Linkovi

Pogled na Bidenovih skoro 50 godina na političkoj funkciji


Predsjednik Joe Biden maše dok hoda da se ukrca na Marine One na južnom travnjaku Bijele kuće u Washingtonu, 7. avgusta 2022.
Predsjednik Joe Biden maše dok hoda da se ukrca na Marine One na južnom travnjaku Bijele kuće u Washingtonu, 7. avgusta 2022.

Američki predsjednik Joe Biden, koji je u nedjelju najavio da neće tražiti reizbor u ovogodišnjoj predsjedničkoj utrci, služio je u Washingtonu skoro pola stoljeća - u Senatu, kao potpredsjednik i, na kraju, u Ovalnoj kancelariji.

Kada Biden u januaru napusti Bijelu kuću, biće da je gotovo cijelu svoju karijeru proveo u nacionalnoj politici. Navršivši 82 godine u novembru, Biden će biti u javnom životu duže nego što su živjele neke njegove demokratske kolege.

Pitanja o Bidenovim godinama uticala su na njegovu karijeru u Washingtonu.

Godine 1972. iznenadio je demokrate pobijedivši u dugoj trci za Senat u dobi od 29 godina, postavši šesti najmlađi senator u američkoj historiji. Sada je njegova poodmakla dob jedan od ključnih razloga zbog kojih su ga lideri demokrata pozvali da se povuče iz novembarske predsjedničke utrke, a ankete pokazuju da većina Amerikanaca vjeruje da je prestar da odsluži još jedan predsjednički mandat.

Bidenove decenije kao javno izabrani zvaničnik dovele su do duge liste uspjeha i neuspjeha u karijeri. Evo pogleda na ključne trenutke u njegovoj karijeri.

Predsjedničke godine

Bidenove godine kao predsjednika obilježili su brojni globalni izazovi, među kojima su iscrpljujuća pandemija COVID-19, ruska invazija na Ukrajinu, osnažena Kina i ekonomske i društvene posljedice svega toga.

Na domaćem planu, Biden se borio da se pozabavi rastućom inflacijom — najvišom u posljednje četiri decenije — koja je naglo povećala troškove života Amerikanaca, kao i rješavanjem rastuće migracije duž južne američke granice i pitanjima socijalne, rasne i rodne pravde.

Biden je, kao predsjednički kandidat 2020., obećao da će vratiti uljudnost u Bijelu kuću nakon administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, vrijeme koje je gotovo svakodnevno bilo obilježeno njegovim zajedljivim tvitovima usmjerenim na demokrate, njegove političke neprijatelje u Republikanskoj stranci i nacionalne medije. Biden je obećao da će raditi na prevazilaženju političke podjele u Kongresu kako bi postigao zakonodavni uspjeh.

U određenoj mjeri, Biden je bio uspješan, osvojivši manji broj republikanskih glasova za ključne zakone da se utroše milijarde dolara na popravku zastarjelih i oštećenih puteva i mostova u zemlji, promovira američku proizvodnju kompjuterskih čipova i instalira nove kontrole oružja - prvi put donesen nakon skoro tri decenije u Sjedinjenim Državama.

U odvojenom zakonu, demokrate su, preko ujedinjene republikanske opozicije, odobrile nacrt zakona o ekonomskoj pomoći zbog koronavirusa, a kasnije i plan od 369 milijardi dolara za pomoć u kontroli efekata klimatskih promjena, što je najveća takva alokacija SAD-a ikada, za pomoć u zaštiti okoliša.

Međutim, značajna državna potrošnja pokazala se problematičnom, a neki ekonomisti su je krivili za naglo povećanje potrošačkih cijena u SAD-u koje tek treba u potpunosti da se povuku.

U svom možda najvećem vanjskopolitičkom postignuću, Biden je predvodio koaliciju zapadnih nacija koja je poslala oružje vrijedno milijarde dolara u Ukrajinu kako bi pomogla vojsci Kijeva da se odbrani od ruskih snaga za koje se u početku očekivalo da če da preplave glavni grad u roku od nekoliko dana nakon njihove invazije u februaru 2022. Međutim, čak i uz Bidenovu nepokolebljivu podršku, rat je postao ćorsokak kojem se ne nazire lak kraj.

Također na vanjskom frontu, Bidenov rejting je naglo opao nakon što je 13 američkih vojnika ubijeno u povlačenju američkih i savezničkih snaga iz Afganistana.

Sukob Izraela i Hamasa također je doveo do izazova za Bidena, koji je stajao uz Izrael čak i nakon što su propalestinski protesti izbili u kampusima američkih koledža. Kako se rat odugovlačio, sada u svom 10. mjesecu, Biden je pozvao na njegovo okončanje i postao je kritičan prema vođenju sukoba izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Potpredsjedništvo

Prije nego što se Biden kandidirao za Bijelu kuću 2020., bio je glavni savjetnik predsjednika Baracka Obame tokom svojih osam godina kao potpredsjednik, počevši od 2009. godine.

Biden je bio zadužen za mnoge velike projekte, uključujući povlačenje američkih trupa iz Iraka i raspodjelu stotina milijardi federalnih dolara državnim i lokalnim vlastima kako bi se pomoglo privredi da se oporavi od Velike recesije, kao i blisku saradnju s tadašnjim liderom manjine u Senatu Mitch McConnellom kako bi izbjegao zatvaranje vlade i neplaćanje duga.

Kada je Obama iznenadio Bidena 2017. godine najvišim civilnim priznanjem u zemlji, Predsjedničkom medaljom slobode, Obama ga je opisao kao "najboljeg potpredsjednika kojeg je Amerika ikada imala".

Njih dvojica su bila slavno privržena, opisani u nebrojenim internetskim memovima, a njihove porodice su takođe bile bliske, uključujući prijateljstvo između prve dame Michelle Obame i druge dame Jill Biden, kao i prijateljstva između Obaminih kćeri i Bidenovih unuka.

Obama je izabrao Bidena za svog potpredsjedničkog kandidata u velikoj mjeri zbog Bidenovog dugog iskustva na međunarodnoj sceni kao američkog senatora, za koje se Obama nadao da će uravnotežiti njegovo ograničeno iskustvo u toj oblasti.

Biden se dugo smatrao mogućim Obaminom nasljednikom, ali se nije kandidirao za predsjednika 2016., pozivajući se na svoju porodicu, tugu nakon smrti njegovog sina Beaua od raka mozga u dobi od 46 godina.

Međutim, u izvještaju New York Timesa iz 2019. navodi se da je Obama obeshrabrio Bidena da se kandiduje za predsjednika 2016. jer je vjerovao tadašnjoj kandidatkinji Hillary Clinton da ima najbolje šanse da pobijedi na opštim izborima.

Godine u Senatu

Nakon što je Biden 1972. pobijedio u utrci za Senat za predstavljanje Delawarea, proveo je sljedećih 36 godina u parlamentu, vozeći se većinu dana vozom preko stotinu milja između Wilmingtona i Washingtona. Uzdigao se kroz demokratske redove i dva puta bio na čelu moćnog odbora za vanjske poslove i jednom kao predsjedavajući Senatskog pravosudnog odbora.

Poznat kao neko ko je mogao da radi sa republikancima kao što su John McCane i Chuck Hagel, Biden se uvijek zalagao za dvostranačje. Međutim, uprkos svojim vezama s republikanskim zakonodavcima, borio se da svoje odnose pretvori u zakonodavni uspjeh kada je došao u Ovalni ured.

Bidenovi uspjesi u Senatu uključivali su sponzoriranje Zakona o nasilju nad ženama, koji je olakšao procesuiranje nasilja u porodici, seksualnog napada, nasilja na spojevima i uhođenja. On je također bio ključan u pomaganju da se donese Brady Bill, koji je zahtijevao provjere prošlosti za kupovinu većine vatrenog oružja.

Kritičari kažu da su u retrospektivi neki od njegovih poteza bili neuspješni. Biden je izrazio žaljenje zbog nekoliko svojih odluka Senata, uključujući podršku zakonu o kriminalu iz 1994. koji je doprinio većoj stopi zatvaranja Afroamerikanaca i njegov glas za odobravanje invazije na Irak 2003. godine.

Također je bio kritiziran zbog svoje uloge predsjedavajućeg saslušanja za potvrđivanje 1991. za sudiju Vrhovnog suda Clarencea Thomasa, kojeg je Anita Hill optužila za seksualno uznemiravanje. 2019. godine, Biden se izvinio – ne prvi put – u vezi sa situacijom, rekavši: „Do danas mi je žao što nisam mogao smisliti način da dobijem [Hill] vrstu saslušanja koju zaslužuje.

Hill i njene pristalice okrivile su Bidena što nije učinio dovoljno da je zaštiti od klevetanja tokom saslušanja.

Predsjednički izbori

Prije uspješne predsjedničke kandidature 2020. godine, Biden se dvaput ranije kandidirao za predsjednika, ali nije uspio 1988. i 2008. godine dobiti nominaciju svoje Demokratske stranke.

Na kraju je pobijedio na nacionalnim izborima 2020. protiv Trumpa, koji je odbio priznati Bidenovu pobjedu i nastavlja lažno tvrditi da je prevaren prilikom reizbora zbog prevare birača i nepravilnosti u brojanju glasova.

Biden je pobijedio na izborima zauzevši tijesno nekoliko država političkog bojnog polja kako bi osvojio Izbornie elektore sa razlikom od 306-232, što je isti ukupan broj koji je Trump proglasio "prelomnim" kada je osvojio predsjedništvo 2016. godine.

Biden je osvojio 7 miliona glasova više od Trumpa, ali predsjednici SAD-a zapravo osvajaju funkcije na izborima od države do države, pri čemu najmnogoljudnije države imaju najviše glasova u Elektorskom kolegijumu i time najviše utiču na određivanje nacionalnog ishoda.

Kada je preuzeo dužnost predsjednika 20. januara 2021., Biden je sa 78 godina postao najstariji izvršni direktor u zemlji, nadmašivši Trumpa, koji je imao 70 godina kada je ušao u Bijelu kuću 2017.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG