"Smrt i razaranje moraju prestati", rekao je Antonio Gutereš novinarima. "Mora se naći političko rješenje u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih nacija".
Ali dok se to ne dogodi, rekao je da je potrebna hitna akcija kako bi se uvela stabilnost na globalna tržišta hrane i energije kako bi se usporile rastuće cijene, a resursi moraju biti stavljeni na raspolaganje kako bi se pomoglo najsiromašnijim zemljama i zajednicama da izdrže šokove.
Generalni sekretar je bio uključen u razgovore iza kulisa u pokušajima da se postigne dogovor koji bi omogućio bezbjedan i siguran izvoz ukrajinske hrane kroz Crno more i nesmetan pristup globalnim tržištima za rusku hranu i đubriva.
"Ovaj dogovor je od suštinskog značaja za stotine miliona ljudi u zemljama u razvoju, uključujući i podsaharsku Afriku", rekao je Gutereš. On nije želio da precizira da li je njegov tim blizu dogovora, jer je rekao da ne želi da ugrozi šanse za uspjeh kada od toga zavisi dobrobit miliona ljudi.
Grupa za globalni odgovor
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, generalni sekretar je brzo uspostavio Globalnu grupu za reagovanje na krizne situacije kako bi se pozabavila očekivanim uticajem prekida rata na Crnomorski region, koji je jedan od najvećih žitnica na svijetu.
Koordinatorka grupe, šefica UN-a za trgovinu i razvoj Rebeka Grinspan, upozorila je da bi trenutna kriza sa hranom mogla eskalirati u globalnu prehrambenu katastrofu do sljedeće godine.
"Viši troškovi energije i trgovinska ograničenja u snabdijevanju đubrivom iz regiona Crnog mora doveli su do rasta cijena đubriva čak i brže od cijena hrane", rekla je Grinspan.
Ona je rekla da, ako se rat odugovlači i cijene žitarica i đubriva nastave da budu visoke u narednoj sezoni sadnje, sljedeće bi mogle da budu pogođeni usjevi kao što je riža, kojim se hrane milijarde ljudi.
"Ovogodišnja kriza sa hranom se odnosi na nedostatak pristupa", rekao je šef UN Gutereš, misleći na uticaj ruske blokade na ukrajinski izvoz žitarica. "Sljedeće godine bi moglo biti zbog nedostatka hrane".
Globalna grupa za odgovor na krize kaže da je skoro 100 zemalja i oko 1,6 milijardi ljudi ozbiljno izloženo barem jednoj dimenziji krize hrane, goriva i finansija. Oko tri četvrtine njih živi u zemljama koje su veoma ranjive na sva tri fronta.
Mehanizmi suočavanja su zategnuti, i na nacionalnom nivou, i za porodice. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, pandemija Kovida 19 ostavila je 60 odsto radnika sa nižim realnim primanjima.
"Na ivici smo najteže globalne krize troškova života u jednoj generaciji", rekla je Grinspan.
Mnoge zemlje su u "dugovima" ili su u velikom riziku da to budu. Ona je rekla da je rizik od velike dužničke krize sada veći nego tokom vrhunca pandemije Kovida 19. Ona je pozvala Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da izdaju finansijsku podršku.
"Ukoliko ne bude snažnog napora međunarodnih finansijskih institucija da povećaju finansijska sredstva i fiskalni prostor zemalja, zemlje će nastaviti da se bore da plate svoje račune za uvoz hrane i energije, servisiraju dug i povećaju potrošnju na socijalnu zaštitu", rekla je ona.
Što se tiče vrtoglavih troškova goriva u mnogim zemljama, ona je preporučila vladama da koriste neke od svojih rezervi i strateških zaliha kako bi ublažile krizu.
"Dozvolite mi da podvučem da je ovo globalna kriza od koje niko ne može da pobjegne", upozorila je ona.
Zelenski: Milioni ljudi će gladovati ako se nastavi ruska blokada crnomoskih luka
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi milioni ljudi mogli da gladuju zbog ruske blokade ukrajinskih crnomorskih luka za koju je rekao da je ostavila svijet "na ivici užasne krize sa hranom".
Rusija je zauzela velike dijelove ukrajinske obale, blokirajući izvoz poljoprivrednih proizvoda i povećavajući cijenu žita.
Zelenski je rekao da Ukrajina sada nije u mogućnosti da izvozi velike količine pšenice, kukuruza, biljnog ulja i drugih proizvoda koje su obezbijedili, niti da tako "stabilizuje ulogu na globalnom tržištu".
"Milioni ljudi bi mogli da gladuju ako se ruska blokada Crnog mora nastavi", rekao je on u video izjavi za TIME100 Gala 2022 u New Yorku koju su ukrajinske vlasti objavile u četvrtak, prenio je Reuters.
Ukrajina i Zapad optužuju Moskvu da zalihe hrane koristi kao oružje. Rusija kaže da su za to krive ukrajinske mine postavljene u moru i međunarodne sankcije Moskvi.
Kijev je većinu svoje robe izvozio preko morskih luka, ali je od ruske invazije 24. februara bio je primoran da prevozi žito vozom preko zapadne granice Ukrajine ili preko malih dunavskih luka.
Zelenski, koji je uvršten na listu 100 najuticajnijih ljudi 2022. časopisa "Time", rekao je da je zahvalan predsjedniku SAD Joe Bidenu što je "ujedinio slobodni svijet kada se pojavila ruska prijetnja".
Takođe je apelovao na saveznike Ukrajine da joj isporuče više oružja, praveći poređenja između onoga što je opisao kao rusku mržnju i Kovid 19.
"Oružje i sankcije su takođe vakcina: vakcina protiv Kovida 22 koji je donijela Rusija. Mržnja je virus, i još je smrtonosniji od Kovida 19", rekao je on.
Rusija nije odmah odgovorila na komentare Zelenskog. Moskva kaže da njena "specijalna vojna operacija" u Ukrajini ima za cilj da razoruža i "denacifikuje" svog suseda. Ukrajina i njeni saveznici kažu da je Moskva pokrenula ničim izazvan agresorski rat.
