Pismo je poslano u ponedjeljak, a potpisali su ga ministri vanjskih poslova Jordana, Egipta, Saudijske Arabije, Katara i UAE, kao i savjetnik palestinskog predsjednika Hussein al-Sheikh. Prvi o tome je izvijestio Axios, navodeći da su se najviši diplomati sastali u Kairu tokom vikenda.

Trump je prvi put iznio prijedlog da Jordan i Egipat prihvate Palestince iz Gaze 25. januara. Na pitanje da li to predlaže kao dugoročno ili kratkoročno rješenje, predsjednik je rekao: "Moglo bi biti i jedno i drugo."

Komentari američkog predsjednika odražavali su dugogodišnji palestinski strah od trajnog protjerivanja iz svojih domova, a kritičari su to označili kao prijedlog etničkog čišćenja. Jordan, Egipat i druge arapske nacije protivili su se prijedlogu.

Izraelski vojni napad na Gazu ubio je preko 47.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, i doveo do optužbi za genocid i ratne zločine koje Izrael negira. Borbe su trenutno zaustavljene.

Najnovije krvoproliće u decenijama starom izraelsko-palestinskom sukobu pokrenuto je 7. oktobra 2023. godine, kada su palestinski militanti Hamasa napali Izrael, ubivši 1.200 i uzevši oko 250 talaca, prema izraelskim podacima.

Kina je saopštila da će uvesti carine od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i tarife od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i neke automobile.

Američke mjere uključuju carinu od 10 posto na svu kinesku robu, koju je Trump najavio u pokušaju da izvrši pritisak na Kinu da preduzme mjere kako bi spriječila krijumčarenje fentanila u Sjedinjene Države.

Američka vlada je identifikovala Kinu kao glavni izvor hemikalija koje koriste meksički narko-karteli za proizvodnju fentanila.

Kina je saopštila da je poduzela korake za suzbijanje industrije i ilegalne trgovine drogom.

"Nadajmo se da će Kina prestati da nam šalje fentanil, a ako ne, tarife će biti znatno veće", rekao je Trump.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u ponedjeljak da će Trump razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u narednim danima.

Trump je u ponedjeljak najavio jednomjesečnu pauzu za carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu nakon što je razgovarao s meksičkom predsjednicom Claudiom Sheinbaum i kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

Sheinbaum je rekla da će poslati 10.000 vojnika Nacionalne garde da pokušaju obuzdati dotok fentanila u Sjedinjene Države.

"Meksiko će ojačati sjevernu granicu... kako bi zaustavio trgovinu drogom iz Meksika u Sjedinjene Države, posebno fentanila", objavila je Sheinbaum na X nakon razgovora s Trumpom. "Sjedinjene Države se obavezuju da će raditi na zaustavljanju trgovine moćnim oružjem u Meksiko."

Ona je dodala da će dvije zemlje nastaviti razgovore o sigurnosti i trgovini i da su "tarife stavljene na pauzu na mjesec dana".

Trudeau je rekao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa Sjedinjenim Državama kako bi zaustavila protok fentanila.

"Upravo sam imao dobar razgovor s predsjednikom Trumpom", rekao je Trudeau na X-u. "Predložene tarife će biti pauzirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno."

I Sheinbaum i Trudeau, koji zajedno s Kinom predstavljaju dva od tri najveća trgovinska partnera SAD-a, protestirali su protiv Trumpovih tarifnih planova i obećali da će uzvratiti.

Kevin Hasett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, rekao je u ponedjeljak da je pogrešno okarakterizirati obračun oko carina kao trgovinski rat, uprkos planiranoj odmazdi Meksika, Kanade i Kine i riziku od eskalacije.

"Pročitajte izvršnu naredbu u kojoj je predsjednik Trump bio apsolutno, 100% jasan da ovo nije trgovinski rat", rekao je Hasett. "Ovo je rat protiv droge."

Trump je u nedjelju priznao da bi nove carine za tri najveća američka trgovinska partnera mogle pogoditi Amerikance umorne od inflacije s višim cijenama namirnica, benzina, automobila i druge robe široke potrošnje, ali je rekao da bi više carine bile "vrijedne cijene" kako bi ojačale interese SAD-a .

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

U svojoj odluci predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana je navela da, iako Krstić ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu, smatra da bi njegov zahtjev trebao biti odbijen.

Sutkinja Gatti Santana je objasnila kako težina Krstićevih zločina utiče da mu se odbije prijevremeno puštanje na slobodu, kao i da demonstracija rehabilitacije treba biti uvjerljivija što je teže kriminalno ponašanje u pitanju.

“Pozdravljam činjenicu da je Krstić napravio pozitivan napredak i smatram da njegovo javno priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid, i da je u njemu učestvovao, odražava nivo rehabilitacije i od značaja je s obzirom na porast historijskog revizionizma i poricanja genocida u regionu”, navela je Gatti Santana.

U odluci je dodala da još uvijek nije uvjerena da je Krstić pokazao dovoljan stepen rehabilitacije da dosegne “povišeni prag”, kao i da nema dokaza koji ukazuju na postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga kojima bi se mogla nadjačati negativna ocjena.

Krstić je prošle godine uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem je prihvatio odgovornost, o čemu je izvijestio Detektor.

U pismu je Krstić pohvalio usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, i naveo da podržava Rezoluciju.

“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.

Krstić je napisao da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Naveo je da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa.

“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, napisao je Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.

Sutkinja Gatti Santana se u svojoj odluci osvrnula na dokaze, ali i na Krstićevo pismo, te kazala, između ostalog, kako ne smatra da su njegovi izrazi kajanja i prihvatanja odgovornosti iskreni, a da nisu motivisani isključivo njegovim zahtjevom za prijevremeno puštanje na slobodu.

Navela je da do danas mnoge porodice nestalih žrava genocida još uvijek čekaju informacije o svojim najmilijim i ne mogu da nađu smiraj. S obzirom da je utvrđeno, kako stoji u odluci, da je Drinski korpus učestvovao u pogubljenima, ukopima i izmještanjima posmrtnih ostataka “razumno je zaključiti da je Krstić, kao komandant Drinskog korpusa, imao pristup obimnim informacijama o njihovim operacijama”.

“Po mom mišljenju, Krstić bi mogao pokazati iskreno kajanje tako što bi otkrio sve relevantne informacije koje posjeduje ili uvjerljivo i transparentno objasniti zašto ne posjeduje takve informacije koje bi mogle pomoći u potrazi za nestalim posmrtnim ostacima”, navela je Gatti Santana i dodala da bi je takav čin više uvjerio da Krstić nije ravnodušan prema žrtvama svojih zločina i tragediji nestalih osoba nego izrazi suosjećanja i razumijevanja za žrtve.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio.

U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Odbora za vanjske poslove Senata poslalo pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju u kojem su iznijeli svoje primjedbe.

„Kongres je osnovao Agenciju SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu agenciju, odvojenu od State Departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo rasporediti razvojnu ekspertizu i američku stranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne sigurnosti “, napisali su.

„Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja USAID-a sa State Departmentom treba, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa”, navodi se u pismu.

Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Washingtonu u ponedjeljak, demokratski senator Chris Van Hollen, član Odbora za vanjske poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trumpa da popuni upražnjena mjesta u State Departmentu kao odgovor na postupke administracije.

„Učinit ćemo sve što možemo da spriječimo kandidate State Departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi”, rekao je on.