Najnovije
Biden i Xi će razgovarati u Peruu
Predsjednik SAD Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping sastaće se 16. novembra na marginama samita o Azijsko-pacifičkoj ekonomskoj saradnji (APEC) u Limi u Peruu, objavila je Bijela kuća u srijedu.
Dvojica lidera su se poslednji put uživo sastala upravo na marginama APEC samita, održanog prošle godine u Kaliforniji. Prije toga su se sreli i na Baliju, tokom održavanja samita G20 2022. godine.
Očekuje se da će Biden i Xi ponovo razmotriti područja saradnje, posebno obnavljanje kontakata između dvije vojske, kao i napore u borbi protiv globalne krize sa fentanilom, te početak rada na suočavanju sa rizicima vještačke inteligencije, rečeno je novinarima na brifingu u srijedu.
Američki predsjednik će takođe izraziti "duboku zabrinutost" zbog podrške Pekinga ratu Moskve protiv Ukrajine i raspoređivanja sjevernokorejskih trupa kao pomoći Rusiji, rekao je američki zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti. Zvaničnik je dodao da će Biden ponoviti i svoju "dugogodišnju zabrinutost" zbog kineske "nepoštene trgovinske politike i netržišne ekonomske prakse" koja šteti američkim radnicima.
Zvaničnik je dodao da će Biden govoriti i o kineskim cyber napadima na američku ključnu civilnu infrastrukturu, kao i pojačanim vojnim aktivnostima Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, istovremeno naglašavajući važnost poštovanja ljudskih prava.
Sastanak će vjerovatno biti posljednji između Biena i Xija uoči nove administracije Donalda Trumpa kojoj mandat počinje u januaru. Novoizabrani predsjednik imenovao je kritičare Kine na ključne spoljnopolitičke pozicije, što bi moglo dovesti do oštrijeg stava SAD prema Pekingu.
Šta god sljedeća administracija odlučila, moraće pronaći načine za upravljanje "teškim, komplikovanim odnosom" između SAD i Kine, rekao je zvaničnik odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
Trump postavlja Matta Gaetza na funkciju sekretara za pravosuđe
Novoizabrani predsjednik Donald Trump je u srijedu objavio da planira da imenuje kongresmena sa Floride Matta Gaetza za sekretara za pravosuđe.
"Matt će stati na kraj instrumentalizovanoj vladi, zaštititi naše granice, ukloniti kriminalne organizacije i povratiti veoma narušeno povjerenje Amerikanaca u Sekretarijat za pravosuđe", naveo je Trump u saopštenju.
Gaetz je nominovan u trenutku kada je Odbor za etiku Predstavničkog doma i istraživao optužbe da je kongresmen sa Floride bio dio plana koji je doveo do seks trafikinga 17-godišnje djevojčice.
Odbor je saopštio da razmatra da li je Gaetz bio odgovoran za seksualni prestup i nelegalnu upotrebu droge, te da li je prihvatao neprikladne poklone i pokušavao da opstruira vladinu istragu svojih postupaka. On je odbacio sve optužbe pred odborom.
Međutim, poslije objave o nominaciji, Gaetz je podnio ostavku u Kongresu koja je odmah stupila na snagu, a ostaje još osam nedjelja da se njegovo mjesto popuni do 3. januara kada zasijeda novi saziv Kongresa. Time se i završava istraga o kongresmenu sa Floride.
Ostavka pokreće pitanja o dugoj istrazi koja se vodi protiv Gaetza i koju je vodio dvostranački odbor - jer odbor sada više nema nadležnosti nad njim, pa su istraga i izvještaj koji bi iz nje proizašao, praktično mrtvi.
Sekretarijat za pravosuđe je 2023. godine okončao slučaj protiv Gaetza, vezan sa seks trafiking, bez podizanja optužnice protiv republikanskog kongresmena.
Bivša demokratska članica Kongresa na čelu obavještajnih službi
Trump je također nominovao Tulsi Gabbard, bivšu demokratsku članicu Predstavničkog doma i kandidatkinju za predsjedničku nominaciju, za direktorku nacionalnih obavještajnih službi.
"Kao bivša kandidatkinja za demokratsku predsjedničku nominaciju, ima široku podršku u obje stranke - a sada je ponosna republikanka. Znam da će Tulsi našoj obavještajnoj zajednici doneti neustrašiv duh, koji je definisao njenu istaknutu karijeru, da će promovisati ustavna prava i obezbijediti mir kroz snagu. Tulsi će nas sve učiniti ponosnim", naveo je Trump u saopštenju.
Gabbard je članica odbora u Predstavničkom domu, uključujući i dvije godine u odboru za unutrašnju bezbjednost. Bila je među Trumpovim najpoluparnijim političkim pristalicama tokom kampanje.
Služila je u Iraku od 2004. do 2005. godine kao major u Nacionalnoj gardi Havaja, a sada je potpukovnik u američkim vojnim rezervama.
Za predsjedničku nominaciju se bezuspješno kandidovala 2020. godine, nakon čega je podržala aktuelnog predsjednika Joea Bidena. Međutim, od tada je sve više kritikovala Bidena i njegovu administraciju i postala popularna među konzervativcima, naročito zbog podrške izolacionističkoj politici.
Neke informacije dolaze od AP-a i Reutersa.
Biden i izraelski predsjednik naglašavaju potrebu okončanja sukoba
Predsjednik SAD Joe Biden ugostio je izraelskog predsjednika, dok je novoizabrani predsjednik Donald Trump nedavno imao više telefonskih razgovora sa šefom izraelske vlade, premijerom Benjaminom Netanyahuom. Ovi paralelni razgovori fokusirani su na sukobe u Gazi i Libanu i nadu u oslobađanje talaca koje drži Hamas.
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
