Poznate kao grupe sa "mračnim novcem" jer po zakonu ne moraju da otkriju ime donatora, ove organizacije plaćaju milione dolara za reklamne kampanje kojima utiču na percepciju glasača u najnapetijem izboru sudije Vrhovnog suda do sada.
Samo nekoliko sati pošto je sudija Ruth Bader Ginsburg umrla, grupa "Zahtijevamo pravdu" (Demand Justice), progresivna i povezana sa Demokratskom strankom, saopštila je da će potrošiti 10 miliona dolara na kampanju protiv kandidata kojeg bude nominovao predsjednik Donald Trump, koji želi konzervativnog sudiju.
Sa druge strane, grupa "Mreža za krizu pravosuđu" (Judical Crisis Network) saopštia je da će sa 2,2 miliona dolara podržati Trumpovog kandidata i da će vremenom dostići ulaganja konkurentske grupe.
Prema Centru za odgovornu politiku, ova organizacija je u protekla dva nominovanja Trumpovih sudija - Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, potrošila 20 miliona dolara.
Iako ove grupe ni na koji način ne mogu da blokiraju ili ubrzaju nominaciju kandiata za Vrhovni sud, svojim kampanjama ističu glavne stvari za ili protiv Trumpovog poteza, uoči izbora 3. novembra.
Portparoli "Mreže za krizu u pravoruđu" i "Zahtijevamo pravdu" potvrdili su za Glas Amerike da planiraju nova ulaganja.
Predsjednik Donald Trump planira da u subotu objelodani koja sudija je njegov izbor za Vrhovni sud, a kao najvjerovatniji izbori se pominju Amy Coney Barrett i Barbara Lagoa.
Trump je osigurao i dovoljnu podršku u Senatu koji treba da glasao njegovom kandidatu. Većinu u Senatu imaju rebublikanci.
Lider u Senatu Mitch McConnell kazao je, nekoliko sati po objavi smrti Ruth Bader Ginsburg, da će Senat glasati o novom Trumpovom kandidatu. Njega optužuju za licemjerje jer je u istoj situaciji 2016. odbio da na glasanje stavi sudiju Mercicka Garlanda kojeg je tada predložio Barack Obama.
"Donald Trump je kidnapovao naš Vrhovni sud. Budućost suda je u igri", kažu u liberalnoj organizaciji "Zahtijevamo pravdu".
Mreža za krizu u pravosuđu odgovorila je plaćenim oglasom: "Kažite Senatu da potvrde kandidata ako bude dobar".
Novac koji ove dvije organizacije troše na kampanju izbora sudije, samo je mali dio ukupnih troškova u svakm izbornom ciklusu.
U slučaju izbora sudije, angažovane su i konzervativna "Projekat Član 3" i liberalna "Popravite Senat" i sve one zajedno, preko reklama, kupuju svoj uticaj, kaže istraživačica Anna Massoglia iz Centra za odgovornu politiku.
Termin "mračni novac" se koristi za neprofitne organizacije i "školjke firme" koje ne moraju da dokazuju porijeklo novca.
Organizacije za praćenje stranaka upozoravaju da neregulisane "školjke firme" mogu da daju donacije kandidatima u Americi iz inostranstva, što je ilegalno. Zbog takvog djelovanja, Sekretarijat za pravosuđe pokrenuo je postupke protiv nekoliko pojedinaca.
Predsuda Vrhovnog suda iz 2010. poznava kao "Ujedinjeni građani" Citizens United, kojoj se sudija Ruth Bader Ginsburg protivila, ukinula je ograničenja za to kolike donacije kandidatima mogu da daju korporacije i sindikati, što je povećalo i broj organizacija sa "mračnim novcem" koje finansiraju kampanje.
Nekoliko godina poslije presude, "mračni novac" se uglavnom pripisivao republikancima, kaže Zach Wamp, nekadašnji republikanski kongresmen iz Tennesseea.
Međutim, u posljednja dva izborna ciklusa, uključile su se i liberalne grupe sa "mračnim novcem" koje finansiraju demokrate.
Prema podacima Centra za odgovornu politiku, grupe sa "mračnim novcem" su blizu da dostignu milijardu dolara direktnog ulaganja u izbore od 2010.
