Da Bosna i Hercegovina treba biti punopravna članica NATO saveza odgovorilo je 86 posto učesnika ankete koju je Glas Amerike kreirao 6. decembra.
Protiv ulaska u NATO odgovorilo je osam posto učesnika, dok je šest posto stava da Bosna Hercegovina ne treba biti članica NATO saveza, već da se saradnja ogleda kroz partnerstvo.
Prošle srijede, ministri vanjskih poslova NATO-a da li su vlastima u Bosni i Hercegovini zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO.
Generalni sekretar Saveza Jens Stoltenberg je saopštio: „Spremni smo prihvatiti podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa Bosne i Hercegovine.”
Sada su na potezu bosanskohercegovački političari, koji su podijeljenji po pitanju puta BiH ka NATO savezu. U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji volja da se uradi posao koji zemlju vodi u Savez, ali takva situacija nije u Republici Srpskoj.
Posmatrajući kroz Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, protivnik je srpski član Milorad Dodik, koji se zalaže za vojnu neutralnost prateći stavove Srbije po tom pitanju.
Za Šefika Džaferovića i Željka Komšića, članstvo Bosne i Hercegovine u NATO predstavlja jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva zemlje.
Dok se od Bosne i Hercegovine očekuju naredni korak, Iz NATO štaba Bosne i Hercegovine stiže poruka: „Članstvo države u NATO-u podrazumijeva vladavinu prava i snažnu borbu protiv korupcije, što osigurava prosperitet, veći broj radnih mjesta i jednake prilike za sve.”
Bosna i Hercegovina nije zemlja koja se snažno bori protiv korupcije, što potvrđuju brojni izvještaji poput OSCE-ovog, u kojem se kaže da se najviše kažnjava sitna korupcija.
