Glavni državni tužilac Floride James Uthmeier je potvrdio da su istražioci izdali naloge za pretrage i sudske pozive u okviru "aktivne" istrage.

Braća Tate se u SAD-u suočavaju i s privatnom tužbom žene koja ih optužuje da su je prisilili na prostituciju, a zatim ocrnili nakon što je svjedočila rumunskim vlastima.

Braća Tate odbacuju sve optužbe protiv sebe.

Andrew Tate (38), bivši kik-bokser i samozvani mizoginist koji se proslavio nastupom u britanskoj emisiji Big Brother, zajedno s bratom Tristanom (36) takođe je optužen u Velikoj Britaniji za silovanje i trgovinu ljudima.

I te optužbe obojica negiraju.

"Prošle sedmice sam naložio svojoj kancelariji da, u saradnji s policijom, sprovede preliminarnu istragu protiv Andrewa i Tristana Tatea. Nakon detaljne analize dokaza, naložio sam državnom tužilaštvu da izda naloge za pretrage i sudske pozive u sada aktivnoj krivičnoj istrazi protiv braće Tate", rekao je Uthmeier.

Na istragu se kasnije osvrnuo advokat braće Tate, Joseph McBride, optuživši državnog tužioca Floride za pristrasnost.

"James Uthmeier je danas odbacio sve etičke standarde kad je javno zauzeo stranu u aktualnoj tužbi koju su Andrew i Tristan Tate podigli protiv žene iz Floride zbog toga što je koristila seks kao oružje kako bi im uništila živote", naveo je McBride, nazvavši Uthmeierove izjave "zapaljivim" i "pristrasnim".

Braća Tate su prvi su put uhapšena u Rumuniji u decembru 2022., kada su protiv Andrewa bile podignute optužbe za silovanje i trgovinu ljudima, dok je Tristan bio osumnjičen za trgovinu ljudima. U Rumuniju su preselili iz Velike Britanije nekoliko godina ranije.

Nakon što su nekoliko mjeseci proveli u kućnom pritvoru, u avgustu 2024. su se suočili s novim optužbama, uključujući polni odnos s maloljetnicom i trgovinu djecom. I te optužbe odbacuju.

Policija u engleskoj grofoviji Bedfordshire i dalje traži izručenje Andrewa Tatea zbog odvojenih optužbi za silovanje, trgovinu ljudima i utaju poreza.

U Ujedinjenom Kraljevstvu četiri žene su podigle građansku tužbu protiv Andrewa Tatea tvrdeći da ih je silovao i nad njima sprovodio prisilu. I te optužbe on odbacuje.

Tužiteljice iz Velike Britanije navele su da je jasno kako u Rumuniji neće dočekati krivični progon, te su pozvale britanske vlasti da reaguju.

„On želi da Ukrajinci dođu za pregovarački sto. Želimo da Ukrajinci imaju suverenu i nezavisnu državu. Mislimo da su se ukrajinske trupe borile veoma hrabro, ali mi smo ovdje na tački u kojoj ni Evropa ni Sjedinjene Države ni Ukrajinci ne mogu da nastave ovaj rat beskonačno”, kazao je novinarima potpredsjednik SAD JD Vance.

Na pitanje da li je u ovom trenutku moguće postići dogovor o mineralima sa Ukrajinom, Vance ističe da se dogovor može postići i da on misli da je predsjednik Trump i dalje tome posvećen.

„Dogovor o mineralima je zaista važan dio predsjednikove politike. Pod jedan, američki narod mora dobiti neku otplatu za nevjerovatnu finansijsku pomoć koju smo poslali ovoj zemlji. Velik dio pomoći koju su Evropljani poslali došla je u obliku novca koji im se vraća. Stvarno je smiješno, i iskreno, uvreda za američki narod, da Evropljani dobijaju bolji sporazum nego američki narod”, istakao je Vance.

S obzirom da se čini kako se pritisak vrši samo na Ukrajinu, na pitanje novinarke ukrajinskog servisa Glasa Amerike Kateryne Lisunove da li se očekuju dodatne sankcije ili neki drugi koraci prema Rusiji kako bi se izvršio pritisak na obje strane da započnu pregovore, Vance ističe da su brojne sankcije već stavljene Rusima.

„Vjerujemo da je u najboljem interesu Rusije, ali i Ukrajine i Sjedinjenih Država da se ovaj sukob privede kraju. Dakle, vjerujemo u vršenje pritiska na sve, da se zaustavi ubijanje, jer to je politika predsjednika i to je ono što je u najboljem interesu američkog naroda”, odgovorio je Vance.

On je istakao kako misli da je najvažnija stvar, i da je to mišljenje mnogih ljudi, da predsjednik Zelenski treba javno reći da je posvećen miru.

„Međutim, nije bitno šta se javno govori, Ukrajinci trebaju privatno doći i nama kazati: 'To nam treba. To je ono što želimo. Ovako ćemo učestvovati u procesu okončanja ovog sukoba. To je najvažnije, a taj nedostatak privatnog angažmana je ono što nas najviše brine”, zaključio je Vance.

Nije poznat termin sjednice.

Skupština RS je prošle sedmice, nakon prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku u Sudu BiH, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA)i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti, te zakon o "stranim agentima", koji dodatno ograničava rad civilnog društva.

U utorak, 4. marta su i članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz kabineta Bećirovića.

Bećirović i Komšić ističu kako je potrebno da Predsjedništvo BiH sagleda najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.