U izraelskom vazdušnom napadu je poginulo osam osoba i povrijeđeno 59, prema libanonskim zdravstvenim zvaničnicima.

Zvaničnik blizak militantnoj grupi Hezbollah, pod uvjetom da ostane anoniman jer nije bio ovlašten da informiše medije, potvrdio je za Associated Press da je Akil trebao biti u zgradi kada je napad izveden.

Akil je služio kao šef Hezbolahovih elitnih Radwan snaga i Vijeća za džihad, najvišeg vojnog tijela grupe.

Američki State Department je sankcionisao Akila zbog njegove navodne uloge u bombardovanju američke ambasade u Bejrutu 1983. i da je rukovodio akcijom uzimanja Amerikanaca i Nijemaca za toce u Libanu i držao ih tamo tokom 1980-ih.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da pobjeda njegove zemlje zavisi od odluka koje zapadni saveznici budu donosili do kraja ove godine.

Zajam, koji je najavljen dok je šefica EK boravila u Kijevu, dio je šireg plana među zemljama G7 da prikupe sredstva koristeći prihode od zamrznute ruske imovine, kako bi se ta zemlja sankcionisala zbog invazije na suseda.

Zelenski je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa von der Leyen rekao da Ukrajina planira da iskoristi predloženi zajam Evropske unije vrijedan više milijardi dolara za kupovinu protivvazdušne odbrane, energenata i proizvodnju domaćeg oružja.

Zelenski je istakao važnost uloge američkog predsjednika Joea Biden za uspjeh plana za pobjedu, o čemu će, kako je rekao, dvojica lidera razgovarati kada se sastanu. Ukrajinski lider sljedeće nedjelje putuje u SAD.

"Većina odluka iz plana zavisi upravo od njega. I od drugih saveznika, ali postoje određene tačke koje zavise od dobre volje i podrške Sjedinjenih Država", rekao je Zelenski.

Zelenski je dao nekoliko naznaka o sadržaju plana, ukazujući samo na to da on ima za cilj da stvori uslove prihvatljive za Ukrajinu nakon više od dvije i po godine rata nakon ruske invazije u punom obimu.

"Cijeli plan je zasnovan na brzim odlukama naših partnera. Plan je zasnovan na odlukama koje bi trebalo da se dese od oktobra do decembra, a ne odlaganju ovih procesa", rekao je on na konferenciji za novinare.

U izvještaju su korištene neke informacie agencija AP-a, Reutersa i AFP-a.

Izvori Reutersa tvrde da je Hezbolah bio siguran da su pejdžeri bezbjedni jer se stalno kontroliše elektronska oprema.

Jedan pripadnik Hezbolaha dobio je u ponedjeljak novi pejdžer koji je eksplodirao sljedećeg dana dok je još bio u kutiji, rekao je jedan od izvora.

Pejdžer koji je dat jednom članu Hezbolaha samo nekoliko dana ranije je povrijedio drugog kada je eksplodirao, rekao je drugi izvor.

U očito koordinisanom napadu, uređaji sa brendom Gold Apolo eksplodirali su u utorak širom Hezbolahovih uporišta u južnom Libanu, predgrađu Bejruta i doline Beka.

U srijedu su eksplodirale stotine voki-tokija Hezbolaha. U uzastopnim napadima poginulo je 37 ljudi, uključujući najmanje dvoje djece, a povređeno je više od 3.000 ljudi.

Liban i Hezbolah tvrde da Izrael stoji iza napada. Tajna izraelska vojna obavještajna Jedinica 8200 bila je uključena u planiranje, rekao je Reutersu jedan zapadni bezbjednosni izvor. Izrael, koji je od tada pojačao vazdušne napade na Liban, nije ni demantovao ni potvrdio umiješanost.

U baterijama voki-tokija bilo je eksplozivnog jedinjenja poznatog kao PETN, rekao je Reutersu jedan libanski izvor upoznat sa komponentama uređaja. Hezbolah mjesecima nije otkrio da je do tri grama eksploziva sakriveno u pejdžerima, prenio je ranije Rojters.

Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da je veoma teško otkriti eksploziv bilo kojim uređajem ili skenerom. Izvor nije precizirao kroz koju vrstu skenera je Hezbolah koristio da bi provjerio pejdžere.

Hezbolah je provjeravao pejdžere nakon što su isporučeni u Liban, počevši od 2022. godine, i to od putovanja kroz aerodrome sa njima kako bi se uvjerili da neće pokrenuti alarme, rekla su dva dodatna izvora Reutersu. Ova agencija razgovarala je sa šest izvora upoznatih sa detaljima eksplozivnih naprava u toku rada na ovoj ekskluzivi.

Izvori nisu precizirali na kojim aerodromima su testirali uređaje. Provjere su bila rutinska pretraga opreme pejžera kako bi se našle bilo kakve indikacije da imaju eksploziva ili mehanizama za praćenje, rekao je jedan od bezbjednosnih izvora.

U televizijskom obraćanju, generalni sekretar Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je da su napadi bez presedana u istoriji grupe. Biro za medije Hezbolaha i izraelske oružane snage nisu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar na ovu priču priče.

Kompanija Gold Apolo sa sjedištem u Tajvanu saopštila je da nije proizvodila uređaje korištene u napadu, i navela da ih je napravila kompanija u Evropi koja ima dozvolu za korištenje brenda te firme. Reuters nije uspio da utvrdi gdje su napravljeni niti u kom trenutku su sabotirani.

Pošiljka od 5.000 pejdžera unijeta je u Liban ranije ove godine. Reuters je ranije izvijestio da se Hezbolah okrenuo pejdžerima u pokušaju da izbjegne da Izrael prati mobilne telefone, nakon ubistva visokih komandanata u ciljanim vazdušnim napadima tokom prošle godine.

Nakon što su pejdžeri eksplodirali u utorak, Hezbolah je sumnjao da je više njegovih uređaja kompromitovano, rekla su Reutersu dva bezbjednosna izvora, kao i jedan obavještajni izvor. Kao odgovor, pojačali su konotrolu komunikacionih sistema, pažljivo ispitujući sve uređaje.

Također su počeli da istražuju lance snabdijevanja kroz koje su pejdžeri došli, rekla su dva bezbjednosna izvora. Kontrola nije bila gotova do srijede popodne, kada su voki-tokiji eksplodirali.

Hezbolah vjeruje da je Izrael odlučio da detonira ručne radio-uređaje jer se plašio da će Hezbolah uskoro otkriti da su voki-tokiji također opremljeni eksplozivom, rekao je jedan od izvora za Reuters. U eksplozijama voki-tokija poginulo je 25 ljudi, a povrijeđeno najmanje 650, prema libanskom Ministarstvu zdravlja, što je mnogo veća stopa smrtnosti nego u eksplozijama pejdžera prethodnog dana, u kojima je poginulo 12, a ranjeno skoro 3.000.

To je zato što su nosili više eksploziva od pejdžera, rekao je jedan od bezbjednosnih izvora i obavještajni izvor. Istraga Hezbolaha o tome gdje, kada i kako je u uređaj ubačen eksploziv je toku, rekla su tri izvora. Nasrala je rekao isto to u govoru u četvrtak.

Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da je Hezbolah osujetio prethodne izraelske operacije usmjerene na uređaje koje je grupa uvezla iz inostranstva, od privatnih fiksnih telefona do ventilacionih jedinica u kancelarijama grupe.

"Postoji nekoliko elektronskih problema koje smo uspjeli da otkrijemo, ali ne i za pejdžere. Prevarili su nas, kapa dole dušmanu", naveo je izvor Reutersa.

Izraelska vojska je saopćila da su rakete došle u tri talasa u petak popodne i gađale lokacije duž razorene granice s Libanom.

Nakon napada, izraelska vojska je rekla da je napala područja širom južnog Libana ciljajući na infrastrukturu Hezbolaha.

Hezbolah je rekao da su njegovi napadi bili ciljani na nekoliko lokacija duž granice s raketama Katjuša, uključujući više baza protuzračne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade za koju su rekli da su prvi put pogodili.

Izraelska vojska je saopštila da je 120 projektila lansirano na područja Golanske visoravni, Safeda i Gornje Galileje, od kojih su neke presretnute.

Vojska nije rekla da li je neki projektil pogodio metu, kao ni da li je bilo žrtava.

Još 20 projektila ispaljeno je na područja Meron i Netua, saopštila je vojska, dodajući da nema izvještaja o povrijeđenima.

Hezbolah je rekao da su rakete odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu, a ne za dvodnevni napade za koje se široko optužuje Izrael da je aktivirao eksploziv u hiljadama pejdžera i voki-tokija Hezbolaha.

Hezbolah i Izrael razmjenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra, dan nakon početka rata između Izraela i Hamasa, ali su raketni baraži u petak bili jači nego inače.

Nasralah je u četvrtak obećao da će nastaviti sa svakodnevnim udarima na Izrael.

Najmanje 20 je ubijeno u napadima, a hiljade je ranjeno kada su pejdžeri, voki-toki i drugi uređaji eksplodirali u Libanu u utorak i srijedu.

Sofisticirani napadi pojačali su strah da će prekogranična razmjena vatre eskalirati u sveopšti rat. Izrael nije ni potvrdio ni negirao umiješanost u napade.

Proteklih dana, Izrael je premjestio moćne borbene snage do sjeverne granice.

Bosna i Hercegovina je propustila priliku da na vrijeme podnese reformsku agendu koja je neophodan preduslov za dobivanje sredstava iz fonda i za izvršenje prve isplate.

Sarajevo je 17. septembra Evropskoj komisiji (EK) podnijelo dokument za koji nadležne vlasti u BiH tvrde da dokazuje "usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta".

Međutim, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), taj podnesak ne predstavlja u svojoj formi kompletnu reformsku agendu te se radi o "nepotpunom dokumentu" koji ne odražava preporuke Evropske komisije.

Sve to je iskomplikovalo proces usvajanja i početka prvih isplata za bilo koju od država regiona.

Naime, potrebno je da države članice Evropske unije (EU) kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama, kako bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika.

Tek nakon ovih koraka mogu da slijede prve isplate.

Nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gde je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), odložen je za oktobar.

Koliki je predviđeni budžet za svaku od država?

Preliminarni proračun ukupnog iznosa uplata iz Plana rasta, po državama:

• Albanija: 922.1 miliona eura
• Bosna i Hercegovina: 1 milijarda i 85 miliona eura
• Kosovo: 882.6 miliona eura
• Crna Gora: 383.5 miliona eura
• Sjeverna Makedonija: 750.4 miliona eura
• Srbija: 1 milijardu i 586.4 miliona eura

Koje su moguće opcije?

Scenario 1: Isključivanje Bosne i Hercegovine iz prve isplate

Radi se o najvjerovatnijem scenariju. Od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, njih pet su blagovremeno predale reformsku agendu, koja zadovoljava kriterijume postavljene od EU. U Briselu, preovladava mišljenje, rečeno je RSE, da nije pravedno da pet zemalja budu "taoci" jedne zemlje.

Kako se nezvanično saznajemo, tokom radnog ručka koji je 19. septembra imala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sa liderim regiona, najavljeno je da će EK usvojiti reformske agende pet zemalja, početkom oktobra.

Više lidera koji su se obratili novinarima su upravo najavili prve tranše tokom narednog meseca.

Scenario 2: Blokiranje cijelog regiona zbog BiH

Ovo je malo vjerovatno. Postoji politička volja da se svim zemljama regiona pomogne u pravcu jačanja ekonomija i osposobljavnja budućeg članstva u EU.

Plan rasta je usvojen za cijeli region, i prema ovom scenariju, treba čekati da sve ispune kriterijume kako bi počele isplate prvih tranši.

Scenario 3: "Oprostiti" Bosni i Hercegovini

Još jedna moguća, mada malo vjerovatna opcija je progledati kroz prste i omogućiti slanje prve tranše Bosni i Hercegovini, ili joj barem dati malo više vremena da izradi adekvatnu reformsku agendu, koja bi uključivala sve preporuke Evropske komisije, i time se omogućila isplata.

Malo je njih koji smtraju da je blanko "opraštanje" idealno rješenje. Neznatan je broj država članica EU koje ne bi željele da, BiH u ovom trenutku, ostane van kluba korisnika evropske finansijke pomoći.

Strahuju se da bi u tom slučaju EU djelovala sporije i BiH ostala duže vreme bez sredstava. Nadaju se ipak da će se mehanizmi u BiH ubrzati nakon lokalnih izbora zakazanih za 6. oktobar.

Postoji ideja da se usvoji paket za cijeli region, i da se BiH dozvoli "prelazni period" da izradi reformsku agendu kako bi novac namijenjen BiH bio pridodan kada se steknu uslovi.

Šta je Plan rasta?

Evropska komisija je 8. novembra 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem približavanja partnera sa Zapadnog Balkana EU kroz pružanje nekih od prednosti članstva u EU regionu prije pristupanja, podstičući ekonomski rast i ubrzanje društveno-ekonomske konvergencije.

Plan rasta ima potencijal da udvostruči privrede Zapadnog Balkana u narednih 10 godina.

Plan rasta podstiče pripreme Zapadnog Balkana za članstvo u EU i potrebu da se ubrzaju reforme, tako što će iznositi neke od njegovih prednosti koje će direktno koristiti građanima zemalja Zapadnog Balkana. To bi zauzvrat trebalo značajno da ubrza brzinu procesa proširenja i rast zapadnobalkanskih ekonomija.

Predložen je novi finansijski instrument od šest milijardi eura, za period 2024-2027.

Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtjeva koje su podnijeli partneri sa Zapadnog Balkana i nakon provjere od strane Komisije da su ispunjeni relevantni uslovi plaćanja i preduslovi, kao što su makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor nad budžetom.

Zašto je neophodna reformska agenda?

Reformska agenda koju su treble izraditi sve zemlje Zapadnog Balkana, obuhvataju socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će one preduzeti kako bi podstakli rast i približavanje u skladu sa Planom rasta tokom perioda od 2024. do 2027. godine.

Srbija i Kosovo imaju dodatan uslov koji se odnosi na konstruktivno angažovanje u procesu normalizacije odnosa.

U slučaju da uslovi plaćanja nisu ispunjeni, Komisija će suspendovati ili odbiti odgovarajući iznos od plaćanja. Zapadnobalkanski partner imaće od godinu do dvije da ispuni uslove, inače će se u narednim godinama taj iznos preraspodijeliti među ostale države.

Kako se raspoređuju sredstva iz Plana rasta?

U raspodjeli sredstava iz Plana rasta, u obzir se uzima broj stanovnika i domaći bruto proizvod (BDP) po glavi stanovnika. Prema zvaničnim podacim i Evropskoj komisiji, alokacija svakog korisnika izračunata je na osnovu najnovijih dostupnih podataka na dan stupanja na snagu Uredbe o Olakšicama za reformu i rast (25. maja 2024. godine).

"Ove alokacije, koje su početne vrijednosti, podložne su promjeni. Konačna alokacija po korisniku nije fiksna, već zavisi od rezultata postignutih kroz reforme vezane za EU. Očekivani rezultati su navedeni u Reformskim agendama korisnika, gdje su reforme podeljene na pojedinačne kvantitativne i kvalitativne korake, koji služe kao uslovi plaćanja", navodi se u usvojenom Planu rasta.

Prve tranše, u obliku predzajma, će odraziti oko sedam posto cjelokupnog iznosa.