Libanska državna Nacionalna novinska agencija saopštila je da je izraelska bespilotna letjelica ispalila dvije rakete na predgrađe Bejruta Gobiri prije nego što su vazdušne snage izvele "veoma snažan" napad u kom je sravnjena zgrada u blizini opštinskih kancelarija.

U naredbi za evakuaciju koju je na X-u objavio portparol izraelske vojske Avichay Adraee rečeno je stanovnicima da odu, uz upozorenje na neposredne udare.

"Svi stanovnici u južnim predgrađima, posebno... u oblasti Gobiri, nalazite se u blizini objekata i interesa povezanih sa Hezbollahom", rekao je Adraee u svojoj objavi na arapskom jeziku.

"Radi sopstvene bezbjednosti i bezbjednosti članova vaših porodice, morate odmah da evakuišete ove zgrade i sve one u blizini".

Njegova objava je uključila mape koje su identifikovale zgrade u oblasti u blizini srednje škole Bustan.

Ponovljeni izraelski vazdušni napadi na južni Bejrut doveli su do masovnog egzodusa civila iz uporišta Hezbollaha, iako se neki počeli da se vraćaju tokom dana kako bi proverili svoje domove i firme.

NNA je takođe izvijestila o napadima pred zoru na grad Nabatieh na jugu zemlje.

Izraelska vojska je saopštila da je u četvrtak pogodila "komandne centre" Hezbollahovih elitnih Radvan snaga i lansere sa kojih su ispaljivaneili rakete na Izrael.

U njemu se navodi da je avijacija tokom proteklog dana pogodila više od 120 ciljeva širom Libana, uključujući skladišta oružja, komandne centre i veliki broj raketnih bacača.

Od 23. septembra, Izrael je pojačao svoju vazdušnu kampanju u Libanu, da bi kasnije poslao i kopnene trupe nakon skoro godinu dana ograničene prekogranične razmjene koju je započeo Hezbolah zbog rata u Gazi.

Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje proglasile terorističkom grupom.

Libanske vlasti kažu da je više od 3.380 ljudi ubijeno od oktobra prošle godine, kada su Hezbollah i Izrael počeli da razmjenjuju vatru.

Konflikt je koštao Liban više od pet milijardi dolara ekonomskih gubitaka, a stvarna strukturna šteta iznosi više milijardi, saopštila je Svjetska banka u četvrtak.

Beata Halassy, pedesetogodišnja naučnica i virologinja sa Univerziteta u Zagrebu, suočila se sa vlastitim rakom dojke u trećem stadiju koristeći inovativni pristup. Prvi put je dobila dijagnozu 2016. a kada je 2020. godine ponovo otkrila tumor na mjestu gdje je prethodno imala mastektomiju, Halassy je odlučila da se liječi sama, nastojeći da izbjegne još jednu hemoterapiju.

Studija njenog slučaja, objavljena u časopisu Vaccines, opisuje kako pomoću kombinacije virusa morbila (ospice, MeV) i patogena sličnog gripi njen tim kreirao virusni koktel koji je ona ubrizgala injekcijom.

Ova injekcija direktno je napala ćelije raka i potakla imunološki sistem na borbu. Halassy sada živi bez raka već četiri godine, što pripisuje ovoj eksperimentalnoj terapiji.

Virusi koji razgrađuju rak: onkolitička viroterapija

Onkolitička viroterapija (OVT), metoda koja koristi viruse za napad na rak i aktiviranje imunološkog odgovora, još uvijek je nova u liječenju karcinoma. Doslovno, ovaj naziv znači „razgradnja raka putem virusa”.

Ovo nije prvi put da se testira uništavanje tumora putem virusa. Međutim, do sada je samo jedna terapija ovakvog tipa odobrena, a radi se o T-VEC u terapiji melanoma. Ovu terapiju, zasnovanu na virusu herpesa, američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je 2015. godine.

Halassy je iskoristila činjenicu da virus morbila i virus vezikularnog stomatitisa, sličan virusu gripe, ciljaju specifične ćelije, slične onima od kojih je potekao njen tumor. Ova saznanja omogućila su joj da sa svojim timom pripremi doziranu kombinaciju virusa koju je ubrizgala u tumor. Ova dva patogena su već bila ispitivana u kliničkim studijama, uključujući istraživanja metastazirajućeg raka dojke.

Također, u radu je naglašeno kako je u toko terapije virusima Halassy kroistila i koncenvionalnu terapiju lijekom zvanim trastuzumab za HER2–pozitivne tipove kancera dojke. Zbog toga je u ovom slučaju možda preciznije govoriti o razvoju moguće dodatne terapije.

Etičke dvojbe kod samoliječenja

Halassy se danas zalaže za upotrebu OVT kao prve linije tretmana, umjesto standardnih metoda poput operacije, hemoterapije ili zračenja. Ipak, medicinska zajednica ima podijeljena mišljenja o njenom samostalnom liječenju.
Autori studije iz Vaccines pozivaju na oprez, ističući da je primjena OVT bez medicinskog nadzora rizična.

„Bitna je informacija da je ovo samo jedan pokus, da je interesantan primarno istraživačima koji se bave razvojem ove vrste terapije raka, i da se nadam da bi rezultati koji su objavljeni mogli ubrzati razvoj ovog tipa liječenja”, kazala je Halassy u kratkom emailu.

Dosta časopisa iz etičkih dvojbi nije htjela objaviti ovu studiju slučaja. Postoje kritike i da bi ovaj događaj mogao potaći nestručne ljude da sami kreiraju viruse po principu „uradi sam” i ubrizgavaju iako nemaju dovoljni visoko znanje o tome.

Bioetičar Arthur Caplan sa NYU Grossman School of Medicine prokomentarisao je ovaj slučaj za Glas Amerike.

„Eksperimentisanje na samom sebi nosi dva problema. Prvi je što pojedinac često nije u poziciji da procijeni šta je sigurno i efikasno, pa su rizici često veliki. Drugi je što eksperiment na jednoj osobi daje malo podataka za generalizaciju. Nakon pozitivnog ishoda, sledeći korak je kliničko ispitivanje kako bi se procijenilo kako će različiti ljudi reagovati i koja je optimalna doza”, rekao je.

On je istakako kako je eksperimentisanje na sebi hrabro, ali bi trebalo da se posmatra kao korak ka sistematskom testiranju ako se pokaže da djeluje.

Ministar energetike Eli Cohen, u intervjuu za Reuters, također je rekao da je Izrael bliži nego ikad postizanju sporazuma o okončanju borbi u Libanu i potiskivanju Hezbollaha, kojeg podržava Iran, od granice, istovremeno insistirajući da Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako se pregovor prekrši.

Izrael je u ratu na više frontova otkako je Hamas, kojeg podržava i Iran, pokrenuo napad iz Gaze na južni Izrael 7. oktobra 2023. Hezbollah je počeo napadati sljedećeg dana.

Izrael je zauzvrat započeo razornu zračnu i kopnenu kampanju u Gazi i posljednjih mjeseci intenzivirao svoje operacije u južnom Libanu.

Milicije koje podržava Iran često su građale Izrael iz Jemena i Iraka, a Izrael i Iran su razmjenjivali direktne napade.

Cohen je rekao da je Trump imenovao osoblje koje "sigurno podržava odlučnu akciju protiv Irana".

"Period prethodne Trumpove administracije karakterizirala je veća regionalna stabilnost", rekao je. "Pred kraj njegovog mandata, sankcije Iranu bile su blizu toga da natjeraju Iran da promijeni svoje ponašanje po pitanju nuklearnog pitanja."

"Tako da se svakako nadamo i vjerujemo da će se politika Trumpove administracije nastaviti s tim, a prije svega, vidimo da je najvažnije pitanje djelovati asertivno protiv Irana", rekao je Cohen.

Tokom svoje kampanje, Trump je rekao da je politika predsjednika Joea Bidena da ne provodi rigorozne sankcije za izvoz nafte oslabila Washington i ohrabrila Teheran, dopuštajući mu da prodaje naftu, akumulira gotovinu i širi svoje nuklearne potrage i utjecaj putem naoružanih milicija.

Trump je za državnog sekretara imenovao američkog senatora Marca Rubija, zagovornika mišićave vanjske politike prema Iranu. Mike Waltz, koji bi trebao postati savjetnik za nacionalnu sigurnost, također se zalagao za čvršći stav.

"Mislimo da on (Trump) cilja na dno. Obuzdati prijeteće aktere i stvoriti nova regionalna savezništva koja su vrlo važna", rekao je Cohen.

Godine 2018, kao predsjednik i uz podršku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump se povukao iz multinacionalnog sporazuma čiji je cilj bio spriječiti Iran da napravi nuklearnu bombu.

Washington je potom ponovno uveo sankcije kako bi prisilio Teheran na pregovore o širem sporazumu koji se odnosi na njegove projektile i potporu regionalnim opunomoćenicima.

Iran negira da je ikada imao program nuklearnog oružja, iako je vrhovni vođa Ali Khamenei rekao da nas svjetski čelnici "ne bi mogli zaustaviti".

Općenito se vjeruje da Izrael ima nuklearni arsenal, ali to nikada nije potvrdio niti opovrgnuo, održavajući politiku dvosmislenosti po tom pitanju desetljećima.

Također tokom Trumpova prvog mandata, Izrael je potpisao Abrahamov sporazum uz posredovanje SAD-a, koji je normalizirao veze s muslimanskim zemljama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein.

Izrael se nada da će sklopiti sličan sporazum sa Saudijskom Arabijom, koja kaže da neće normalizirati veze s Izraelom ako ne uključuje barem put do palestinske države.

Što se tiče borbi u Libanu, Cohen je rekao: "Mislim da smo u trenutku kada smo bliže dogovoru nego što smo bili od početka rata."
Ključna tačka spora za Izrael, rekao je, jest osigurati da zadrži slobodu djelovanja ako se Hezbollah vrati u granična područja.

"Manje ćemo opraštati nego u prošlosti kada su u pitanju pokušaji stvaranja uporišta na teritoriji u blizini Izraela", rekao je Choen.

Što se tiče mehanizma za provedbu sporazuma, Cohen je rekao: "Postoje rasprave, ali nije dogovoreno."

Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.

„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.

Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.

„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.

U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.

„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.

U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.

Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.

Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.