Vijest da je došlo do razilaženja između američke mas-medija kompanije Condé Nast i glumice Gwyneth Paltrow nije bila naslovnica tabloida, premda, na prvi pogled, spada u rubriku show-biz.
Izdavačka kompanija Condé Nast će možda biti poznatija ženskom dijelu čitalaštva, jer je to krovna kompanija koja izdaje brendove poput Vogue i Vanity Fair. Kompanija ima 19 brendova, a, pored ovih najpoznatijih, tu su još i Wired, časopis o uticaju novih tehnologija i nauke na društvo, i The New Yorker, koji pokriva kulturu.
Glumačku karijeru Gwyneth Paltrow nije potrebno posebno predstavljati, ali se treba osvrnuti na neke njene projekte koji nisu vezani za glumu. Jedan takav je i Goop, lifestyle i wellness online časopis, kojeg je osnovala 2008. Međutim, Goop je u protekloj deceniji pokazao izuzetnu sklonost promovisanju preskupih tretmana i suplemenata hrani, bez naučnih dokaza kako su ti preparati i tretmani zaista djelotvorni. Najviše kriticizma je bilo usmjereno na promociju jaja od žada te opasnih kafenih klistira, međutim, čak i jedan letimičan pogled na ovaj sajt otkriva niz nenaučnih, čak antinaučnih stavova. Uprkos svemu tome, Goop je postao izuzetno popularan i prodavan brend.
Ljudi koji brane medicinu zasnovanu na dokazima su puhali i duvali u kućicu zvanu Goop, ali je nisu mogli oduvati, a ponajmanje ukazati na potpuno odsustvo razuma u stvarima koje Goop promoviše. Goop je formirao nišu publike koja je željela takve sadržaje – pozitivne sadržaje, recepte kako biti ljepši, zdraviji, bez bora, kako biti duže mlad – i koja je, istovremeno, imala veliku kupovnu moć da si priušti ovo što Goop preporučuje i prodaje. Jasno je da Goop prodaje maglu, ali je isto tako jasno da ima onih koji bi tu maglu kupili.
Naime, zanimljivo je da sve više mladih i veoma obrazovanih žena nasjeda na pseudonauku i šarlatanske preparate. Zapravo, čitava jedna klasa privilegovanih – obrazovanih i finansijski situiranih ljudi, okreće leđa onome što zovemo „čvrsti dokazi“, nauka i razum, samo zarad osjećaja elitizma i pripadanja nečemu boljem. Ako pogledamo bolje niz ženskih časopisa, upravo ćemo tu naći preporuke za različite naučno neosnovane dijete, wellness tretmane, „kure detoksikacije“ i druge recepte za „savršen život“.
Jedan od recepata Goopa, za koji se navodi kako promoviše plodnost, sadrži sastojke u vrijednosti od preko 100$, a glavni sastojak su Goopovi suplementi, od kojih jedan košta 38$, a drugi, ayurvedski antioksidant, „svega“ 43$. Trošiti Goop znači da ste uspješniji od drugih, te je brend postao prestižan. Tu treba spomenuti i izuzetno vizuelno dopadljivu stranicu Goopa – hrana i suplementi koji su aranžirani sa dozom artističke preciznosti, označeni riječima poput „adaptogeničan“, „biofermentiran“, „superbiljke“, Čak i ovi egzotični nazivi „ashwagandha“ i sl. bili su okidač posjećenosti i finansijske solventnosti brenda. Ali, Goop zapravo nikada nije bio više od šarlatanskog nadriljekarstva.
Većina ovih riječi u nauci ne znači ništa ili, ako znači, to značenje nije baš onakvo kako ga je ova kompanija prikazala. Ipak, Goop nudi „povratak prirodi“, mističnim vještinama, „čišćem umu“ i obećava ljepše tijelo, te tako potpuno iskorištava new age trendove. Goop je došao u pravi tren da bi ponudio novoj generaciji mjesto gdje da troše svoj novac. Termini poput „proteinski šejk“, „lifestyle-guru“ i „smoothie“ kao da su postali dijelovi našeg jezika, upravo zahvaljujući medijskim sadržajima koji su neprestano ponavljali kako nam baš to sve treba u životu.
Možda se čini da su savjeti i recepture sa Goop zapravo bezopasne i da je jedino što vam se može dogoditi to da date novac za preskupe dodatke ishrani. Međutim, ovdje se mogu naći i savjeti da treba piti nepasterizirano mlijeko, što je vrlo opasno igranje sa vatrom, s obzirom da nepasterizirano mlijeko može biti izvor zaraze, poput salmoneloze. Također, jak naglasak je i na promociji hemofobije koja je jedan radikalan primjer antinaučnih stavova u našem post-postmodernom društvu.
Goop se trebao proširiti i postati dijelom Condé Nast porodice. Međutim, izdavač je postavio jasna pravila saradnje: Goop, odnosno Gwyneth Paltrow, bi bili obavezani provjeravati činjenice i navoditi naučne radove, koji su pisani prema mjerilima naučne metodologije kako bi određenu tvrdnju poduprli dokazima. Ovo je bio problem, jer je Gwyneth smatrala kako se od nje traži nešto nepotrebno, zbog toga što Goop zapravo nikada nije ni iznosio činjenice. Ništa što je tamo napisano nije činjenica te stoga, nije ni potrebno provjeravati. Time je Paltrow zapravo priznala da se ne može osloniti na savjete sa Goopa.
Nažalost, Paltrow stavlja znak jednakosti između prenebregavanja činjenica i naučnih dokaza i toga da neko ima „otvoren um“. Za Paltrow je bilo sasvim prihvatljivo uzimati novac prodavajući preparate bez ijedne trunke dokaza da su ti preparati efikasni, sasvim je prihvatljivo stvarati svijet oslobođen „tegobe činjenica“, ali joj je zahtjev da se tvrdnje provjeravaju bio neprihvatljiv.
Šteta je učinjena davno prije Gwyneth Paltrow i Goopa: promocija nadriljekara poput Dr Oza ili Mercole, predstavljala je početak jednog ovakvog društvenog trenda. Jedan od flagrantnih primjera nadriljekarstva je i „Jilly Juice“, koji je jedno vrijeme promovisan kao panacej, sa tvrdnjama da liječi kandidu, autizam, rak i AIDS te čak može pomoći regeneraciji dijelova tijela. Jillian Epperly, koja je izmislila „protokol“ korištenja ovog rasola, tvrdila je kako je njime moguće „liječiti“ i homoseksualnost.
Živimo u svijetu gdje se olako rečene riječi mogu okarakterizirati kao kleveta, ali istovremeno lažne tvrdnje da nešto liječi teške bolesti ili ima nedokazane efekte djelovanja, bazirane samo na nečijoj tvrdnji, prolaze ispod radara iako se radi o vrlo štetnim praksama. U cijeloj priči je zapravo najtužnija činjenica što mi, zbog vlastite taštine i želje da se prikažemo boljima, profinjenijima i obrazovanijima, postajemo žrtve šarlatana.
