U Sjedinjenim Državama, medijske organizacije prate brojanje glasova u realnom vremenu i koriste niz informacija da bi odlučile kada mogu da proglase pobjednika svake trke, uključujući ukupan broj glasova, izlazne ankete sa birališta i procjenu koliko glasova još nije prebrojano u svakoj izbornoj jedinici.
Evo kako to funkcioniše i šta medijske organizacije preduzimaju da bi bile sigurne da neće objaviti pogrešan rezultat.
Ko objavljuje pobjednika američkih izbora?
Nadležni za izbore na državnom nivou certifikuju rezultate glasanja, ali mnogo prije nego što se prebroji svaki glas, američki mediji koriste različite metode obrade podataka da bi projektovali pobjednike. Koristeći približan ukupni broj glasova, tehnike statistike i projekcije, medijske organizacije, koje od 1848. godine kontinuirano prate američke predsjedničke izbore, imale su odličan - ali ne savršeni - učinak u proglašavanju pobjednika.
Kako mediji broje glasove u izbornoj noći?
Glasovi se sabiraju izbornu jedinicu po jedinicu, a to radi agencija AP koja se oslanja na svoju nacionalnu mrežu više od 4.000 reportera u izbornoj noći da bi zabilježila zbir glasova koje dostavljaju predstavnici okruga i drugi lokalni zvaničnici. AP takođe sakuplja informacije i izborne rezultate sa websitea pojedinačnih država. Reporteri te podatke dostavljaju agenciji, gdje analitičari donose odluke o tome u kojoj trci može da se proglasi pobjednik.
Ko broji glasove?
Lokalni radnici na biračkim mjestima vode evidenciju o ukupnom broju glasova u svakoj izbornoj jedinici. Kako i kada se glasovi broje zavisi od lokalnih i državnih zakona. Na primjer, neke države kao što su Pensilvanija i Viskonsin zahtijevaju da se nijedan glas ne broji prije izbornog dana, čak i ako pristignu nedjeljama ranije. Kada se glasovi prebroje, radnici dostavljaju informacije zvaničnicima okruga i država, koji onda te rezultate prenose novinarima i javnosti.
Šta reporteri rade sa lokalnim rezultatima?
Reporteri agencije AP širom zemlje telefonom javljaju lokalne rezultate stručnjacima koji rade u centrima posebno napravljenim za izbore, gdje se podaci unose u elektronski sistem. Zbog pandemije koronavirusa, izborni centri 2020. su virtuelni.
Svako brojanje je podvrgnuto seriji provjera i potvrda, uključujući kompjuterske programe koji alarmiraju stručnjake za obradu podataka ako postoje nedosljednosti u brojanju, zbog ranije istorije glasanja u datom okrugu ili drugih podataka.
Ko odlučuje pobjednika?
U AP-u, tim ljudi u takozvanom "desku za odluku" procjenjuje kada ima dovoljno informacija da proglasi pobjednika. Tim razmatra više od ukupnog broja glasova, uzimajući u obzir glasove koji još pristižu kao i koliko je glasova ostalo da se prebroji i iz kojih izbornih jedinica potiču.
Na ovim izborima, AP neće koristiti izlazne podatke koje prikuplja Nacionalni izborni registar (NEP) - konzorcijum američkih medijskih organizacija gdje se dijele i razmjenjuju podaci sa birališta. AP kaže da ne vjeruje da je ta metoda efikasna budući da je veliki broj ljudi glasao ranije.
Druge medijske organizacije, uključujući velike TV mreže - ABC, CBS, CNN i NBC - i dalje su dio grupe i imaće pristup izlaznim podacima prilikom projekcije pobjednika. Te mreže takođe koriste posebne izborne timove da bi proglašavale rezultate u izbornoj noći.
To znači da različite medijske organizacije mogu da proglase pobjednike izbora u različita vremena, koristeći sopstvene metode i podatke.
Kako se broje glasovi ako je veliki broj ljudi glasao ranije?
Zbog pandemije koronavirusa, mnogo više Amerikanaca glasalo je prije dana izbora, a mnogi od tih glasova su poslati poštom. Takvi glasovi se obično broje duže od onih ubačenih na biračkom mjestu. Zvaničnici moraju da otvore koverte sa glasovima, provjere da li je birač registrovan a ponekad potvrde i njihove potpise.
Zbog toga, AP predviđa "produženo brojanje glasova" u više država nego što je bio slučaj na ranijim izborima, što bi moglo da traje danima ili nedjeljama. AP je 2018. razvio sopstveni metod, dizajniran posebno da bi se uzeo u obzir broj glasova prije samog izbornog dana, što će pomoći da se uračuna rano glasanje kada se proglašavaju pobjednici određenih trka.
Koliko su tačne medijske projekcije pobjednika?
Mediji su pretežno bili precizni prilikom proglašavanja pobjednika. Međutim, njihov kredibilitet je pretrpio veliku štetu u predsjedničkoj trci 2000. godine, kada je većina medija prerano proglasila pobjedu demokrate Ala Gora oko 8 sati uveče na dan izbora, a onda su dva sata poslije ponoći proglasili pobjedu republikanca Džordža Buša mlađeg da bi, zatim, povukli sve projekcije kada je počelo automatsko ponovno brojanje glasova na Floridi.
AP broji glasove više od 120 godina i navodi da je 2016. bio 99,8% precizan u proglašavanju ishoda svih trka u zemlji, a 100 odsto precizan u proglašavanju pobjednika predsjedničkih izbora i izbora za Kongres u svakoj državi. AP je Donalda Trumpa proglasio pobjednikom izbora 2016. u srijedu, 9. novembra u 2:29 poslije ponoći.
