U subotu je iz Nezuka kod Zvornika, na istoku Bosne i Hercegovine, krenuo je Marš mira, uoči 28 godina od genocida u Srebrenici.
Marš mira je događaj posvećen žrtvama genocida kojim im se odaje počast.
Nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu u julu 1995. godine, hiljade muškaraca su krenule kroz šumu, kako bi došli do teritorije Armije Bosne i Hercegovine.
Procjenjuje se da ih je bilo između 12.000 i 15.000. Većina nije preživjela.
Ubijeno je više od 8.000 ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Još se traga za posmrtnim ostacima oko hiljadu žrtava, čiji ostaci su skriveni u masovnim grobnicama ili rasuti po šumama duž trase kojom su marširali.
Oko 300 biciklista iz BiH je krenulo iz Bihaća u subotu ujutro prema Potočarima, kao znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine.
Oni bi u Potočare trebali stići 10. jula. Radi se o tradicionalnoj vožnji.
Ove godine više od 3.000 učesnika Marša mira
Ove godine put dug oko 100 kilometara će preći više od 3.000 učesnika kako bi stigli u Potočare kod Srebrenice 10. jula navečer, uoči 11. jula, kada će u Memorijalnom centru biti ukopano 30 nekompletnih tijela srebreničkog genocida.
Nekompletna tijela pronađena su u nekoliko grobnica koje su pripadnici Vojske Republike Srpske više puta prekopavali i prebacivali tijela kako bi prikrili tragove zločina.
"Do sada se za Marš mira prijavilo oko 3.200 učesnika. Mi smo spremni da primimo i do pet hiljada učesnika. Imali smo većih problema da uredimo trasu koja je proteklog mjeseca, uslijed obilnih kiša bila blokirana klizištima i odronima. I to smo sanirali i sutra Marš mira može da krene", rekao je Suljo Čakanović, predsjednik pododbora Marša mira 7. jula.
U genocidu u Srebrenici je, prema presudama međunarodnih i sudova u BiH 1995. godine ubijeno oko 8.000 Bošnjaka. Još uvijek se traga za njih oko 1.000.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
U povodu godišnjice genocida u Srebrenici, Dan žalosti će 11. jula biti na teritoriji Federacije BiH, a odluku o tome donijela je Vlada tog bh. entiteta.
Vijeće ministara BiH nije postiglo saglasnost da se ovaj dan proglasi Danom žalosti na teritoriji cijele BiH zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.
Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH.
Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.