Među njima je bila i potpredsjednica SAD Kamala Harris, koja je istakla dostignuća i humanost predsjednika koji je preminuo u 101. godini 29. decembra prošle godine.

David Smith, profesor Carter škole za mir i rješavanje konflikta na Univerzitetu George Mason, rekao je Glasu Amerike da je Carter utjecao na njegovu karijeru. Došao je da mu oda poštu.

"Imao je veliki utjecaj na mnoge. Njegov rad na unapređenju prava manjina, imenovanje žena u pravosuđu, zaštita životne sredine, promovisanje ljudskih prava - za mene su sve to bile jako važne stvari", kaže Smith.

Kovčeg sa tijelom 39. američkog predsjednika stoji u dijelu Kongresa koji se zove rotunda i tu će biti do zvanične komemoracije u Nacionalnoj katedrali u četvrtak u 10 ujutro po lokalnom vremenu.

Lider senatske republikanske većine Džon Thune je Cartera opisao kao "veterana mornarice, uzgajivača kikirikija, guvernera Georgije, predsjednika SAD, dobitnika Nobelove nagrade, borca za mir i ljudska prava, ali na prvom mjestu - odanog sluge boga i ljudi".

Potpredsjednica Harris je veličala njegovu politiku.

"Bio je prvi predsjednik SAD koji je imao sveobuhvatnu energetsku politiku i prvi koji je podržao proizvodnju čiste energije. Inicirao je donošenje više od deset velikih zakona o zaštiti životne sredine. On je više nego udvostručio broj američkih nacionalnih parkova", rekla je Harris.

Carter je preminuo u svom domu u Georgiji, poslije dvije godine na palijativnoj njezi. Njegovo telo je dovezeno u Washington iz njegovog rodnog mesta Plains, gdje će biti sahranjen poslije državne komemoracije u Nacionalnoj katedrali.

Članovi Kongresa su za Glas Amerike govorili šta je za njih značio Carter.

Demokrata iz Sjeverne Karoline, Alma Adams, rekla je da je 39. predsjednika smatrala "moralnom osobom".

"Držao je propovijed u crkvi nedjeljom, a i ja sam! Ali mislim da je presudno to što je brinuo o ljudima. Bio je narodni predsjednik", rekla je.

Republikanac iz Sjeverne Karoline Ralph Norman je rekao da nije saglasan sa Carterovim političkim stavovima, ali da smatra da je bio "dobar čovek i da je služio svojoj zemlji".

"Volio je Ameriku. Nisam se slagao sa njegovim politikama, ali ne možete da mu osporite patriotizam. Jednostavno je volio svoju zemlju", rekao je Norman.

Govor na komemoraciji održaće predsednik SAD Džo Bajden.

"Možda nikada neće biti sličnih njemu, ali možemo samo da se trudimo da budemo malo više kao Jimmy Carter", naveo je Biden u pismu povodom njegove smrti.

Na komemoraciji se očekuje i novoizabrani predsjednik Donald Tramp.

Bill Galston iz Instituta Brookings za Glas Amerike je rekao da su "Biden i Carter imali nešto zajedničko - obojica su bili predsjednici u samo jednom mandatu i platili su cijenu što su neke svoje političke odluke stavljali iznad dnevne politike".

Upitan da li Carter i Trump imaju nešto zajedničko, Galston je odgovorio da je riječ o "dijametralno različitim ljudima u svakom asopektu sem jednog - da su na poziciju predsjednika došli kao autsajderi".

„Assadov klan je bio najveći proizvođač droge na svijetu“, kaže Basel, pripadnik grupe Hayat Tahrir al-Sham koja je nedavno preuzela vlast od Assada. Nije želio da otkrije svoje prezime.

Unutar kutija sa elektronikom, on je otkrio skrivene količine stimulansa koji podsjeća na amfetamin, spremne za izvoz.

„Sav kaptagon koji je ovdje sakriven je odgovornost Mahira al-Assada, Basharovog brata, i njegovih saveznika. Oni su sakrivali tablete u ove električne uređaje, bilo je do dva kilograma kaptagona u svakom od njih, a onda su ih distribuisali u zemlje širom svijeta”, kaže Basel.

Eksperti kažu da je trgovina kapatagonom postala ključni izvor prihoda za Assadov režim, te da mu je pomogla da ublaži posljedice međunarodnih sankcija. Droga je Assadovoj porodici donosila oko 2,4 milijarde dolara profita svake godine, navode iz Instituta New Lines iz Washingtona.

U fabrici, alati i hemikalije od kojih se kaptagon proizvodi su i dalje prisutni. Kutije sa tabletama su raštrkane po prostorijama, uz materijale za pakovanje u kojima je droga sakrivana. Kažu da je kaptagon često krijumčaren u kutijama soka od pomorandže, elektičnim uređajima, pa i u namještaju.

Članovi Hayat Tahrir al-Shama navode da su radnici zapalili fabriku prije nego su pobjegli, kako bi prikrili dokaze.

Kažu i da su otkrili do 160 sličnih objekata širom Sirije. Pronašli su i dokumenta sa detaljima o komercijalnim aktivnostima, uključujući podatke o kupcima, na kojima se nalaze zemlje, kompanije i pojedinci. Britanska vlada je 2023. godine procijenila da oko 80% svjetskih zaliha kaptagona dolazi iz Sirije.

Nova vlast kaže da je vrijeme da se zaustavi proizvodnja droge u Siriji i da se prodaja narkotika s ciljem finansiranja aktivnosti ne poklapa sa njihovim vrijednostima.

Trumpovi advokati obratili su se najvišem sudskom organu u državi nakon što su njujorški sudovi odbili zahtjev za odlaganjem.

Presudu u ovom slučaju izreći će sudija Juan Merchan koji je vodio proces, a bivši i budući predsjednik u maju prošle godine proglašen je krivim po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih podataka.

Vrhovni sud je od tužilaca u New Yorku zatražio odgovor do četvrtka.

Trumpovi advokati zatražili su hitnu obustavu izricanja presude u petak „kako bi se spriječila teška nepravda i nanošenje štete instituciji predsjednika i poslovima savezne vlade”.

Portparol novoizabranog republikanskog predsjednika Steven Cheung pozvao je u saopštenju da se slučaj odbaci. Kancelarija okružnog tužioca Manhattana saopštila je da će odgovoriti u sudskim dokumentima.

Merchan je nagovijestio da neće izreći zatvorsku kaznu, novčane kazne ili uslovnu kaznu.

Trumpovi advokati su ukazali na presudu Vrhovnog suda koja mu daje širok imunitet od krivičnog gonjenja dok su pokušavali da ponište odluku suda u New Yorku.

Iako je to mišljenje došlo u odvojenom slučaju protiv njega po optužbi o pokušaju prekrajanje izborne volje 2020, Trumpovi advokati kažu da to znači da su neki od dokaza korištenih protiv njega u suđenju za isplate tajnog novca trebalo da budu zaštićeni predsjedničkim imunitetom. Sudija Merchan se nije složio.

Podnesak od srijede potpisao je John Sauer, Trumpov izbor za zamjenika sekretara pravde, koji ga je također zastupao pred visokim sudom u slučaju miješanja u izbore.

Lider Grenlanda je razgovarao sa danskim kraljem u Kopenhagenu, dan pošto je Trumpova izjava o sudbini strateški važnog ostrva, bogatog mineralima, dominirala u svjetskim medijima.

Trump, koji dužnost predsjednika preuzima 20. januara, rekao je da ne bi isključio vojnu ili ekonomsku akciju da osigura da Grenland postane dio Amerike. Istog dana, njegov sin Donald Trump mlađi, boravio je u privatnoj posjeti ostrvu.

Grenland, autonomna teritorija Danske - članice NATO-a, ima strateški značaj za američku vojsku i njen sistem ranog upozorenja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraća ruta od Evrope do Sjeverne Amerike vodi preko ostrva.

Novoizabrani predsjednik sugerisao je da će se zalagati za ratoborniju spoljnu politiku, kojom se zanemaruju tradicionalne diplomatske formalnosti, ocjenjuje Reuters.

Grenland, najveće svjetsko ostrvo, dio je Danske 600 godina, mada njegovi stanovnici - njih 57.000, sada sami upravljaju unutrašnjim pitanjima. Cilj vlade, koju predvodi Mute Egede, je eventualna nezavisnost ostrva.

"Prepoznajemo da Grenland ima svoje ambicije. Ako se ostvare, Grenland će biti nezavisan, ali teško sa ambicijom da postane američka država", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen.

Rasmussen je novinarima rekao da je legitimno što SAD više brinu zbog bezbjednosti u Arktičkom regionu zbog povećane ruske i kineske aktivnosti.

"Ne mislim da smo u spoljnopolitičkoj krizi. Otvoreni smo za dijalog sa Amerikancima o tome kako možemo još bliže sarađivati da bi osigurali ispunjavanje američkih ambicija", rekao je Rasmussen.

Iako Danska pokušava da umanji ozbiljnost Trumpove prijetnje, ambicija budućeg američkog predsjednika da proširi američku teritoriju uzdrmala je evropske saveznike, manje od dvije nedelje uoči inauguracije u Washingtonu.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da Evropa neće dozvoliti drugim zemljama da napada njene suverene granice, ali je poručio da ne vjeruje da će Amerika to učiniti.

Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je iznenađenje Trumpovim izjavama o pripajanju Grenlanda i poručio da evropski partneri jednoglasno podržavaju nepovredivost granica, kao jedan od temelja međunarodnog prava.

Odlazeći američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je da uvjeri evropske saveznike da neće doći do američke vojne intervencije.

"Očigledno je da ideja o Grenlandu nije dobra, ali što je možda još važnije, neće se ostvariti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Parizu.

Napeti odnosi

Odnosi Grenlanda i Danske su trenutno napeti zbog optužbi o kolonijalnom lošem tretmanu stanovnika ostrva. Egede je rekao da ostrvo nije na prodaju, a u novogodišnjem obraćanju je govorio o nezavisnosti Grenlanda. Danski zvaničnici navode da o sudbini Grenlanda mogu da odlučuju samo njegovi stanovnici.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne može da zamisli da bi Trumpove amibicije mogle da dovedu do američke vojne intervencije na Grenlandu. Komentarišći Trumpovu prijetnju tarifama, Frederiksen je rekla da ne smatra da je trgovinski rat sa SAD dobar put naprijed.

Trump je pitanje preuzimanja Grenlanda pokretao i tokom prvog mandata. Mnogi Danci su međutim bili zbunjeni njegovim najnovijim izjavama.

"Mislim da su izuzetno apsurdne. Imamo savez, saveznici smo. I izjavama se to ne poštuje", rekao je jedan stanovnik Kopenhagena za Reuters.

Ministar Izrael Kac kazao je da su u operaciji IDF-a pronađena tijela Josefa al-Zajdanija i njegovog sina Hamze, ali nije otkrio više detalja o akciji.

Al-Zajdanija i njegovog sina oteli su pripadnici Hamasa, kada su 7. oktobra 2023. upali na teritoriju južnog Izraela.

Vojska je pronašla tijela dva taoca u danima kada Izrael i Hamas, preko posrednika, vode novu rundu sporazumu koji bi donio prekid vatre u Pojasu Gaze i oslobađanje još oko 100 preostalih talaca koje je Hamas oteo.

Izraelske vlasti vjeruju da oko trećina preostalih talaca u Gazi više nije živa.

Međutim, za Josefa i Hamzu al-Zajdanija se vjerovalo da su živi i pronalaženje njihovih tijela moglo bi da poveća pritisak na izraelske vlasti da pristanu na sporazum sa Hamasom.

Hamas je organizacija koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku. U izraelskoj ofanzivi na Pojas Gaze, kao odgovor na napad 7. oktobra, do sada je ubijeno više od 45.000 ljudi, prema podacima Hamasovog ministarstva zdravlja koje na pravi razliku između boraca i civila.