U Srbiji je donesena jedna osuđujuća presuda po sporazumu o priznanju krivnje, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo jednu optužnicu protiv nedostupne osobe.
Državno tužilaštvo je podiglo samo jednu optužnicu za genocid u Srebrenici i to protiv nedostupnog Miomira Jasikovca, čime je nastavljena praksa da se tokom godine optuži samo po jedna osoba nastanjena u Srbiji, iako bi, prema Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, njihov prioritet trebao biti rad na najsloženijim predmetima. Ali iz Tužilaštva BiH kažu da se trećina prioritetnih predmeta odnosi na nedostupne, dok udruženja žrtava navode da je riječ o svjesnom propuštanju procesuiranja.
Šehida Abdurahmanović iz Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kaže da žrtve iskazuju nezadovoljstvo dosadašnjim načinom rada Tužilaštva koje podiže optužnice protiv nedostupnih osoba, dok se počinioci sasvim normalno šeću.
“Za dio počinilaca mi iz udruženja opominjemo, šaljemo dopise, a rezultati izostaju. Institucije bi trebale profesionalno da rade svoj posao i onda bi žrtve bile zadovoljnije. Ovako se stiče dojam da je Tužilaštvo pasivno po tom pitanju, da li po sopstvenom ophođenju ili naredbama politika“, kaže Abdurahmanović.
Prije dvije godine je bivši visoki predstavnik Valentin Intzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, ali Tužilaštvo još uvijek nije podiglo niti jednu optužnicu.
Državljanina Srbije, Miomira Jasikovca, nekadašnjeg komandira čete Vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srspke (VRS), Tužilaštvo BiH tereti da je od 13. do 15. jula 1995. svjesno pružio pomoć članovima udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), čiji je plan bio da zatvore i po kratkom postupku pogube vojno sposobne muškarce iz srebreničke enklave, a žene, djecu i starce prisilno premjeste i na taj ih način unište kao grupu.
Iz Suda BiH za Detektor kažu da je Jasikovcu putem međunarodne pravne pomoći upućena potvrđena optužnica i da, nakon osam mjeseci, još uvijek nemaju zaprimljenu povratnicu, zbog čega nisu stečeni uslovi za zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji.
Nekoliko dana prije potvrđivanja u BiH, protiv Jasikovca optužnicu podiže Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i istog dana, odnosno 5. decembra 2022., s njim potpisuje sporazum o priznanju krivnje, po kojem je kasnije u beogradskom Višem sudu osuđen na pet godina zatvora zbog saizvršilaštva u ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva.
U presudi se navodi da je Jasikovac, zajedno s njemu podređenim pripadnicima čete Vojne policije Zvorničke brigade i drugim jedinicama Vojske Republike Srpske, držao prethodno zarobljene pripadnike Armije BiH i civile muškarce koje su sproveli do obližnjih lokacija, gdje su ova lica, upotrebom vatrenog oružja, lišili života nepoznati pripadnici VRS-a.
Detektor je u istraživanju prije tri godine pokazao da je Jasikovac jedan od komandira i komandanata Vojne policije koji su, prema haškim dokumentima, nalazima vještaka i iskazima svjedoka, izbjegli procesuiranje za učešće u genocidu.
Godinu ranije, optužnica je podignuta protiv nedostupnog nekadašnjeg komandanta Drinskog korpusa Milenka Živanovića, protiv kojeg je u toku postupak u beogradskom Višem sudu zbog zločina u Srebrenici, a prije toga je podignuta i potvrđena optužnica protiv nekadašnjeg komandanta bataljona Vojne policije 65. zaštitnog puka pri Glavnom štabu VRS-a, Zorana Malinića, i kasnije je donesena naredba za raspisivanjem potjernice.
Haški tribunal, Sud BiH, te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine u Srebrenici tokom jula 1995. godine.
Dugogodišnje razočaranje žrtava
Iz Tužilaštva BiH u odgovoru Detektoru navode da su za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice u julu 1995., od početka rada Posebnog odjela za ratne zločine, podignute optužnice protiv oko 50 osoba, dok je jedan dio u bjekstvu i protiv njih su na snazi međunarodne potjernice.
Na upit koliko je konkretno predmeta i osoba obuhvaćeno istragama za događaje u i nakon jula 1995., iz Tužilaštva nisu dali odgovor, uz obrazloženje da “o njima ne mogu iznositi detalje“. Naveli su da u svim predmetima ratnih zločina tragaju za preko 360 nedostupnih osoba.
Tužilaštvo je ranije potvrdilo da u fazi istrage vode 17 predmeta sa 67 osumnjičenih za genocid i ratne zločine na području Srebrenice tokom i nakon jula 1995. godine.
Žrtve smatraju da bi danas bilo manje nedostupnih da je Tužilaštvo prioritetnije radilo na predmetima ustupljenim iz Tribunala, navodi predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
“Optužnice za genocid su, pored ‘A’ liste predmeta, jedan od ključnih pokazatelja nerada pravosuđa u BiH. Ne postoji volja, a imamo činjenice i dokaze iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju“, dodaje Tahirović.
Ustupanje predmeta Srbiji
Iz Tužilaštva BiH kažu da su manji broj predmeta, poput “Kravice“, zbog nedostupnosti proslijedili u Srbiju, dok predstavnici žrtava kažu da je taj slučaj ogledalo srbijanskog pravosuđa zbog trajanja i konstantnih odgađanja suđenja.
Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Vidosav Vasić, Jovan Petrović i Bora Miletić su optuženi da su, kao pripadnici Centra za obuku “Jahorina“ Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), učestvovali u ubistvu bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice na zemljoradničkoj zadruzi u Kravici. S njima je bio optužen i Dragomir Parović, čiji je predmet, zbog zdravstvenih problema, odvojen i odbačena je optužnica protiv njega.
Nenad Golčevski iz Fonda za humanitarno pravo podsjeća da je suđenje u ovom predmetu počelo prije sedam godina i da su višestruki razlozi zbog čega ovoliko dugo traje.
“Proces je odlagan više puta zbog bolesti optuženih, a zatim i njihovih branilaca. Takođe, sud je tražio i vještačenje nakon koga je jedan od optuženih proglašen za procesno nesposobnog. Zatim, ročište je dva puta odlagano jer Apelacioni sud, koji je odlučivao o procesnim pitanjima, nije na vreme doneo odluke neophodne da se proces nastavi“, objašnjava on i navodi da ovakvo postupanje izaziva sumnju u namjere pravosudnih organa Republike Srbije da suđenje privedu kraju i izreknu pravičnu presudu.
Tahirović napominje da su oštećeni dali saglasnost da se ovaj predmet ustupi Srbiji, svjesni situacije da optuženi nikada neće biti procesuirani u BiH, ali ne kriju nezadovoljstvo načinom na koji se postupa s ovim predmetom.
“Kao žrtve i oštećeni, u zadnje vrijeme se bojimo da pravosuđe u BiH ne slijedi primjer Srbije“, ustvrdio je Tahirović.
Golčevski se pribojava da se i u drugom predmetu u beogradskom Višem sudu, koji se vodi protiv bivšeg komandanta Drinskog korpusa Milenka Živanovića, može očekivati odlaganje iz istog razloga kao i u predmetu za ubistva u Kravici jer će, nakon promjene člana Sudskog vijeća, izvođenje dokaza i saslušavanje svjedoka djelimično ili u potpunosti biti ponovljeno.
Za Živanovićem Sud BiH nije raspisao potjernicu, ali je odredio pritvor. Državni sud navodi da su zatražili od Tužilaštva relevantnu dokumentaciju za raspisivanje potjernice.
Trenutno je sedam osoba za kojima je Sud BiH raspisao međunarodne potjernice za genocid i druge zločine na području Srebrenice.
Ubistva u Vlasenici i Trnovu
MMKS je krajam maja na po 15 godina zatvora osudio nekadašnje čelnike srbijanske Službe državne bezbjednosti Jovicu Stanišića i Franka Simatoviča, koji su pored zločina počinjenih Bosanskom Šamcu, Bijeljini, Zvorniku i Doboju, proglašeni odgovornim i za ubistva Srebreničana na području Trnova, čiji su egzekuciju izvršili pripadnici paravojne jedinice “Škorpioni“.
U Srbiji su ranije osuđena četvorica nekadašnjih pripadnika “Škorpiona” – Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić – na 53 godine zatvora za ubistva Srebreničana počinjena oko Trnova. U Hrvatskoj su također bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović, zbog zločina kod Trnova, osuđeni na po 15 godina zatvora.
Sud BiH je u proteklih 12 mjeseci najveću kaznu – 18 godina zatvora – izrekao bivšem pripadniku Vlaseničke brigade VRS-a Momčilu Tešiću zbog učešća u strijeljanju 17 muškaraca s područja Srebrenice 13. na 14. juli 1995. u mjestu Mršići (opština Vlasenica).
Prvostepeno vijeće je podsjetilo na svjedočenje preživjelog sa strijeljanja, koji je kazao da je u Lukama izdvojen u grupi od 22 muškarca i da su nakon zlostavljanja u školi odvezeni na lokaciju na kojoj su vojnici, upalivši svjetla i otvorivši stranicu kamiona, prebacivali muškarce i ubijali ih.
Sa Tešićem se sudilo i bivšem komandantu Vlaseničke brigade Miletu Kosoriću u odnosu na kojeg je predmet razdvojen zbog zdravstvenog stanja, dok bivši pripadnici brigade Borislav Stojišić i Rajko Drakulić nisu bili dostupni u trenutku optuživanja.
U nedostatku dokaza da su počinili genocid, odnosno učestvovali u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne, pravomoćno su krivnje oslobođeni nekadašnji policijski rukovodioci Miodrag Josipović, Branimir Tešić, Dragomir Vasić, Danilo Zoljić i Radomir Pantić.
Josipović je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bratuncu, Tešić zamjenik komandira Policijske stanice u Bratuncu, Vasić načelnik zvorničkog Centra javne bezbjednosti, Zoljić komandant Posebnih jedinica policije (PIP), a Pantić bivši komandir Prve čete PJP-a.
