Rečeno je da su i ukrajinske snage koristile zabranjeno oružje koje ima nediskriminatorne posljedice, odnosno nije ograničeno samo na vojne ciljeve.
"Ruske oružane snage su neselektivno bombardovale naseljena područja, ubijajući civile i rušeći bolnice, škole i drugu civilnu infrastrukturu, što također može da se svrsta u ratni zločin", rekla je visoka komesarica UN za ljudska prava Mišel Bačelet.
Utvrđeno je i da su ukrajinske snage koristile oružje koje ima nediskriminatorne posljedice, što je uzorokovalo pogibiju civila na istoku zemlje, navode UN.
Prema podacima Kancelarije za ljudska prava, od početka rata ubijeno je 2.345 civila, a ranjeno njih 2.919. Od ovog broja, 92,3 odsto žrtava je registrovano na teritoriji koju kontroliše režim u Kijevu, a preostalih 7,7 odsto u proruskim otcjepljenim regionima Donjeck i Lugansk.
"Znamo da će brojevi sigurno biti veći, kako užasi iz područja gdje su bile teške borbe, poput Mariupolja, izlaze na vidjelo", rekla je Bačelet.
Kancelarija UN za ljudska prava dokumentovala je da se u Buči dogodilo oko 50 egzekucija civila. U regionima Kijeva, Černigova, Harkova i Sumija, koji su bili pod kontrolom ruskih snaga, sumnja se da se desilo 300 ubistava civila.
Također se istražuju tvrdnje o seksualnom nasilju koje su počinile ruske snage, kao i navodi o tome da su obje strane nezakonito pritvarale civile.
Portparolka Kancelarije Ravina Šamdasani je istakla da nema informacija koje bi potkrijepile tvrdnje o genocidu.
"O pravnim kvalifikacijama - zločinima protiv čovječnosti, genocidu - na kraju će odlučivati sudovi, ali mi nismo pronašli dokaze za to", rekla je na brifingu u Ženevi.
