne fondacije na probnom radu, na primjer, fondacija je rekla da je odlučila zadržati svoje radnike, ali je Ured za upravljanje kadrovima odbacio odluku, navodi se u pritužbi.
Sindikati su se nedavno sudarili sa još dvojicom saveznih sudija.
Sudija u Washingtonu, D.C., je prošle sedmice odbio prijedlog sindikata da se privremeno blokiraju otpuštanja jer je smatrao da bi njihova žalba trebala biti saslušana na federalnom sudu za rad. Ranije ovog mjeseca, sudija u Massachusettsu rekao je da sindikati koji su tužili zbog ponude odložene ostavke nisu direktno pogođeni i stoga nemaju pravni status da je osporavaju.
Hapšenja migranata na američko-meksičkoj granici rekordno malobrojna u februaru
Broj migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD-a i Meksika u februaru kreće se blizu rekordno niskog mjesečnog nivoa, rekli su za Reuters glasnogovornik američkog Ministarstva za unutrašnju sigurnost i još dva izvora.
Američka granična patrola radi na tome da u februaru uhapsi oko 8.500 migranata na granici, kako se bliži kraj mjeseca, rekla je glasnogovornica DHS-a Tricia McLaughlin. Druga dva izvora rekla su da će mjesečni ukupan iznos biti blizu rekordno niskog nivoa.
Predsjednik Donald Trump, republikanac, poduzeo je niz akcija da odvrati ilegalnu imigraciju nakon povratka u Bijelu kuću 20. januara, rekavši da je potrebno suzbijanje nakon visokog nivoa migracija pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Trumpovi potezi uključivali su primjenu sveobuhvatne zabrane azila na granici i pojačanje vojnih trupa kako bi pomogle sigurnosti granica.
Američka unija za građanske slobode tužila je Trumpovu administraciju zbog zabrane ranije ovog mjeseca, tvrdeći da je prekršila američki zakon o azilu i međunarodne ugovore.
Trumpova administracija također je sklopila nove sporazume s Meksikom i zemljama Centralne Amerike o prihvatanju američkih deportovanih iz drugih zemalja i poslala je neke migrante u kamp u Guantanamo Bayu na Kubi.
Mjesečna statistika američke granične patrole seže do 2000. godine. Najniži mjesečni ukupan broj zabilježen je trenutno u aprilu 2017., kada je agencija uhapsila 11.127 na početku Trumpovog prvog mandata.
Iako je broj graničnih hapšenja na sličan način opao na početku Trumpovog predsjedništva 2017-21., on se ponovo oporavljao u mjesecima i godinama koji su uslijedili.
Projekcija za februar bi bila strmoglav pad u odnosu na 141.000 uhapšenih migranata u februaru 2024. i pad sa 29.000 u januaru, prema podacima američke vlade.
Britanski premijer Starmer nastoji da projektuje jedinstvo sa Trumpom, uprkos razlikama u vezi sa Ukrajinom
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da su on i predsjednik Donald Trump razgovarali o postizanju sporazuma o okončanju rata između Ukrajine i Rusije koji bi uključivao Kijev i koji bi bio podržan od strane evropskih mirovnih snaga.
Nakon sastanaka u četvrtak u Bijeloj kući, Starmer je rekao da će plan "postići mir koji je čvrst i pošten, koji će Ukrajini pomoći u oblikovanju, koji je podržan snagom da spriječi [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da se vrati po još".
Bilo kakav sporazum ne može dovesti do mira "koji nagrađuje agresora", podvukao je Starmer, odražavajući primjedbe koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio na sastanku u Bijeloj kući s Trumpom u ponedjeljak da je "agresor Rusija".
„Složili smo se da istorija mora biti na strani mirotvorca, a ne osvajača“, rekao je Starmer, govoreći zajedno sa Trumpom tokom njihove zajedničke konferencije za novinare.
Starmer je obećao da će blisko sarađivati sa drugim evropskim liderima i rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da rasporedi mirovne trupe zajedno sa svojim saveznicima, "jer je to jedini način na koji će mir trajati".
Trump, međutim, nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja - uvjet koji je Starmer zahtijevao.
"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump tokom konferencije za novinare. "Volim da završim stvari. Ne želim znak loše sreće."
Trump je nagovijestio da bi se američka podrška mogla dati u obliku sporazuma koji pokušava osigurati s Kijevom, a koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim mineralima rijetkih zemalja i nadoknadio sredstva koja je administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena dala za podršku ratnim naporima zemlje.
"To je bekstop, moglo bi se reći. Mislim da se niko neće poigravati ako smo tamo s puno radnika", rekao je predsjednik novinarima u Ovalnom kabinetu ranije u četvrtak.
Tokom konferencije za novinare, Trump je svoju odluku da direktno pregovara sa Rusijom bez učešća Kijeva ili evropskih saveznika branio kao "zdrav razum", rekavši: "Ako želite mir, morate razgovarati sa obje strane".
Trump je rekao da su pregovori s Moskvom "veoma uznapredovali", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora. On je izrazio uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ako se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.
„Poznajem ga već dugo vremena“, rekao je. "Morali smo zajedno proći kroz rusku prevaru", dodao je, očigledno upućujući na istragu američke vlade koja je ispitivala da li je Trumpova predsjednička kampanja 2016. nezakonito koordinirala s Rusijom kako bi utjecala na ishod izbora u SAD-u.
Trumpov pristup Putinu je drastičan preokret Bidenove politike, koja je nastojala da diplomatski i finansijski izoluje Rusiju i insistirala na "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", u pogledu mirovnih pregovora.
Trumpa su pitali hoće li se izviniti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg je nazvao "diktatorom". Iako nije rekao da li će se izviniti, Tramp je rekao: „Imam mnogo poštovanja prema njemu [Zelenskom].“
Zelenskyy bi trebao posjetiti Bijelu kuću u petak.
Ukrajina mirovne operacije
Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem mirovnih trupa u Ukrajini. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.
Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.
Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima rekao je da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren na "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".
Zvaničnik je mislio na sporazume iz 2014. i 2015. čiji je cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.
Zvaničnik je rekao da bi bilo manje zabrinutosti oko slanja trupa ako bi se sukob "sveo na funkcionalni prekid vatre", kako SAD žele. Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je zvaničnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.
Starmer treba da potvrdi da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda.
"Bilo bi veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja", rekla je ona za Glas Amerike.
Ujedinjeni front
Bila je to izazovna posjeta za Starmera jer je nastojao da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva i interese njenih evropskih saveznika dok je bio u kontaktu s nepredvidivom američkom administracijom.
"Najvažnije je: da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" Michael O'Hanlon, viši saradnik na Brookings institutu, rekao je o Trumpu i Starmeru.
To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.
"Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine", dodao je O'Hanlon.
U potrazi za jedinstvenim frontom s Trumpom, Starmer je naglasio da će dvije strane zajedno raditi na ekonomskom dogovoru fokusiranom na umjetnu inteligenciju.
Tokom zajedničke konferencije za novinare i ranije u Ovalnom kabinetu, Starmer je podvukao poziv kralja Čarlsa u državnu posetu Trampu, drugi takav poziv nakon Trampovog putovanja u London 2019. godine, kao "istorijski" i "bez presedana".
On je odbacio novinarsko pitanje da li je kralj izrazio bilo kakvu zabrinutost zbog Trumpovih planova da pripoji Kanadu, zemlju Britanskog Commonwealtha.
"Mislim da pokušavate pronaći jaz između nas koji ne postoji", rekao je.
Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij.
Trump je rekao novinarima da je Starmer "zaradio koliko god mu [britanska vlada] plate" radeći na tome da ga ubijedi da ne provodi kaznene trgovinske mjere.
Jačanje odbrane
Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati".
U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.
U onome što se činilo kao potez da zadovolji Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.
Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.
Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju.
Sirija: Palmira, nekada turistička atrakcija, danas zbog mina opasna po život
Prije građanskog rata u Siriji, drevne ruševine Palmire bile su jedna od glavnih turističkih atrakcija zemlje. Ali, kako izvještava Heather Murdock, grad je sada u ruševinama i prepun mina koje su ubile nekoliko ljudi koji su pokušavali da se vrate svojim kućama
Analitičari upozoravaju da zakoni o cyber kriminalu rizikuju 'stalnu kriminalizaciju' novinara
Kako sve više zemalja donosi zakone o cyber kriminalu, analitičari upozoravaju da bi napori u borbi protiv legitimnih zabrinutosti mogli omogućiti i lakše ciljanje kritičara.
Analitičari su upozorili da bi amandmani u Pakistanu i Mijanmaru posljednjih mjeseci mogli doprinijeti većem represivnom okruženju.
Neki ukazuju na Nigeriju kao na testni slučaj. Od donošenja zakona o cyber kriminalu 2015. godine, nadzorni organi su dokumentovali 29 slučajeva optuživanja novinara, uključujući četiri optužena na sudu u Lagosu u septembru.
“Ono što vidimo je stalna kriminalizacija novinara širom svijeta, i to je ogromna prijetnja slobodi štampe”, rekao je Jonathan Rozen, viši istraživač u Komitetu za zaštitu novinara, ili CPJ.
U Pakistanu je vlada u januaru izmijenila Zakon o sprječavanju elektronskih zločina iz 2016. (PECA). Vlasti su saopćile da će promjene suzbiti cyber kriminal, uznemiravanje na mreži i širenje sadržaja mržnje koji bi mogao potaknuti nasilje.
Pakistanski savezni ministar informacija, Attaullah Tarar, rekao je da je zakon potreban "da bi se regulirali društveni mediji".
“Države širom svijeta imaju neke kodekse ili standarde prema kojima funkcionišu društveni mediji, ali ih u našoj zemlji nije bilo”, rekao je on novinarima prošlog mjeseca.
Amandman je doveo do protesta novinara i civilnog društva, koji su rekli da će promjene olakšati vlastima da procesuiraju ljude čija mišljenja nisu u skladu s mišljenjima vlade.
Analitičari su ukazali na široke pojmove, uključujući definicije „nezakonitog“ sadržaja i „osobe“, pri čemu ovo drugo sada uključuje državne institucije i korporacije.
Drugi amandman predložio je stvaranje tijela za zaštitu digitalnih prava koje može ukloniti sadržaj sa platformi društvenih medija.
Kritičari i grupe za medijska prava brinu se da bi to moglo novinare i korisnike društvenih medija izložiti povećanim ograničenjima i pravnim mjerama, ograničiti neslaganje i otvoriti vrata moćnom vojnom establišmentu da cilja i maltretira civile.
Prije reformi, nadzorni organi su zabilježili više od 200 slučajeva istraga protiv novinara od donošenja PECA.
Joshua Kurlantzick, viši saradnik u Vijeću za vanjske poslove, rekao je da će izmjene pakistanskog zakona o cyber kriminalu učiniti "već represivnu online atmosferu još gorom i restriktivnijom".
Pakistanska vojska je u protekloj godini uvela "mnogo oštrije mjere", rekao je Kurlantzick.
"Oni su se dobro potrudili da ciljaju pojedince, aktiviste za građanska prava, novinare i koriste zakone protiv slobode da ciljaju te ljude, i često ih stavljaju u zatvor", rekao je on.
Pakistansko ministarstvo informacija nije odgovorilo na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Sličnu zabrinutost dijeli i Mijanmar, gdje je hunta prošlog jula donijela opsežan zakon o cyber kriminalu. Zakon je ciljao na virtuelne privatne mreže ili VPN-ove koji omogućavaju korisnicima interneta da zaobiđu blokirane web stranice i cenzuru.
Hunta je rekla da je novi zakon potreban za zaštitu od cyber napada i cyber kriminala koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje.
Otkako je preuzela vlast u državnom udaru u februaru 2021., vojska Mjanmara je oduzela dozvole za emitovanje, blokirala pristup web stranicama i zatvorila novinare. Zemlja je treći najgori zatvorenik za novinare, sa 35 pritvorenih, prema najnovijim podacima CPJ-a.
Ekspert iz Myanmar Internet Project, grupe za digitalna prava, rekao je tada za Glas Amerike da je zakon više fokusiran na suzbijanje prava nego na zaštitu javnosti.
"Sve odredbe zakona su osmišljene da potisnu, a ne zaštite javnost", rekao je stručnjak, koji je tražio da bude identifikovan samo kao U Han. "Vjerujemo da će hunta koristiti ovaj zakon kao oružje pripremljeno za tu svrhu."
Kurlantzick, međutim, vjeruje da se vojska bori da ograniči internetski prostor.
"Vojska Mijanmara više nema moć da ograničava neslaganje na internetu, jer 70% zemlje kontroliše opozicione grupe," rekao je on. "Vlada, koja ne može da obezbijedi struju, vodu ili druge usluge čak ni u najvećim gradovima, sada nema mogućnost da se obračuna sa internetom."
U Nigeriji je Zakon o kibernetičkom kriminalu (zabrana, prevencija itd.) iz 2015. korišten za pokretanje predmeta protiv novinara koji istražuju korupciju. Ali vlada je izvršila neke reforme na osnovu preporuka civilnog društva i grupe za slobodu medija.
Dva dijela zakona o kibernetičkom kriminalu posebno su zabrinjavala zbog “veoma široke i nejasne formulacije” koja je dozvoljavala hapšenje novinara zbog slanja, kako se smatra, “iritantnih” ili “klevetničkih” poruka, rekao je Rozen iz CPJ-a.
Promjene napravljene 2024. suzile su jezik.
“To je ograničilo mogućnost vlastima da uhapse novinare samo ako su poruke bile svjesno lažne, ili ako su uzrokovale kršenje zakona ili uzrokovale prijetnju po život”, rekao je Rozen, koji je dodao da su druge oblasti i dalje “preširoke i da bi mogle biti zloupotrebljene”.
Jedan odeljak koji je citirao omogućava organima za sprovođenje zakona pristup informacijama od pružalaca usluga bez sudskog naloga.
Nigerijska policija koristila je ovo za pristup podacima novinara, rekao je Rozen, napominjući da su četiri novinara trenutno suočena sa krivičnim gonjenjem po zakonu o cyber kriminalu.
Rozen se slaže da su “dezinformacije izazovi za društvo, ali ono što se primjećuje,” rekao je, “kriminalizacija novinara zbog optužbi da dijele lažne informacije, a u mnogim slučajevima to se koristi kao skraćenica za gušenje ili slamanje” glasova neslaganja.
Uz sve više izvještavanja i objavljivanja na internetu, alati koje neke vlade koriste za potiskivanje novinara prilagođavaju se modernizaciji industrije, rekao je Rozen.
