Istovremeno, Bidenova odluka je otvorila pitanje da li će ga na mjestu predsjedničkog kandidata zamijeniti Kamala Harris, aktuelna potpredsjednica Sjedinjenih Država, kao i da li demokrate imaju dovoljno vremena da reorganizuju kampanju i povećaju šanse za pobjedu u novembru.
Biden je, poslije objavljivanja odluke o povlačenju, ubrzo podržao Harris za predsjedničku kandidatkinju demokrata, a to su do nedjelje veče uradile i mnogi drugi uticajni pripadnici stranke.
Stručnjaci sa kojima je Glas Amerike razgovarao navode da je Biden mogao i drugačije da „tempira” konačnu odluku o pojavljivanju na glasačkom listiću, kao i da očekuju još intenzivniju kampanju narednih mjeseci, ali i da bi šansu u Demokratskoj stranci sada mogla da dobiju nova lica.
„Proteklih nedjelja se postepeno pojačavao pritisak na predsjednika, od članova njegove stranke, ljudi iz Predstavničkog doma, senatora, guvernera, članova drugih institucija. Odluci su doprinijele i ankete koje ne samo da su pokazivale da Biden zaostaje za Trumpom na nacionalnom nivou i u ključnim državama već, podjednako važno, da je većina demokratskih glasača došla do tačke da želi da se on povuče iz trke”, kazao je za Glas Amerike Alan Abramowitz, počasni profesor političkih nauka na Univerzitetu Emory u Atlanti.
Biden je u pismu, objavljenom na društvenoj mreži X, naveo da će ostati predsjednik i glavnokomandujući do kraja mandata u januaru 2025. godine i da će se obratiti naciji tokom nedjelje.
Harris, bivša senatorka i sekretarica za pravosuđe Kalifornije, u saopštenju je navela da joj je čast što ima Bidenovu podršku i da joj je namjera da „zasluži i osvoji” nominaciju demokrata.
Za Charlesa Kupchana, višeg saradnika u washingtonskom Savjetu za međunarodne odnose (CFR), Bidenova odluka je „hrabra, teška, ali i neophodna”, jer se povećavao pritisak članova stranke i donatora, a pitanje njegovih godina dominiralo je vijestima.
„Moja pretpostavka je da će se, pošto ju je Biden podržao, Harris pojaviti kao nova predsjednička kandidatkinja. Ona će izabrati guvernera jedne od ključnih država da joj bude kandidat za potpredsjednika. To će biti ratifikovano na Demokratskoj konvenciji. A nas čeka trka ka novembru”, objašnjava Kupchan.
On ocjenjuje da će kampanja sada postati „sve žešća i da će države koje su možda čvrsto bile u Trumpovoj koloni sada da se vrate u neizvjesnu”.
Kupchan smatra i da slijedi borba republikanaca i demokrata za neodlučne birače, pogotovo u ključnim državama poput Michigana, Wisconsina i Pennsylvanije, uz ocjenu da je republikanac Donald Trump to najavio izborom senatora iz Ohioa J.D. Vancea za potpredsjedničkog kandidata.
„Amerikanci sada imaju dobar, jasan izbor pred sobom. Vance i Trump, mnogo više su neoizolacionisti. Demokrate, bez obzira ko završi na listiću, mnogo su više internacionalističke, za savezništvo, za Ukrajinu. A sada mislim da ćemo vidjeti jednu vrstu žestokog, direktnog takmičenja koje Amerikanci zaslužuju”, smatra Kupchan.
Uprkos zabrinutosti demokrata da nema mentalne kapacitete za drugi mandat, te sve većem zaostatku u anketama za Trumpom, Biden je do današnjeg saopštenja insistirao da će ostati u trci.
Prema izvoru, na koji se poziva Reuters, Biden je u subotu uveče rekao saradnicima da planira da ostane u trci, da bi promijenio mišljenje u nedjelju popodne.
Za Anne Danehy, profesoricu strateške komunikacije Bostonskog univerziteta, Bidenova odluka je bila neizbježna, ali smatra da je za Demokratsku stranku loše to što su unutarstranačka neslaganja gotovo bez filtera izlazila u javnost prethodnih nedjelja.
„Mislim da zaista više nije imao izbora, ne samo zbog pritiska ljudi u stranci, već i zbog svog razumijevanja onoga što se događa, pa Covid, debata. Ne razumijem baš zašto je stranka javno obznanjivala pozive da se povuče i ne znam šta se dešavalo iza kulisa”, objasnila je Danehy.
Ukoliko izaberu Hraris za predsjedničku kandidatkinju, demokrate će se naći u sličnoj situaciji kao 2016, kada se u trci za mesto u Bijeloj kući takmičila, pa izgubila od Trumpa - Hillary Clinton.
„Mislim da je tada bilo više razloga što je Clinton izgubila, a ne mislim da je činjenica da je žena uzrok poraza. I ne očekujem ni da kod Kamale Harris to bude problem”, odgovara Danehy na pitanje da li je američko društvo spremno za ženu šeficu države.
Četiri dana uoči najave da odustaje od predsjedničke trke, Biden je treći put bio pozitivan na Covid, što ga je primoralo da skrati predizbornu posjetu Nevadi i vrati se kući u Delaware gdje je u izolaciji. Do sada ga je više od 35 demokratskih članova Kongresa pozvalo da odustane od trke.
„Bilo bi bolje da je donio tu odluku ranije, možda već poslije kongresnih izbora 2022. što bi dalo vremena da se održe primarni izbori sa pravom konkurencijom, gdje bi se više demokrata kandidovalo, uključujući i potpredsjednicu Harris. Ali sada je prekasno za to. Situacija nije idealna, ali mislim da još ima dovoljno vremena za Harris pošto će ona naslijediti organizaciju Bidenove kampanje i veliku količinu novca koja je prikupljena”, ocjenjuje profesor Alan Abramowitz.
On dodaje i da mu djeluje da kod demokrata preovlađuje mišljenje da je, uprkos svim Bidenovim slabostima poslije debate i anketama u kojima Trump vodi, republikanski kandidat dostižan.
„Vide da ima značajne slabosti, i da - iako je veoma popularan u republikanskoj bazi glasača – ta baza nije dovoljno velika da se pobijedi na predsjedničkim izborima. Ono što smo vidjeli na konvenciji posebno kod Trumpovog govora je bilo da nije načinio mnogo pokušaja da privuče glasače van svoje baze… Ništa nije sigurno, ali mislim da će se demokrate osjećati bolje u pogledu svojih šansi, sada kada se Biden povukao”, smatra Abramowitz.
Odlukom o povlačenju Biden je svakako ispisao stranice američke historije, jer je postao prvi aktuelni predsjednik koji je odustao od kandidature za drugi mandat od kako je to učinio Lyndon Johnson u martu 1968. godine.
„Biće ovo značajna tačka u historiji, iako glasači imaju kratko pamćenje i neke stvari brzo zaboravljaju, kako se odvijaju dan za danom”, kaže profesorica Anne Danehy.
U prvoj reakciji na Bidenovu odluku, Trump je za televiziju CNN rekao da misli da će lakše da pobijedi Harris nego Bidena.
„Mislim da će politika generalno postati važnija u kampanji, jer je do sada u vijestima skoro u potpunosti dominirao Biden i pitanje njegove kandidature. Sada kada je to riješeno, imaćemo kampanju koja se usredsređuje na probleme, u kojoj će demokrate i republikanci moći da iznesu svoje platforme i debatuju direktno. S obzirom na ulog novembarskih izbora, to je vrsta debate i jasnog izbora koje američki narod zaslužuje”, kaže Kupchan.
Tokom stranačkih izbora, Biden je osvojio skoro 3.900 delegata koji bi trebalo da formalno biraju predsjedničkog kandidata na stranačkoj konvenciji u Chicagu u augustu. Samo par sati pošto je aktuelni predsjednik SAD objavio odluku o povlačenju, počele su da stižu poruke podrške za Harris od stranačkih kolega poput guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, koga su mediji čak pominjali i kao mogućeg rivala za funkciju, ali i bivšeg šefa države Billa Clintona i njegove supruge Hillary, koja je bila predsjednički kandidat demokrata 2016.
„Ne znamo tačno kako će se odvijati stvari u narednim nedjeljama. Možda će napraviti nezvaničnu anketu prije demokratske konvencije. Mislim da ćemo vidjeti kako se Demokratska stranka sabira prilično brzo, što je važno, jer partija nije ideološki jedinstvena. Postoje jako progresivno i jako centrističko krilo. Posljednja stvar koju demokrate žele jeste neorganizovana rasprava, što se pretvara u ideološku debatu unutar stranke. Zato je važno što je Biden podržao Kamalu Harris“, ocjenjuje Kupchan.
Za očekivati je, u nastavku kampanje, predviđa profesorica Ann Danehy, da Harris dobije znatno više prostora u medijima, ali i bude češća meta kritika Donalda Trumpa i republikanaca.
„Bidenova strategija u osnovi bila je da kaže glasačima - nemojte da izaberete Trumpa. Više se nije pričalo o tome zašto neki misle da je Biden bolji kandidat. Radilo se zaista o glasanju protiv Trumpa. I mislim da je to bila strategija koja im je bila potrebna”, analizira Danehy.
Smatra da bi strategija demokrata sada mogla da se okrene, ukoliko Harris zaista postane kandidatkinja za predsjednicu.
„Moraće da predstave Harris biračima, jer iako je potpredsjednica, nije bila super vidljiva i ne znam koliko je glasači poznaju. Također, ako do toga dođe, očekujem veoma zanimljivu debatu. Ona je tužiteljica i mogla bi mnogo više da napadne Trumpa zbog njegovih komentara. Sa druge strane, očekujem da je republikanci napadnu i prije nego što je demokrate ozvaniče i definišu kao kandidatkinju”, zaključila je Danehy.
