"Jasno sam stavio do znanja predsjedniku Putinu da će, ako se prebaci u Ukrajinu, doći do ozbiljnih posljedica, uključujući značajne ekonomske sankcije, kao i da ću se osjećati obaveznim da pojačam naše prisustvo, prisustvo NATO-a, na istočni front, Poljska, Rumunija i tako dalje", rekao je Biden i dodao: „Ako bi on krenuo sa svim tim snagama, to bi bila najveća invazija od Drugog svjetskog rata. To bi promijenilo svijet.”
Biden je ranije rekao da ne namjerava da samostalno šalje američke trupe u Ukrajinu, saopštila je u utorak Bijela kuća, nakon što je Washington stavio u pripravnost oko 8.500 vojnika, da bi podržao NATO saveznike u svjetlu raspoređivanja ruskih snaga na ukrajinskoj granici, prenosi Reuters.
"Da budemo jasni: predsjednik nema namjeru, interes niti želju da šalje trupe u Ukrajinu. NATO je forum za podršku partnerima i zemljama na istočnom obodu, i na to smo usredsređeni", navela je portparolka Jen Psaki.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da američke sankcije Putinu ne bi bile naštetile politički, ali da bi bile "destruktivne".
U Kijevu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je građane da budu smireni kada je riječ o prijetnji od ruskog napada i naglasio da se radi na organizaciji sastanka sa liderima Rusije, Francuske i Njemačke.
Zelenski je u obraćanju javnosti rekao da povlačenje diplomata iz zapadnih ambasada u Kijevu ne znači da je vojna eskalacija sa Rusijom neminovna.
"Nema ružičastih naočala, dječjih iluzija, sve nije jednostavno. Ali ima nade. Štitite tijelo od virusa, mozak od laži, srce od panike", poručio je ukrajinski lider.
U međuvremenu, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u utorak da Francuska i Njemačka neće odustati od dijaloga sa Rusijom, ali da će Moskva platiti visoku cijenu ako napadne Ukrajinu.
Macron je na konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu rekao da su Evropa i njihovi saveznici ujedinjeni po pitanju Ukrajine.
Biden sastao se virtuelnim putem u ponedjeljak popodne sa ključnim evropskim liderima u vezi sa tekućom prijetnjom ruske invazije na Ukrajinu, dok teži slanju nekoliko hiljada američkih vojnika na Baltik i u istočnu Evropu.
"Imao sam veoma, veoma, veoma dobar sastanak - potpuna jednoglasnost sa svim evropskim liderima", rekao je Biden novinarima nakon što je bio domaćin video poziva sa savezničkim liderima iz Evrope, Evropske unije i NATO.
Kancelarija britanskog premijera Borisa Johnsona objavila je saopštenje u kom podržava Bidenov rezime, u kojem se kaže: "Lideri su se složili oko važnosti međunarodnog jedinstva suočeni sa rastućim ruskim neprijateljstvom".
Biden nije odlučio da li da premjesti američku vojnu opremu i osoblje bliže Rusiji. Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki rekla je prije sastanka sa evropskim zvaničnicima da su SAD "uvijek govorile da će podržati saveznike na istočnom krilu" koji se nalaze u blizini Rusije.
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin stavio je 8.500 američkih vojnika u stanje "visoke pripravnosti" zbog slanja u istočnu Evropu, gdje bi većina njih mogla da bude aktivirana kao dio snaga za odgovor NATO ako Rusija napadne Ukrajinu.
"Veoma je jasno da Rusi trenutno nemaju namjeru da deeskaliraju situaciju", rekao je novinarima portparol Pentagona John Kirby. "Ovdje je riječ o ohrabrivanu naših NATO saveznika".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD i njihove saveznike iz NATO za eskalaciju tenzija.
Bijela kuća je nakon sastanka objavila saopštenje u kojem se navodi: "Lideri su, također, razgovarali o svojim zajedničkim naporima za odvraćanje dalje ruske agresije protiv Ukrajine, uključujući pripreme za nametanje ogromnih posljedica i ozbiljnih ekonomskih troškova Rusiji za takve akcije, kao i za jačanje bezbjednosti na ističnom boku NATO".
Biden je isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu ako Rusija izvrši invaziju na nekadašnju sovjetsku republiku, ali je obećao da će uvesti brze i oštre ekonomske sankcije Moskvi.
Kirby je rekao da je američka vojska "oštro fokusirana" na gomilanje 127.000 ruskih vojnika duž granice sa Ukrajinom i u Bjelorusiji. On je rekao da SAD "preduzimaju korake da povećaju spremnost u vezi sa Ukrajinom", uključujući i snage NATO za odgovor ako se aktiviraju zapadne vojne snage.
Američki i ruski zvaničnici imali su četiri sastanka licem u lice u protekle dvije nedjelje zbog zabrinutosti Zapada u vezi sa prijetnjom ruske invazije na Ukrajinu i ruskim strahovima od operacija NATO-a u istočnoj Evropi, a Biden je također direktno razgovarao sa evropskim saveznicima.
Rusija insistira da su njene trupe na granici radi sopstvene zaštite, ali zahtijeva od NATO da pruži garancije da će zaustaviti svoju ekspanziju na istok, počevši od toga da ne dozvoli Ukrajini da se pridruži Alijansi, što bi bio potez koji Moskva doživljava kao prijetnju. NATO je više puta odbijao taj zahtjev, rekavši da Rusija nema pravo veta na članstvo u NATO za druge zemlje.
SAD i Rusija planiraju da ove nedjelje razmjene pismene izjave o svojim zahtjevima koje imaju jedni prema drugima.
Biden je bio u visoko obezbjeđenoj sobi za vanredne situacije tokom razgovora koji je vodio u ponedjeljak. On se sastao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Evropskog saveta Charlesom Michelom, predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, italijanskim premijerom Marijom Draghijem, generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, predsjednikom Poljske Andzejom Dudom i britanskim premijerom Borisom Johnsonom.
Ranije u ponedjeljak, NATO je saopštio da njegove članice šalju brodove i borbene avione u istočnu Evropu kao odgovor na jačanje ruske vojske.
U saopštenju NATO navodi se da bi dodatne trupe i oprema mogle biti poslate iz nekoliko zemalja, uključujući Dansku, Španiju, Francusku, Holandiju i Sjedinjene Države.
"NATO će nastaviti da preduzima sve neophodne mere da zaštiti i odbrani sve saveznike, uključujući i jačanje istočnog dijela Alijanse", rekao je Stoltenberg. "Uvijek ćemo odgovoriti na svako pogoršanje našeg bezbjednosnog okruženja, uključujući jačanje naše kolektivne odbrane".
Sjedinjene Države i Britanija također su objavile naređenja da osoblje njihovih ambasada i članovi njihovih porodica u Kijevu napuste Ukrajinu, navodeći kao razlog mogućnost ruske vojne akcije.
Zvaničnici State Departmenta koji su informisali novinare odbili su da daju bilo kakve procjene o broju Amerikanaca koji rade u ambasadi u Kijevu ili žive u Ukrajini.
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine primilo je k znanju potez SAD, ali i izrazilo nezadovoljstvo.
"Iako poštujemo pravo stranih država da ostvare sigurnost svojih diplomatskih misija, smatramo da je takav korak preuranjen i primjer pretjeranog opreza", napisao je portparol Oleg Nikolenko na Twitteru u ponedjeljak.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell rekao je u ponedjeljak da EU ne planira slična povlačenja. On je razgovarao sa novinarima nakon što je stigao na sastanak ministara spoljnih poslova EU, kojem je trebalo da se virtuelno pridruži američki državni sekretar Antony Blinken.
"Nećemo uraditi istu stvar, jer ne znamo ni za kakve konkretne razloge. Ali sekretar Blinken će nas obavijestiti", rekao je Borrell.
