Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da pozicija SAD pokazuje "stvarnu želju da doprinesu nagodbi".
Američki tekst u četiri reda oplakuje gubitak života “tokom rusko-ukrajinskog sukoba” i napominje da je glavna svrha Ujedinjenih naroda “održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i mirno rješavanje sporova”. Također "zahtijeva brzi završetak sukoba i dalje poziva na trajni mir između Ukrajine i Rusije".
"Ova nas rezolucija stavlja na put mira", rekla je američka izaslanica Dorothy Shea članovima vijeća. “To je prvi korak, ali ključni – na koji bismo svi trebali biti ponosni. Sada to moramo iskoristiti za izgradnju mirne budućnosti za Ukrajinu, Rusiju i međunarodnu zajednicu.”
Usvojen je sa 10 glasova za, uključujući Rusiju i Kinu koji su glasali sa Sjedinjenim Državama, a uzdržani su bili Britanija i četiri evropske članice Vijeća. Nijedan član nije glasao protiv.
Francuska i Britanija su pokušale dobiti odlaganje glasanja, ali nisu uspjele. Zatim su, zajedno s Danskom, Grčkom i Slovenijom, tražili izmjene u tekstu SAD-a, uključujući zamjenu formulacije "rusko-ukrajinski sukob" s "punom invazijom na Ukrajinu od strane Ruske Federacije".
Također su željeli uključiti jezik koji podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i za "pravedan, trajan i sveobuhvatan mir".
"Iako smo u potpunosti posvećeni miru u Ukrajini, pozivamo na sveobuhvatan, pravedan i trajan mir, a nikako na kapitulaciju žrtve", rekao je francuski ambasador Nicolas de Riviere.
Britanski ambasador je rekao da su uslovi mira važni.
"Samo pravedan mir, onaj koji poštuje odredbe naše Povelje [UN] će opstati, a uslovi mira moraju poslati poruku da se agresija ne isplati", rekla je ambasadorica Barbara Woodward.
Rusija je predložila dva sopstvena amandmana - jedan o onome što smatra osnovnim uzrocima sukoba, a drugi razvodnjavajući jezik o ratu.
Napori da se izmijeni američki tekst nisu uspjeli, bilo zbog nedovoljne podrške Vijeća, ili u dva slučaja, ruskog veta. Washington je bio uzdržan pri glasanju o amandmanima.
Akcija u Vijeću sigurnosti uslijedila je nekoliko sati ranije u Generalnoj skupštini o dva konkurentna nacrta rezolucija iz Ukrajine i Sjedinjenih Država. Svaki od njih je za dlaku prošao dvotrećinskom većinom, ali su vidjeli da je Washington osporio saveznike Ukrajinu i Evropsku uniju u pogledu jezika koji karakteriše sukob i njegovo konačno rješenje.
U sedmicama prije sastanka Generalne skupštine, Ukrajinci i Evropljani su distribuirali nacrt rezolucije koji odražava prethodne koje je ovo tijelo od 193 člana usvojilo u protekle tri godine.
Uključuje upućivanje na rusku "invaziju u punom obimu na Ukrajinu" i poziva na "sveobuhvatan, pravedan i trajan mir" u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i "unutar njenih međunarodno priznatih granica". Zatim su u petak kasno popodne Sjedinjene Države iznijele svoj kratki tekst Puta za mir.
Zapanjene evropske diplomate sastale su se tokom vikenda da pronađu način da spriječe da američki nacrt potkopa međunarodnu podršku Ukrajini u kritičnom trenutku rata.
U ponedjeljak ujutro predložili su tri amandmana na američki tekst koje je kasnije usvojila Generalna skupština, ali su na kraju odbijeni u Vijeću sigurnosti.
Kada je izmijenjeni američki tekst stavljen na glasanje, Washington je bio uzdržan od svoje rezolucije. Usvojen je sa 93 države za, 8 protiv i 73 suzdržane.
"Ovi amandmani teže ratu riječi, a ne okončanju rata", rekla je Shea, američki izaslanik. “Pokušaj dodavanja ovog jezika umanjuje ono što pokušavamo postići ovom rezolucijom usmjerenom ka budućnosti: čvrst konsenzus članova ovog tijela da se ujedine iza rezolucije koja poziva na okončanje ovog sukoba.”
Rusija je takođe glasala protiv američkog nacrta, jer je skupština odbacila njen pokušaj da se izmijeni jezik kako bi se pozabavilo, kako je rekla, osnovnim uzrocima sukoba.
"Suština toga je potpuno iskrivljena", rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzia, ali je pozdravio potez SAD i rekao da se nada da će ga pratiti druge nove inicijative.
“Mislim da su se danas naše američke kolege lično uvjerile da put do mira u Ukrajini neće biti lak i da će biti mnogo onih koji će se truditi da mir ne dođe što duže”, rekao je Nebenzia.
Ukrajinska i evropska rezolucija odobrena je uz glasan aplauz uz 93 države za, 18 protiv i 65 uzdržanih, ali je to bila najslabija podrška koju je Ukrajina dobila u posljednje tri godine u Generalnoj skupštini.
“Rusija je vjerovala da će se Ukrajina predati. Rusija je vjerovala da ćemo pasti za tri dana. Rusija je vjerovala da će naša vlada pobjeći. Međutim, Rusija je ozbiljno pogriješila”, rekla je Mariana Betsa, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova, na skupu, rekavši da Ukrajinci i dalje čvrsto stoje i pružaju otpor.
U zapanjujućoj promjeni, Sjedinjene Države su glasale protiv ukrajinskog teksta. Isto su učinile i Rusija, njeni saveznici Bjelorusija i Sjeverna Koreja, nekoliko afričkih država, Mađarska i Izrael.
Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali nose moralnu težinu međunarodne zajednice.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres boravio je u ponedjeljak u Ženevi, gdje je rekao da zemlje "ne smiju štedjeti napore da okončaju ovaj sukob i postignu pravedan i trajan mir u skladu sa Poveljom UN-a, međunarodnim pravom i rezolucijama Generalne skupštine".
