Trump je u srijedu potpisao izvršnu naredbu o osnivanju radne grupe Bijele kuće koja će planirati, kako kaže, "veliku proslavu dostojnu značajne prilike 250. godišnjice američke nezavisnosti", koju će zemlja proslaviti 4. jula 2026.

Trump će služiti kao predsjedavajući radne grupe, koja će uključivati dugu listu visokih zvaničnika administracije, uključujući sekretare kabineta.

Naredba također oživljava Trumpove planove za izgradnju "Nacionalne bašte američkih heroja" sa statuama koje obilježavaju 250 istorijskih ličnosti.

Trump je prvi put najavio planove za, kako je rekao, "novi spomenik divovima naše prošlosti" u govoru 2020. na proslavi Dana nezavisnosti na Mount Rushmoreu u Južnoj Dakoti. Trebalo je da sadrži skulpture desetina američkih istorijskih ličnosti, uključujući predsjednike , sportiste i ikone pop kulture.

Trump je sam naveo listu onih koji su trebali biti uključeni - između ostalih, Davy Crockett, Billy Graham, Whitney Houston, Harriet Tubman i Antonin Scalia.

Međutim, nijedna lokacija nije odabrana, a baštu nikada nije isfinansirao Kongres. Predsjednik Joe Biden ukinuo je radnu grupu nakon svog izbora.

Trumpova objava došla je u vrijeme konzervativne reakcije protiv napora da se skinu statue posvećene vođama Konfederacije i robovlasnicima nakon ubistva Georgea Floyda i kasnijih protesta.

“Nacionalna bašta će odati počast američkom herojstvu nakon što su desetine spomenika Amerikancima, uključujući predsjednike i očeve osnivače, srušeni ili uništeni i nikada nisu obnovljeni”, navodi se u dokumentu Bijele kuće o nalogu koji je podijeljen sa AP-om prije potpisivanja.

Akcija od srijede također vraća na snagu izvršnu naredbu koju je Trump potpisao 2020. godine, a koju je Biden također poništio, a koja je imala za cilj zaštitu spomenika i statua od uništavanja i vandalizma.

Trump je potpisao naredbu tokom protesta zbog rasne nepravde te godine nakon što je policija osujetila pokušaj demonstranata da sruše statuu Andrewa Jacksona, sedmog predsjednika SAD-a, u parku preko puta Bijele kuće.

Taj raniji nalog pozivao je državnog tužioca da u potpunosti procesuira svaku osobu ili grupu odgovornu za uništavanje ili vandaliziranje spomenika, spomen obilježja ili statue. Poziva se na maksimalno krivično gonjenje svakoga ko je podsticao na nasilje i nezakonite aktivnosti i prijetio državnim i lokalnim agencijama za provođenje zakona gubitkom federalnog novca ako ne zaštite spomenike.

Naredba od srijede navodi "Nedavni primjeri ponašanja koji zahtijevaju ponovno uspostavljanje ove naredbe" nakon terorističkog napada na Izrael od strane Hamasa 7. oktobra 2023. i izraelske naknadne invazije na Gazu, uključujući demonstracije prošlog juna kada su demonstranti koji su zahtijevali prekid vatre uništili statue i strukture oko Bijele kuće grafitima.

Tokom svoje kampanje 2024., Trump je govorio o stvaranju jednogodišnje proslave "Salute to America 250". Rekao je da će prvog dana svog povratka na funkciju sazvati radnu grupu koja će biti odgovorna za koordinaciju sa državnim i lokalnim vlastima u planiranju svečanosti, počevši od ovog Dana sjećanja.

Rekao je da želi da plan uključi godišnji "Veliki američki državni sajam" u Iowi, sa paviljonima koji će "prikazati slavu svake države u Uniji, promovirati ponos na našu povijest i iznijeti inovativne vizije za američku budućnost".

I rekao je da želi pokrenuti "Patriot Games" - sportska takmičenja sa srednjoškolskim sportistima iz cijele zemlje za koja je rekao da će "omogućiti mladim Amerikancima iz svake države da pokažu najbolje američke vještine, sportski duh i takmičarski duh."

Sudar dvomotornog aviona Bombardier CRJ-701 i UH-60 Blackhawk u srijedu se dogodio iznad rijeke Potomac i letjelica je pala u vodu. 1982. i let Air Floride srušio se u Potomac i ubio 78 ljudi.

Evo nekih od najsmrtonosnijih nesreća komercijalnih aviona u SAD-u od katastrofe Air Floride prema izvještajima Nacionalnog odbora za sigurnost transporta:

— 12. februara 2009.: Avion kompanije Colgan Air srušio se u blizini Buffala u Njujorku, pri čemu su poginuli svi u avionu sa propelerom Bombardier DHC-8, uključujući 45 putnika, dva pilota i dvije stjuardese. Još jedna osoba na terenu je također umrla, čime je ukupan broj poginulih porastao na 50.

— 27. avgusta 2006.: Avion kompanije Comair srušio se prilikom polijetanja u Lexingtonu, Kentucky, nakon što je napustio pogrešnu pistu i izletio s kraja. Poginula su dva člana posade i 47 putnika.

— 12. novembra 2001: Neposredno nakon polijetanja, let American Airlinesa srušio se u stambeno područje Belle Harbor, New York. Svih 260 ljudi u avionu je poginulo.

— 11. septembar 2001: Skoro 3.000 ljudi je ubijeno dok je 19 otmičara al-Qaide preuzelo kontrolu nad četiri aviona, poslavši dva aviona u njujorški Svjetski trgovinski centar, treći u Pentagon u Arlingtonu u Virdžiniji, a četvrti u polje u zapadnoj Pensilvaniji. To je i dalje najsmrtonosniji teroristički napad u istoriji.

— 31. januara 2000.: Let Alaska Airlinesa srušio se u Tihi okean u blizini ostrva Anacapa u Kaliforniji. U nesreći su poginula 83 putnika i pet članova posade.

— 17. jula 1996.: Let Trans World Airlinesa srušio se u Atlantskom okeanu blizu East Morichesa, New York, na putu za Pariz, Francuska. Svih 230 ljudi u avionu je poginulo, a avion je uništen.

— 11. maja 1996.: Let Valujet Airlinesa srušio se u Everglades oko 10 minuta nakon polijetanja sa međunarodnog aerodroma u Majamiju. U nesreći je poginulo svih 105 putnika i pet članova posade.

— 31. oktobar 1994.: Let American Eagle u Roselawn, Indiana, srušio se, ubivši 64 putnika i četiri člana posade.

— 8. septembar 1994.: Let USAir-a se srušio dok je pokušavao da sleti u Pitsburg. U njemu je poginulo 127 putnika i pet članova posade. Avion je uništen od udara i požara.

— 19. jula 1989.: Let United Airlinesa doživio je kvar na motoru i srušio se dok je pokušavao sletjeti u Sioux City, Iowa, pri čemu je poginulo 110 putnika i jedan član posade.

— 16. avgusta 1987.: Let Northwest Airlinesa srušio se neposredno nakon polijetanja u Romulusu, Michigan, udarivši u rasvjetne stupove, objekat za iznajmljivanje automobila i tlo. U nesreći je poginulo 148 putnika i šest članova posade.

— 2. avgusta 1985.: Let Delta Air Linesa srušio se kada je prilazio slijetanju na međunarodni aerodrom Dallas Fort Worth tokom oluje s grmljavinom. Udario je u automobil i dvije cisterne za vodu a stradalo je 134 putnika i članova posade.

— 9. jula 1982.: Let Pan American World Airwaysa srušio se neposredno nakon polijetanja u blizini New Orleansa, Louisiana, i sudario se sa drvećem i kućama, pri čemu je poginulo 145 ljudi.

— 13. januara 1982.: Let Air Floride strmoglavio se u Potomac, ubivši 70 putnika i četiri člana posade. Ta nesreća je pripisana lošem vremenu.

Američki pritvorski objekat poznat je uglavnom po smještaju vojnih zarobljenika i osumnjičenih za terorizam, uključujući one koji su uključeni u napade 11. septembra i pripadnike talibana.

Njegovom naredbom bit će naloženo odjelima za odbranu i domovinsku sigurnost da pripreme američku pomorsku bazu za držanje 30.000 migranata, rekao je Trump.

“Neki od njih su toliko loši da čak ne vjerujemo da će ih zemlje zadržati jer ne žele da se vrate. Tako da ćemo ih poslati u Gvantanamo”, dodao je Trump. “Ovo će odmah udvostručiti naše kapacitete. I teško, teško je izaći iz njega.”

Trump je to objavio tokom događaja u Bijeloj kući tokom kojeg je potpisao zakon Laken Riley Act. Bio je to prvi zakon koji je potpisao u svom drugom mandatu. Prijedlog zakona, nazvan po 22-godišnjem studentu kojeg je prošle godine ubio venecuelanski imigrant bez dokumenata, ima za cilj proširenje mandata savezne vlade za pritvaranje imigranata koji su u zemlji ilegalno.

Nejasno je kako administracija to predlaže. Na pitanje novinara, sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem rekla je da je to nešto na čemu Bijela kuća "radi, kako bi koristila resurse koje trenutno imamo tamo u Gvantanamu".

„Proći ćemo kroz proces“, rekla je ona, dodajući da administracija radi sa zakonodavcima na finansiranju. Nije ponudila nikakvu procjenu troškova.

Zvaničnik Bijele kuće, govoreći o pozadini, metodi koju američki zvaničnici često koriste kako bi ostali anonimni, rekao je za Glas Amerike da je Trump potpisao predsjednički memorandum o smještaju migranata u Gvantanamu.

Predsjednički memorandumi su manje formalni od izvršnih naredbi. Na primjer, ne moraju se predati Federalnom registru radi objavljivanja.

U srijedu kasno, Bijela kuća objavila je izvršni memorandum.

Trumpov najviši granični zbaničnik Tom Homan rekao je u srijedu da osoblje američke obalske straže koje je već dobilo zadatak da presreću ilegalne migrante na moru "može ih odvesti pravo u Guantanamo Bay".

Homan je rekao novinarima da su migranti tamo bili smješteni i ranije.

„Tako da ćemo samo proširiti postojeću logistiku centra za migrante kako bismo radili na tome“, rekao je.

Prema izvještaju Međunarodnog projekta za pomoć izbjeglicama iz septembra 2024., SAD su decenijama zatvarale migrante presretnute na moru u Centru za migrantske operacije u Guantanamu Bayu u uslovima sličnim zatvoru.

IRAP i drugi zagovornici prava na imigraciju pozvali su na hitno zatvaranje centra za migrante. Organizacija je također pozvala Kongres da istraži navodna kršenja ljudskih prava u ustanovi i pozvala je na okončanje operacija zadržavanja migranata posvuda.

Kasnije u srijedu, američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je Guantanamo Bay "savršenim mjestom" za kriminalne migrante. Hegseth je za Fox News rekao da bi Guantanamo Bay također mogao privremeno zadržati druge imigrante bez dokumenata dok čekaju da budu vraćeni u svoje matične zemlje.

"To su ljudi koji su možda u tranzitu do svoje matične zemlje ili zemlje sigurne luke, i potrebno je malo vremena da se krene s tom obradom papira", rekao je, dodajući: "Bolje da budu zadržani na sigurnoj lokaciji, npr. Guantanamo Bay, koji je namijenjen i izgrađen za migrante, namijenjen je i izgrađen da ih drži daleko od američkog naroda.”

Prema medijskim izvještajima, imigracijska i carinska služba u prosjeku je dnevno hapsila 710 ljudi od četvrtka do ponedjeljka, što je više nego dvostruko više od dnevnog prosjeka od 311 zabilježenih u periodu od 12 mjeseci do septembra pod predsjednikom Joeom Bidenom.

Ako službenici ICE nastave sa ovim pritvorima, to bi premašilo prethodni rekord agencije postavljen za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame 2013. godine, kada je u prosjeku dnevno bilo 636 hapšenja.

Trumpova administracija je intenzivirala deportacije, a ICE redovno ažurira podatke o hapšenjima. Brza premještanja ponekad stvaraju izazove u određivanju gdje poslati deportirane, posebno kada određene zemlje odbijaju da ih prihvate.

Zatvaranje Guantanama

Demokratske administracije pod Obamom i Bidenom nastojale su da zatvore zloglasni logor. Izgradila ga je administracija George W. Busha u objektu američke pomorske baze Guantanamo Bay 2002. godine nakon američke invazije na Afganistan koja je počela ubrzo nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Grupe za ljudska prava kažu da je Guantanamo simbol američkog nepoštovanja vladavine prava, jer su mnogi zatvorenici tamo držani bez optužbi ili suđenja.

Sue Hendrickson, predsjednica i izvršna direktorica organizacije Human Rights First, rekla je u izjavi da bi slanje migranata u Guantanamo stvorilo katastrofu za ljudska prava.

“Smještaj optuženih terorista u Gvantanamu bio je debakl. U proteklih 20 godina, američka vlada je zatvarala ljude koje nikada nije ni optužila da su poduzeli akciju protiv Sjedinjenih Država, a pritom i dalje ne sudi onima koji su vjerodostojno optuženi za teške zločine”, napisala je.

“Trumpova administracija može smatrati da je simbolika slanja migranata u Guantanamo mračno privlačna; njegov praktični rezultat bio bi više nepravde, rasipništva i samonanijetog gubitka kredibiliteta”, dodao je Hendrickson.

Na svom vrhuncu tokom Globalnog rata protiv terorizma, u pritvorskom objektu je bilo oko 680 zatvorenika. Prema podacima Pentagona, od 6. januara u objektu je bilo samo 15 pritvorenika.

Prije nego što je korišten za pritvaranje osumnjičenih za terorizam, američka pomorska ustanova je također korištena za smještaj migranata sa Kube i Haitija početkom 1990-ih, prema nestranačkoj istraživačkoj službi Kongresa.

"U jednom trenutku krajem 1994. godine, populacija migranata u mornaričkoj stanici približila se 45.000", navodi se u izvještaju CRS-a iz avgusta 2022. U izvještaju se navodi da su posljednji migranti otišli do kraja januara 1996. godine.

Jeff Seldin iz Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju.