Usred rastućih tenzija, Bijela kuća je upozorila da Rusija može da napadne svog susjeda u "bilo kom trenutku", dok je Ujedinjeno Kraljevstvo isporučilo Ukrajini seriju protivtenkovskog oružja.
Zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin rekao je da će zajedničke vježbe sa Bjelorusijom uključivati uvježbavanje zajedničkog odgovora na spoljne prijetnje.
Ukrajinski zvaničnici su upozorili da bi Rusija mogla da pokrene napad na Ukrajinu iz više pravaca, uključujući i sa teritorije svog saveznika Bjelorusije.
Sjedinjene Države su u utorak ponovo naglasile svoju zabrinutost, a sekretar za štampu Bijele kuće Džen Psaki opisala je ulazak ruskih snaga u Bjelorusiju kao dio "izuzetno opasne situacije".
"Sada smo u fazi kada bi Rusija u svakom trenutku mogla da izvrši napad na Ukrajinu", rekla je ona.
Tokom niza prošlonedeljnih razgovora između Rusije, SAD i NATO nije uspjelo smirivanje tenzija oko Ukrajine. Američki državni sekretar Entoni Blinken sastaće se u petak u Ženevi sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u još jednom pokušaju da smiri krizu.
Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je u utorak da je primilo pošiljku protivtenkovskog oružja iz Ujedinjenog Kraljevstva, napominjući da će ono pomoći "jačanju naše odbrambene sposobnosti".
Rusija je već počela da razmiješta trupe za ratne igre u Bjelorusiji. Fomin je rekao da će biti potrebno do 9. februara da se u potpunosti rasporedi oružje i osoblje za vježbu "Saveznička odlučnost 2022", za koju se očekuje da će se održati od 10. do 20. februara.
Fomin nije rekao koliko će vojnika biti uključeno, ali je napomenuo da će Rusija rasporediti desetak borbenih aviona Su-35 i nekoliko jedinica protivvazdušne odbrane u Bjelorusiji. Raspoređivanje bi podržalo oko 100.000 ruskih vojnika tenkovima i drugim teškim naoružanjem koji su već nagomilani u blizini Ukrajine.
Rusija je negirala da ima namjeru da napadne svog susjeda, ali je zahtijevala garancije od Zapada da se NATO neće širiti na Ukrajinu ili druge bivše sovjetske države, niti tamo postavljati svoje trupe i oružje. Vašington i njegovi saveznici su čvrsto odbacili zahtjeve Moskve tokom rusko-američke pregovorima u Ženevi i povezanom sastanku NATO-a i Rusije u Briselu prošle nedelje.
Fomin je rekao da vježbe u Bjelorusiji, koje uključuju neodređeni broj vojnika iz ruskog Istočnog vojnog okruga, odražavaju potrebu da se vježba koncentrisanje cjelokupnog vojnog potencijala zemlje na zapadu.
"Može nastati situacija kada snage i sredstva regionalne grupe snaga budu nedovoljni da obezbijede pouzdanu bezbjednost zemlje članice unije i moramo biti spremni da je ojačamo", rekao je Fomin na sastanku sa stranim vojnim atašeima. "Postigli smo razumijevanje sa Bjelorusijom da je neophodno angažovati cio vojni potencijal za zajedničku odbranu".
Autoritarni predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da će zajednički manevri biti sprovedeni na zapadnoj granici Bjelorusije, kao i na jugu zemlje, gdje se graniči sa Ukrajinom. Lukašenko, koji se sve više približava Rusiji zbog zapadnih sankcija uvedenih zbog vladinog gušenja protesta u njegovoj zemlji, nedavno je ponudio da bude domaćin ruskom nuklearnom oružju.
Visoki zvaničnik Bajdenove administracije rekao je da raspoređivanje ruskih trupa u Bjelorusiji izaziva zabrinutost da Moskva možda planira da tamo postavi trupe kako bi rastegla odbranu Ukrajine napadom sa sjevera. Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, primijetio je da pokret takođe može ukazivati na spremnost Bjelorusije "da dozvoli stacioniranje ruskih konvencionalnih i nuklearnih snaga na svojoj teritoriji".
Usred tenzija, ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je u utorak da ubrzava napore za formiranje rezervnih bataljona koji bi omogućili brzo raspoređivanje 130.000 regruta za pojačavanje redova vojske do 246.000 vojnika.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici pozvali su Rusiju da deeskalira situaciju povlačenjem trupa okupljenih u blizini Ukrajine.
"Poslednjih nedelja, više od 100.000 ruskih vojnika sa tenkovima i naoružanjem okupilo se u blizini Ukrajine bez razumljivog razloga, i teško je to ne shvatiti kao prijetnju", rekla je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok novinarima u utorak poslije razgovora u Moskvi sa svojim ruskim kolegom Lavrovom.
Lavrov je odgovorio ponavljajući argument Moskve da je ta zemlja slobodna da rasporedi svoje snage gdje god smatra da je potrebno na svojoj teritoriji.
"Ne možemo da prihvatimo zahtjeve o našim oružanim snagama na sopstvenoj teritoriji", rekao je Lavrov. "Ne prijetimo nikome, ali čujemo prijetnje upućene nama".
Berbok je naglasila da je Zapad spreman "na ozbiljan dijalog o međusobnim dogovorima i koracima da svima u Evropi donese veću bezbjednost".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg sastao se u utorak u Berlinu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom. On je rekao da je "glavni zadatak sada da se napravi napredak na političkom putu naprijed" kako bi se spriječio vojni napad na Ukrajinu.
"Saveznici u NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom, a danas sam pozvao Rusiju i sve saveznike u NATO da prisustvuju nizu sastanaka u Savjetu NATO-Rusija u bliskoj budućnosti kako bismo odgovorili na naše zabrinutosti, ali i saslušali zabrinutosti Rusije", rekao je Stoltenberg.
On je dodao da će NATO "u bliskoj budućnosti" dostaviti svoje pisane prijedloge kao odgovor na ruske zahtjeve i "nadamo se da ćemo poslije toga moći da počnemo da se sastajemo".
"Moramo da vidimo šta Rusija kaže i to će biti neka vrsta ključnog trenutka", rekao je šef NATO-a.
Lavrov je, u međuvremenu, ponovo potvrdio da Rusija želi brz odgovor Zapada na njen zahtjev za bezbjednosnim garancijama koje bi spriječile širenje NATO-a na Ukrajinu i ograničile prisustvo Alijanse u istočnoj Evropi. On je to ponovio u telefonskom razgovoru sa Blinkenom, je u Ukrajini, a u petak se sastaje sa Lavrovom.
Govoreći u utorak u posjeti Ukrajini, kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Žoli osudila je povećanje prisustva ruskih trupa kao neprihvatljivo. Ona je istakla napore Kanade da pomogne u obuci ukrajinske vojske, dodajući da trenutno razmatra zahtjev Ukrajine da joj obezbijedi vojnu opremu i da će donijeti "odluku na vrijeme".
Rusija je anektirala poluostrvo Krim od Ukrajine 2014. nakon svrgavanja ukrajinskog lidera naklonjenog Moskvi i takođe je podržala separatističku pobunu u kojoj su zauzeti veliki dijelovi teritorije u istočnoj Ukrajini. Više od 14.000 ljudi je ubijeno za skoro osam godina borbi u toj oblasti.
