Mnogi ljudi pretpostavljaju da pobjednik američkog predsjedničkog nadmetanja bude proglašen nakon objava medija koji prate izbornu utrku i kada kandidat koji izgubi održi govor. Ali istina je da je formalno proglašenje predsjedničkog pobjednika višemjesečni proces koji neće biti dovršen do januara.
Taj proces u osnovi uključuje Amerikance koji glasaju za elektore, elektori glasaju za predsjednika, a zatim Kongres proglašava pobjednika.
"Postoji izborni dan, u kojem se biraju elektori; postoji datum u decembru kada se elektori sastaju i zatim glasaju za predsjednika; a zatim postoji i datum u januaru kada Kongres potvrđuje te izbore", kaže Amy Dacey, izvršna direktorica Instituta za političke studije na Američkom Univerzitetu.
Pored Izbornog koledža, potvrđivanje pobjednika na predsjedničkim izborima uključuje i Senat, Predstavnički dom i Nacionalni arhiv.
Ovaj četvoromjesečni proces rezultat je kompromisa među Očevima osnivačima, koji nisu bili uvjereni da se glasačima može vjerovati kada je u pitanju izbor dostojnog lidera.
"Ovo je prvenstveno kreirano jer nije postojalo povjerenje u građanstvo da donesu takvu odluku", kaže Dacey.
Nisu vjerovali da američki narod treba direktno birati predsjednika i potpredsjednika, ali nisu željeli ni Kongresu dati isključivu moć izbora.Amy Dacey
COVID-19 mogao bi zakomplikovati brojanje
Izborni stručnjaci predviđaju da će brojanje glasačkih listića ove godine potrajati duže zbog pandemije COVID-19 i povećanog broja glasača za koje se očekuje da će glasati poštom.
"To su pravne procedure koje se moraju poštovati", kaže Lia Merivaki, docentica američke politike na državnom Univerzitetu Mississippi. „Guranje da se izbori proglase u izbornoj noći stvoriće više zabune i stvoriće nepovjerenje i... moguće je da će mnogi početi tužiti države, jer očekuju da će rezultati biti objavljeni u izbornoj noći. Dakle, to će otežati posao izbornim zvaničnicima i državama dok pokušavaju da proces održe transparentnim i poštenim".
Jednom kada 50 država, plus Distrikt Kolumbija, prebroje lične, one putem pošte i privremene glasačke listiće, guverner svake države sastavlja listu elektora. Kopije ovog popisa, poznatog kao Potvrda o utvrđivanju (Certificate of Ascertainment), podnose se američkom arhivaru, šefu Nacionalnog arhiva.
Potom se elektori sastaju u glavnim gradovima svojih država - elektori Distrikta Kolumbija sastaju se u D.C.-u - da formalno daju svoje glasove za predsjednika i potpredsjednika. To se mora dogoditi prvog ponedjeljka nakon druge srijede u decembru. Ove godine taj datum pada 14. decembra.
Elektori u svakoj od država popunjavaju Potvrde o glasanju i šalju ih u američki Senat, Nacionalni arhiv i državnim zvaničnicima. Kada se to završi, Izborni kolegij nema daljnje dužnosti do sljedećih predsjedničkih izbora.
Posljednji korak u procesu dešava se 6. januara 2021. godine, kada se Kongres sastaje u cilju prebrojavanja glasova elektora i službenog potvrđivanja pobjednika. Proces je obično ceremonijalan, ali može biti prigovora. Bilo je prigovora na neke glasove Izbornog kolegija 1969. i 2005. godine, ali Dom i Senat odbili su primjedbe i sporni glasovi su prebrojani.
Da li će ili ne biti primjedbi nakon izbora 2020. godine ostaje da se vidi, ali predsjednik Donald Trump u više navrata iznosio je neutemeljene tvrdnje o široko rasprostranjenoj prevari glasača vezanoj za glasanje putem pošte.
"Ovo je neistražena teritorija i nadam se da do toga nećemo doći, jer zaista onda preispitujete godine demokratskih normi i procedura", kaže Merivaki. "Mislim da bi bilo krajnje ekstremno kada bi Senat poduzeo akciju koja zaista poništava volju ljudi. Mislim da će to biti vrlo problematično za status demokratije u Sjedinjenim Državama... Mislim, to više nije demokratija".
Dacey smatra da bi se mogle pojaviti komplikacije ukoliko pobjednik narodnog glasa ne osvoji i Izborni kolegij. Predsjednik Trump osvojio je Izborni kolegij 2016. godine, ali je izgubio narodni glas od demokratkinje Hillary Clinton.
Isto se dogodilo 2000. godine, kada je republikanac George W. Bush pobijedio na Izbornom kolegiju, ali je tijesno izgubio narodni glas od demokrate Al Gorea.
"Mislim da je ključno pitanje: 'Kada glasači daju svoj glas na dan izbora, da li osjećaju da je to odlučujući faktor u tome ko će ih predstavljati?'", kaže Dacey. "To može umanjiti vjeru ljudi u proces, a moglo bi umanjiti i angažman, a želim da više ljudi glasa. A ako misle da njihov narodni glas, njihov glas na dan izbora, zapravo ne donosi takvu odluku, mislim da će to prouzrokovati izazov za učestvovanje i vjeru ljudi u sistem".
