Biden je tokom obraćanja u Bijeloj kući ukazao da će Ukrajini, između ostalog, biti poslata teška artiljerija, haubice, municija i taktičke bespilotne letjelice – istovremeno pozvavši Kongres da odobri dodatne finansije za pomoć Kijevu.
"U važnom smo trenutku u kojem će biti određena naredna faza rata. Sjedinjene Države i saveznici čine sve što je u njihovoj moći kako bi Ukrajini obezbjedili opremu i oružje koje joj je potrebno", rekao je Biden, koji je tokom obraćanja doveo u pitanje tvrdnje Kremlja da kontroliše lučki grad Marijupolj, koji je tokom ruske invazije pretrpio znatnu štetu.
"Amerika šalje oružje direktno prvim linijama slobode. Paket pomoći omogućiće stabilno snadbijevanje Ukrajine oružjem tokom narednih nekoliko nedjelja. Bitka za Kijev bila je istorijska pobjeda Ukrajinaca, sada je potrebno ubrzati dostavljanje pomoći", rekao je američki predsjednik.
Također Biden je najavio da će od Kongresa, kako bi pomoć Ukrajini bila održiva, naredne nedelje zatražiti dodatna sredstava – rekavši da će SAD ukrajinskim vlastima obezbjediti 500 miliona dolara direktne ekonomske pomoći.
"Pokrenućemo program kojim ćemo pomoći dijelu građana Ukrajine da se nastane u Sjedinjenim Državama. Program će onima koji u SAD-u imaju sponzora omogućiti da dođu ovdje", rekao je on.
Američki predsjednik također je najavio da će svim brodovima, povezanim sa Rusijom, biti zabranjeno da uplovljavaju u američke luke.
Uključujući najavljena novčana izdvajanja Sjedinjene Države su Ukrajini, od početka ruske invazije krajem februara 2022. obezbjedile i dostavile pomoć u iznosu koji prelazi tri milijarde dolara.
U srijedu, SAD su uvele nove sankcije još desetinama pojedinaca i entiteta optuženih za izbjegavanje trenutnih sankcija izrečenih Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu.
Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja vanjske politike na Institutu Brookings, rekao je za Glas Amerike da, pored vojne pomoći i ekonomskih sankcija, Washington mora početi razmišljati o mogućem završetku sukoba.
"A onda, razmislite šta možemo učiniti da ohrabrimo strane, radeći sa drugim vanjskim akterima, čak i Kinezima možda, da pokušaju doći do neke pozicije s kojom svi možemo živjeti, u poređenju sa alternativom da se ovo pretvori u višemjesečni ili čak višegodišnji sukob", rekao je O'Hanlon. "Ali kratkoročno, mi samo pokušavamo pomoći Ukrajincima da ne izgube."
Bitka za Mariupolj
Vjeruje se da je više od 100.000 Ukrajinaca zarobljeno u Mariupolju, gdje je živjelo 400.000 ljudi prije nego što je Rusija napala zemlju 24. februara.
"Tamošnji uslovi su zaista užasni", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken u srijedu na diplomatskoj konferenciji u Panami. On je naglasio da su se pokušaji humanitarnih koridora koji bi omogućili stanovnicima Mariupolja da pobjegnu "vrlo brzo raspali".
Borba oko Mariupolja dio je šire ruske ofanzive u strateški važnom regionu Donbasa, gdje Moskva pojačava svoje vojno prisustvo.
"Trenutni cilj Moskve je da proširi svoju kontrolu na istoku i jugu. U idealnom slučaju, oni bi željeli da zauzmu Harkov i Odesu", rekao je za Glas Amerike John E. Herbst, viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća i bivši američki ambasador u Ukrajini. "Ali to su veliki prohtjevi. Možda će se morati zadovoljiti Mariupoljom."
Dana 25. marta, nakon gubitaka na sjeveru Ukrajine, Moskva je najavila veliku promjenu strategije i uklonila snage sa sjevera, uključujući predgrađe glavnog grada Kijeva, kako bi konsolidirala vojne dobitke u Donbasu i uspostavila kopneni most prema Krimu.
Analitičari kažu da će, ako ruske snage steknu potpunu kontrolu nad Donbasom, njihove diplomate biti u boljoj poziciji da zahtijevaju autonomiju za region.
"Ali čak i ako on (ruski predsjednik Vladimir Putin) ostvari velike dobitke na istoku i jugu i prihvati nagodbu koja mu daje kontrolu nad njegovim novim osvajanjima, to ne znači da će biti zadovoljan", rekao je Herbst.
Analitičari Ministarstva odbrane SAD kažu da bi bitka za regiju Donbas, gdje borbe traju od moskovske aneksije Krima 2014., mogla trajati još mjesecima.