U govoru u srijedu popodne, Biden treba da objavi niz izvršni uredbi čiji je cilj da se smanji oružano nasilje, i očekuje se da će ponovo pozvati Kongresa da usvoji reformu kontrole prodaje oružja.
U gradu Njujorku, ove godine se dogodilo 194 ubistva, što je porast u odnosu na 171 ubistvo u istom periodu prošle godine, prema najnovijim podacima policije. U Los Anđelesu, drugom najvećem gradu u Americi, dogodilo se 148 ubistava, u odnosu na 121 prošle godine, dok je u Čikagu, trećem najvećem gradu u zemlji, broj ubistava porastao sa 296 prošle godine, na 307 koliko se dogodilo 2021. do sada.
Porast broja ubistava i pucnjava je počeo prošlog ljeta nakon što su gradovi počeli da ublažavaju restrikcije uvedene zbog COVID19. Prema nedavnoj studiji Asocijacije šefova policije velikih gradova, profesionalne organizacije policijskih šefova iz SAD i Kanade, u 67 većih američkih gradova dogodilo se 8.077 ubistava 2020. godine, što je porast od 33% u odnosu na 6.087 iz 2019.
Dok se restrikcije zbog Kovida ublažavaju kako se sve veći broj Amerikanaca vakciniše, prognoze koje se odnose na nasilje 2021. su podjednako sumorne.
“Očekujem da će 2021. biti podjednako loša kao 2020", kaže Džon Roman, kriminolog Centra za istraživanje nacionalnog javnog mnijenja pri Univerzitetu Čikaga.
Šta podstiče nasilje?
Šta tačno podstiče nasilje - ostaje otvoreno pitanje. Dok kriminolozi ukazuju na pandemiju i proteste zbog smrti Džordža Flojda, mnogi zvaničnici iz agencija za zaštitu zakona krive nedavne reforme kao što je zakon Njujorka iz 2019. kojim su eliminisane isplate kaucije u gotovini za prestupnike koji su počinili sitna krivična djela.
A dok republikanci krive progresivne politike krivičnog pravosuđa za porast kriminala, Bidenova administracija odgovara serijom inicijativa čiji je cilj da se smanji nasilje.
Prošlog mjeseca, sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je novu strategiju borbe protiv kriminala koja uključuje veće angažovanje sa lokalnim zajednicama i finansije za programe remećenja nasilja i ponovnog prijema u društvo ljudi koji odsluže zatvorske kazne.
Kao dio strategije, Sekretarijat za pravosuđe objavio je da će formirati pet specijalnih jedinica za suzbijanje ilegalne prodaje oružja u glavnim koridorima za trgovinu oružjem.
“Tako da - da, vjerujemo da je centralni pokretač nasilja oružano nasilje i upotreba oružja", rekla je novinarima Džen Psaki, sekretarka za štampu Bijele kuće. "To se statistički vidi u mnogim oblastima. Ali, (predsjednik Biden) takođe vjeruje da treba da osiguramo da državne i lokalne vlade nastave da šalju policajce u patrole, da podržavamo policiju u lokalnim zajednicama i to je, takođe, ključni dio."
Nove mjere
Druge mere biće objavljene u srijedu, a Biden će se obratiti dvostranačkoj grupi gradonačelnika, lokalnih aktivista i predstavnika policije.
Kao američki senator 1990-ih, Bajden je učestvovao u pisanju kontroverznog zakona za koji kritičari vjeruju da je odgovoran za masovna hapšenja Afroamerikanaca proteklih godina. Međutim, za vrijeme predsjedničke kampanje 2020, distancirao se od zakona iz 1994. godine, i prihvatio veliki dio agende progresivnih članova Kongresa o reformi krivičnih zakona, iako nije podržao pozive da se "ukine finansiranje" policije.
“Na neki način, pandemija je, po svemu sudeći, doprinijela porastu. Međutim, nemoguće je ne primjetiti da se ovi užasni trendovi pojavljuju tačno u trenutku kada su takozvani "progresivci" odlučili da je vrijeme da se osude lokalne policije i da im se smanji finansiranje", izjavio je lider senatske manjine Mič Mekonel u govoru u Senatu prošlog mjeseca.
Kriminolog Džon Roman je konstatovao da su, u prošlosti, periodi povećanog nasilja podsticali impulsivne pozive da se pojačaju policijske i kaznene mjere. Međutim, tvorci politike su na osnovu iskustva proteklih decenija naučili da ne mogu da "hapšenjima riješe problem", ističe Roman.
