Bosna i Hercegovina je propustila priliku da na vrijeme podnese reformsku agendu koja je neophodan preduslov za dobivanje sredstava iz fonda i za izvršenje prve isplate.

Sarajevo je 17. septembra Evropskoj komisiji (EK) podnijelo dokument za koji nadležne vlasti u BiH tvrde da dokazuje "usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta".

Međutim, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), taj podnesak ne predstavlja u svojoj formi kompletnu reformsku agendu te se radi o "nepotpunom dokumentu" koji ne odražava preporuke Evropske komisije.

Sve to je iskomplikovalo proces usvajanja i početka prvih isplata za bilo koju od država regiona.

Naime, potrebno je da države članice Evropske unije (EU) kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama, kako bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika.

Tek nakon ovih koraka mogu da slijede prve isplate.

Nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gde je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), odložen je za oktobar.

Koliki je predviđeni budžet za svaku od država?

Preliminarni proračun ukupnog iznosa uplata iz Plana rasta, po državama:

• Albanija: 922.1 miliona eura
• Bosna i Hercegovina: 1 milijarda i 85 miliona eura
• Kosovo: 882.6 miliona eura
• Crna Gora: 383.5 miliona eura
• Sjeverna Makedonija: 750.4 miliona eura
• Srbija: 1 milijardu i 586.4 miliona eura

Koje su moguće opcije?

Scenario 1: Isključivanje Bosne i Hercegovine iz prve isplate

Radi se o najvjerovatnijem scenariju. Od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, njih pet su blagovremeno predale reformsku agendu, koja zadovoljava kriterijume postavljene od EU. U Briselu, preovladava mišljenje, rečeno je RSE, da nije pravedno da pet zemalja budu "taoci" jedne zemlje.

Kako se nezvanično saznajemo, tokom radnog ručka koji je 19. septembra imala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa liderim regiona, najavljeno je da će EK usvojiti reformske agende pet zemalja, početkom oktobra.

Više lidera koji su se obratili novinarima su upravo najavili prve tranše tokom narednog meseca.

Scenario 2: Blokiranje cijelog regiona zbog BiH

Ovo je malo vjerovatno. Postoji politička volja da se svim zemljama regiona pomogne u pravcu jačanja ekonomija i osposobljavnja budućeg članstva u EU.

Plan rasta je usvojen za cijeli region, i prema ovom scenariju, treba čekati da sve ispune kriterijume kako bi počele isplate prvih tranši.

Scenario 3: "Oprostiti" Bosni i Hercegovini

Još jedna moguća, mada malo vjerovatna opcija je progledati kroz prste i omogućiti slanje prve tranše Bosni i Hercegovini, ili joj barem dati malo više vremena da izradi adekvatnu reformsku agendu, koja bi uključivala sve preporuke Evropske komisije, i time se omogućila isplata.

Malo je njih koji smtraju da je blanko "opraštanje" idealno rješenje. Neznatan je broj država članica EU koje ne bi željele da, BiH u ovom trenutku, ostane van kluba korisnika evropske finansijke pomoći.

Strahuju se da bi u tom slučaju EU djelovala sporije i BiH ostala duže vreme bez sredstava. Nadaju se ipak da će se mehanizmi u BiH ubrzati nakon lokalnih izbora zakazanih za 6. oktobar.

Postoji ideja da se usvoji paket za cijeli region, i da se BiH dozvoli "prelazni period" da izradi reformsku agendu kako bi novac namijenjen BiH bio pridodan kada se steknu uslovi.

Šta je Plan rasta?

Evropska komisija je 8. novembra 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem približavanja partnera sa Zapadnog Balkana EU kroz pružanje nekih od prednosti članstva u EU regionu prije pristupanja, podstičući ekonomski rast i ubrzanje društveno-ekonomske konvergencije.

Plan rasta ima potencijal da udvostruči privrede Zapadnog Balkana u narednih 10 godina.

Plan rasta podstiče pripreme Zapadnog Balkana za članstvo u EU i potrebu da se ubrzaju reforme, tako što će iznositi neke od njegovih prednosti koje će direktno koristiti građanima zemalja Zapadnog Balkana. To bi zauzvrat trebalo značajno da ubrza brzinu procesa proširenja i rast zapadnobalkanskih ekonomija.

Predložen je novi finansijski instrument od šest milijardi eura, za period 2024-2027.

Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje su podnijeli partneri sa Zapadnog Balkana i nakon provjere od strane Komisije da su ispunjeni relevantni uslovi plaćanja i preduslovi, kao što su makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor nad budžetom.

Zašto je neophodna reformska agenda?

Reformska agenda koju su treble izraditi sve zemlje Zapadnog Balkana, obuhvataju socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će one preduzeti kako bi podstakli rast i približavanje u skladu sa Planom rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine.

Srbija i Kosovo imaju dodatan uslov koji se odnosi na konstruktivno angažovanje u procesu normalizacije odnosa.

U slučaju da uslovi plaćanja nisu ispunjeni, Komisija će suspendovati ili odbiti odgovarajući iznos od plaćanja. Zapadnobalkanski partner imaće od godinu do dvije da ispuni uslove, inače će se u narednim godinama taj iznos preraspodijeliti među ostale države.

Kako se raspoređuju sredstva iz Plana rasta?

U raspodjeli sredstava iz Plana rasta, u obzir se uzima broj stanovnika i domaći bruto proizvod (BDP) po glavi stanovnika. Prema zvaničnim podacim i Evropskoj komisiji, alokacija svakog korisnika izračunata je na osnovu najnovijih dostupnih podataka na dan stupanja na snagu Uredbe o Olakšicama za reformu i rast (25. maja 2024. godine).

"Ove alokacije, koje su početne vrijednosti, podložne su promjeni. Konačna alokacija po korisniku nije fiksna, već zavisi od rezultata postignutih kroz reforme vezane za EU. Očekivani rezultati su navedeni u Reformskim agendama korisnika, gdje su reforme podeljene na pojedinačne kvantitativne i kvalitativne korake, koji služe kao uslovi plaćanja", navodi se u usvojenom Planu rasta.

Prve tranše, u obliku predzajma, će odraziti oko sedam posto cjelokupnog iznosa.

SAD su zadržale povećano vojno prisustvo na Bliskom istoku tokom većeg dijela prošle godine - oko 40.000 vojnika, najmanje desetak ratnih brodova i četiri eskadrile borbenih aviona Ratnog vazduhoplovstva - sa namjerom da zaštite saveznike i da djeluje kao sredstvo odvraćanja od napada, reklo je nekoliko američkih zvaničnika.

Kako su napadi između Izraela i Hezbollaha naglo porasli ove sedmice, raste zabrinutost da bi sukob mogao eskalirati u sveobuhvatni rat, dok Tel Aviv nastavlja svoju gotovo jednogodišnju borbu protiv Hamasovih militanata u Gazi.

Hezbollah kaže da je Izrael prešao "crvenu liniju" eksplozivnim napadima komunikacijske uređaje i obećao da će nastaviti s raketnim napadima koje je pokrenuo otkako je militantna grupa Hamas koju podržava Iran napala Izrael 7. oktobra, čime je započeo rat u Gazi.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant - koji je ove sedmice više puta razgovarao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom - proglasio je početak "nove faze" rata, preusmjeravajući svoj fokus na sjeverni front protiv Hezbollaha u Libanu.

Do sada, SAD nisu signalizirale povećanje ili promjenu trupa kao rezultat najnovijih napada, a već postoje pojačane snage u regiji.

"Uvjereni smo u sposobnost koju trenutno imamo da zaštitimo naše snage i ako trebamo da stanemo u odbranu Izraela", rekla je glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh u četvrtak.

Obično je oko 34.000 američkih snaga raspoređeno u Centralnoj komandi SAD-a, koja pokriva cijeli Bliski istok. Broj vojnika porastao je u prvim mjesecima rata između Izraela i Hamasa na oko 40.000, kako su poslani dodatni brodovi i avioni.

Prije nekoliko sedmica, ukupan broj je porastao na skoro 50.000 kada je Austin naredio dva nosača aviona i pratećih ratnih brodova da ostanu u regiji zbog pojačanih tenzija između Izraela i Hezbollaha.

Bijela kuća je saopštila da je diplomatsko rješenje dostižno i hitno, a Velika Britanija je pozvala na hitan prekid vatre između Izraela i Hezbolaha.

"SAD su zabrinute zbog potencijalne eksalacije", rekla je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

U četvrtak kasno uveče, izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni za dva sata pogodili stotine lansera višecijevnih raketnih bacača u južnom Libanu.

Bombardovanje je uključivalo više od 52 udara širom južnog Libana, saopštila je libanska državna novinska agencija NNA. Tri libanska bezbjednosna izvora rekla su da je ovo bio najteži udar od početka sukoba u oktobru. Trenutno nema izvještaja o žrtvama.

Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je u četvrtak da će Izrael nastaviti vojnu akciju protiv Hezbolaha.

"U novoj fazi rata postoje značajne mogućnosti, ali i značajni rizici. Hezbolah osjeća da je proganjan i vojne akcije će se nastaviti. Naš cilj je da osiguramo bezbjedan povratak zajednica u njihove domove. Kako vrijeme bude prolazilo, Hezbolah će plaćati sve veću cijenu", naveo je Galan u saopštenju.

Intenzivni baraž uslijedio je nakon napada početkom ove nedjelje, kada su dignuti u vazduh pejdžeri i voki-tokiji koje su koristili pripadnici Hezbolaha, prilikom kog je ubijeno 37, a ranjeno oko 3.000 ljudi. Liban i Hezbolah su odgovornost za taj napad pripisali Izraelu.

U televizijskom obraćanju, lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su eksplozije uređaja u utorak i sredu "prešle sve crvene linije".

"Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala", rekao je on dodajući da se napadi "mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata".

Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.

U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.

I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.

Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.

Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.

Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.

Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji

Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.

Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.

Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.

Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.

Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.

Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.

Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.

Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.

Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".

Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".

"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.

U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.

„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.

Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.

U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.

„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.

Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.