Anketa koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja pokazuje da 54% Amerikanaca smatra da Biden nije bio "dovoljno čvrst" u reagovanju na rusku invaziju na Ukrajinu. 36% misli da je njegov pristup ispravan, dok 8% smatra da je "previše čvrst".
Međutim, kako se rat produžio, želja Amerikanaca da se uključe u njega je donekle opala. 32% građana smatra da SAD treba da imaju veću ulogu u tom sukobu. To je manje od 40% Amerikanca koji su takav stav imali prošlog mjeseca, ali i dalje više u odnosu na 26% iz februara. 49% smatra da bi SAD trebalo da imaju manju ulogu u sukobu.
"Imajući u vidu potencijalni očaj predsjednika Putina i ruskog rukovodstva, zbog vojnih gubitaka koje su do sada pretrpjeli, niko od nas ne može da olako shvati prijetnju njihovog mogućeg pribjegavanja taktičkom nuklearnom oružju, ili nuklearnom oružju manje dometa", rekao je nedavno direktor CIA-e William Burns, u govoru na Institutu tehnologije u Georgiji.
Burns je dodao da "do sada, nismo vidjeli mnogo praktičnih dokaza" o ruskoj nuklearnoj eskalaciji.
Bijela kuća je odobrila isporuke oružja u vrijednosti od više od 2 milijarde dolara, i predvodila u uvođenju zapadnih sankcija koje su teško pogodile rusku ekonomiju. Biden je isključio slanje američkih vojnika - što je odluka koju podržava većina Amerikanaca.
SAD, međutim, nisu dozvolile slanje određenog oružja i odbrambenih sistema koje je tražila Ukrajina i uveli su rana ograničenja na razmjenu obavještajnih podataka, koja su tokom konflikta olabavljena.
Anketa i intervjui koji su rađeni posijle istraživanja pokazuju da mnogi Amerikanci, reagujući na prizore ubijenih Ukrajinaca i ruskih snaga kako prema izvještajima vrše ratne zločine, žele da vide dodatne mjere da bi se Putin zaustavio.
Većina - 57% - kaže da je Putin dao naređenje vojnicima da vrše ratne zločine. Samo šest posto smatra da nije, dok 36% kažu da nisu sigurni.
"Znam da mi nismo direktno odgovorni", kaže 35-godišnja Rachel Renfro iz Nashvillea, Tennessee. "Ali uvijek smo bili ti koji se uključuju u takve situacije i ne razumijem zašto to sada ne radimo u većem obimu."
Ona bi voljela da SAD prime još više izbjeglica i pruže veću pomoć Ukrajini.
"Slanje vojnika treba da bude apsolutno posljednja opcija", rekla je.
Mnogi Amerikanci se zalažu za američke sankcije Rusiji zbog invazije, slanje oružja Ukrajini i prijem ukrajinskih izbjeglica u SAD.
Više Amerikanaca podržava nego što se protivi razmještanju američkih vojnika u istočnoj Evropi da bi podržali američke NATO saveznike u odgovoru na rusku invaziju, a oko dvije trećine veruje da je članstvo u NATO dobro za SAD.
Međutim, podrška javnosti ne ide tako daleko da bude u prilog slanju američkih vojnika u Ukrajinu da se bore protiv ruskih snaga. Samo 22% Amerikanaca kažu da se zalažu za slanje vojnika da se bore protiv ruskih snaga, dok se 55% protivi. 23% kažu da se nisu ni za ni protiv.
Michael Gonzalez, 31-godišnji stanovnik Fort Collinsa u Coloradu, kaže da je Bidenov odgovor "otprilike ispravan" - pominjujući brojne sankcije protiv ruskih banaka, oligarha, vladinih zvaničnika i njihovih porodica.
"U savršenom svijetu, volio bih da odem tamo sa vojnicima", kaže Gonzales čiji je otac služio u kubanskoj vojsci a očuh bio privatni kontraktor za vrijeme američkog rata u Afganistanu. "Međutim, ne mislim da treba da budemo svjetski policajac i idemo svuda. Volio bih da mogu da im pomognem, ali mi se već dugo borimo u raznim sukobima."