Lider Grenlanda je razgovarao sa danskim kraljem u Kopenhagenu, dan pošto je Trumpova izjava o sudbini strateški važnog ostrva, bogatog mineralima, dominirala u svjetskim medijima.

Trump, koji dužnost predsjednika preuzima 20. januara, rekao je da ne bi isključio vojnu ili ekonomsku akciju da osigura da Grenland postane dio Amerike. Istog dana, njegov sin Donald Trump mlađi, boravio je u privatnoj posjeti ostrvu.

Grenland, autonomna teritorija Danske - članice NATO-a, ima strateški značaj za američku vojsku i njen sistem ranog upozorenja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraća ruta od Evrope do Sjeverne Amerike vodi preko ostrva.

Novoizabrani predsjednik sugerisao je da će se zalagati za ratoborniju spoljnu politiku, kojom se zanemaruju tradicionalne diplomatske formalnosti, ocjenjuje Reuters.

Grenland, najveće svjetsko ostrvo, dio je Danske 600 godina, mada njegovi stanovnici - njih 57.000, sada sami upravljaju unutrašnjim pitanjima. Cilj vlade, koju predvodi Mute Egede, je eventualna nezavisnost ostrva.

"Prepoznajemo da Grenland ima svoje ambicije. Ako se ostvare, Grenland će biti nezavisan, ali teško sa ambicijom da postane američka država", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen.

Rasmussen je novinarima rekao da je legitimno što SAD više brinu zbog bezbjednosti u Arktičkom regionu zbog povećane ruske i kineske aktivnosti.

"Ne mislim da smo u spoljnopolitičkoj krizi. Otvoreni smo za dijalog sa Amerikancima o tome kako možemo još bliže sarađivati da bi osigurali ispunjavanje američkih ambicija", rekao je Rasmussen.

Iako Danska pokušava da umanji ozbiljnost Trumpove prijetnje, ambicija budućeg američkog predsjednika da proširi američku teritoriju uzdrmala je evropske saveznike, manje od dvije nedelje uoči inauguracije u Washingtonu.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da Evropa neće dozvoliti drugim zemljama da napada njene suverene granice, ali je poručio da ne vjeruje da će Amerika to učiniti.

Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je iznenađenje Trumpovim izjavama o pripajanju Grenlanda i poručio da evropski partneri jednoglasno podržavaju nepovredivost granica, kao jedan od temelja međunarodnog prava.

Odlazeći američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je da uvjeri evropske saveznike da neće doći do američke vojne intervencije.

"Očigledno je da ideja o Grenlandu nije dobra, ali što je možda još važnije, neće se ostvariti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Parizu.

Napeti odnosi

Odnosi Grenlanda i Danske su trenutno napeti zbog optužbi o kolonijalnom lošem tretmanu stanovnika ostrva. Egede je rekao da ostrvo nije na prodaju, a u novogodišnjem obraćanju je govorio o nezavisnosti Grenlanda. Danski zvaničnici navode da o sudbini Grenlanda mogu da odlučuju samo njegovi stanovnici.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne može da zamisli da bi Trumpove amibicije mogle da dovedu do američke vojne intervencije na Grenlandu. Komentarišći Trumpovu prijetnju tarifama, Frederiksen je rekla da ne smatra da je trgovinski rat sa SAD dobar put naprijed.

Trump je pitanje preuzimanja Grenlanda pokretao i tokom prvog mandata. Mnogi Danci su međutim bili zbunjeni njegovim najnovijim izjavama.

"Mislim da su izuzetno apsurdne. Imamo savez, saveznici smo. I izjavama se to ne poštuje", rekao je jedan stanovnik Kopenhagena za Reuters.

Ministar Izrael Kac kazao je da su u operaciji IDF-a pronađena tijela Josefa al-Zajdanija i njegovog sina Hamze, ali nije otkrio više detalja o akciji.

Al-Zajdanija i njegovog sina oteli su pripadnici Hamasa, kada su 7. oktobra 2023. upali na teritoriju južnog Izraela.

Vojska je pronašla tijela dva taoca u danima kada Izrael i Hamas, preko posrednika, vode novu rundu sporazumu koji bi donio prekid vatre u Pojasu Gaze i oslobađanje još oko 100 preostalih talaca koje je Hamas oteo.

Izraelske vlasti vjeruju da oko trećina preostalih talaca u Gazi više nije živa.

Međutim, za Josefa i Hamzu al-Zajdanija se vjerovalo da su živi i pronalaženje njihovih tijela moglo bi da poveća pritisak na izraelske vlasti da pristanu na sporazum sa Hamasom.

Hamas je organizacija koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku. U izraelskoj ofanzivi na Pojas Gaze, kao odgovor na napad 7. oktobra, do sada je ubijeno više od 45.000 ljudi, prema podacima Hamasovog ministarstva zdravlja koje na pravi razliku između boraca i civila.

Obraćanje medijima je zakazano nakon odluke ove izvršne institucije da donese krajem prošle godine uredbu o povećanju minimalne plate u ovom bh. entitetu za 62 posto, odnosno sa 619 maraka (oko 316 eura) na 1.000 maraka (511 eura).

Najveće povećanje primanja, zabilježeno u Bosni i Hercegovini u protekle tri decenije, su podržali radnički sindikati, dok su mu se oštro usprotivila udruženja poslodavaca, navodeći da će dovesti do masovnih otkaza.

"Procjena da će odluka vlade ugroziti sto hiljada radnika je paušalna i nije utemeljena. Vlada će značajnom broju poslodavaca osigurati adekvatne podsticaje kako ne bi osjećali opterećenje za povećanje doprinosa", rekao je Nikšić, dodajući da će Vlada zaštititi radnike kako bi spriječile zloupotrebe da ih poslodavci pošalju na biro ili da nastave raditi 'na crno' nakon uredbe o povećanju minimalne plate.

Nikšić je izjavio i kako je odluka o povećanju minimalnih plata donesena nakon saznanja kako su poslodavci u protekloj godini isplatili 144 miliona maraka (oko 72 miliona eura) pomoći radnicima, a na osnovu nekoliko uredbi vlade, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica.

Prema njegovim riječima, radi se o šest posto radnika koji su dobili pomoć.

"Imajući u vidu ove porazne rezultate i odnos poslodavaca prema radnicima, došli smo do situacije da donesemo uredbu o minimalnim primanjima. Shvatili smo u razgovorima sa poslodavcima da oni kod neoporezive isplate toplog obroka, regresa, reketiraju svoje radnike, čak i kroz isplate, da ljudi moraju vratiti svoj novac. Ova saznanja su nas najviše motivisali da da donesemo odluku da se poveća minimalna plata", kazao je Nikšić.

Inače, zakonski minimalac rastao je u prethodnoj deceniji za ukupno 37 posto.

Prema podacima penzijskih fondova i Agencije za statistiku BiH u BiH je oko 855.000 zaposlenih.

Minimalnu platu u Federaciji BiH prima oko 48 posto, a u Republici Srpskoj oko 31 posto zaposlenih.

Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.

Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.

12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba

Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.

Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.

„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.

Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.

Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.

Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.

„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.

Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.

Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.

Prva smrt u istražnom zatvoru

Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.

Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.

Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.

Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”

Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.

Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.

Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.

Kazne za „LGBT propagandu”

Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.

„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.

Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.

Kakva ih represija očekuje ove godine?

Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.

„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.

Saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa optužio je Starmera da u prošlosti nije procesuirao slučajeve seksualne eksploatacije djece.

Milijarder, vlasnik kompanije Tesla, kritikovao je proteklih dana britansku vladu u nizu postova na svojoj društvenoj mreži X. Musk je, bez iznošenja dokaza, optužio britansku vladu za saučesništvo u navodnom neuspjehu da se krivično gone takozvane pedofilske bande.

Riječ je o periodu od više 20 godina tokom kojeg su, kako se navodi, bande muškaraca seksualno iskorištavale djecu.

„Vladalo je mišljenje da pedofilske bande, posebno one koje čine muškarci pakistanskog porijekla, nisu bile krivično gonjene i da ih policija nije istraživala kao što je trebalo. Dijelom, mislim, zbog stava policije prema podnosiocima tužbi, uglavnom djevojčicama iz radničke klase koje policija nije shvatala ozbiljno. I također, kako neki tvrde, zbog osjetljivosti odnosa sa pakistanskom zajednicom. Drugim riječima, smatralo se da su se policija i vlasti plašili da ih ne nazovu rasistima”, rekao je Tim Bale sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.

Među onima koji su iznosili optužbe za zataškavanje u to vrijeme, bio je ekstremno desničarski aktivista Tommy Robinson, koji se trenutno nalazi u zatvoru zbog drugih optužbi. Musk je napisao na X-u da bi Robinson trebalo da bude oslobođen i da bi, kako je naveo „oni koji su sve prikrivali trebalo da zauzmu njegovo mjesto u ćeliji”.

Musk je optužio britanskog premijera Keira Starmera da nije procesuirao pedofilske bande dok je bio glavni britanski tužilac. Starmer je u ponedjeljak odgovorio na optužbe.

„Oni koji šire laži i dezinformacije nisu zainteresovani za žrtve, već za sebe. Oni koji su navijali za Tommyja Robinsona nisu zainteresovani za pravdu. Oni podržavaju čovjeka koji je otišao u zatvor zato što je zamalo doveo da kraha slučaja protiv pedofilske bande”, rekao je britanski premijer.

Starmer je dodao da je kao glavni tužilac ponovo otvorio brojne slučajeve zlostavljanja djece i pokrenuo prvo krivično gonjenje jedne azijske pedofilske bande. Musk je kasnije ponovio svoje kritike, ocjenjujući da je britanski premijer „potpuno vrijedan prezira”.

Starmer nije pomenuo imenom Elona Muska, primjećuje analitičar Bale.

„Zbog njegove bliskosti, u ovom trenutku, sa Donaldom Trumpom, Starmer mora da bude veoma oprezan, mora pažljivo da bira riječi i zato ne može da proziva Muska”, kaže Bale.

Musk je također kritikovao nemačkog kancelara Olafa Scholza i otvoreno je podržao ekstremnu desničarsku partiju Alternativa za Njemačku. Neki poslanici su pozvali evropske regulatorne organe da preduzmu mjere protiv X-a zbog navodnog širenja dezinformacija.

„Sumnjam, međutim, da će se mnogo toga dogoditi u tom pogledu. Elon Musk sebe predstavlja kao nekog ko je apsolutno za slobodu govora, ali je za tu slobodu i većina političara, u većini zemalja i većini stranaka”, smatra Bale.

Musk se u ponedjeljak okrenuo i protiv Nigela Faragea, dugogodišnjeg saveznika Donalda Trumpa.

Musk je napisao na X-u da Farage „nema ono što je potrebno” da predvodi britansku Reformsku stranku – nakon što je odbio da podrži zatvorenog aktivistu Tommyja Robinsona.

Farage je odgovorio da stoji iza svog stava.