Novi kancelar Olaf Scholz dodao je svoj glas oštrim zapadnim upozorenjima o ogromnim posljedicama za Rusiju, ako predsjednik Vladimir Putin naredi invaziju na Ukrajinu. Međutim, Njemačka je odbila zahtjeve Ukrajine za vojnom pomoći, što je izazvalo ogorčenje u Kijevu. Berlin je, takođe, blokirao baltičke države Latviju, Estoniju i Litvu u opskrbi Kijeva oružjem njemačke proizvodnje.
Ukrajinska zgroženost dodatno se produbila u subotu kada je šef njemačke mornarice, viceadmiral Kay-Achim Schönbach, opisao strahove Zapada od ruske invazije kao "glupost" i pozvao da se Vladimiru Putinu oda "poštovanje koje zahtijeva - i vjerojatno zaslužuje". Njemačko ministarstvo odbrane brzo je osudilo komentare, a admiral je odmah podnio ostavku.
To nije uspjelo ugušiti ukrajinski bijes. Kijev vjeruje da admiralove primjedbe odražavaju razmišljanje dijela njemačkog establišmenta i pozvao je Berlin da promijeni cijeli svoj stav o geopolitičkom sukobu.
"Danas, više nego ikad, čvrstina i solidarnost Ukrajine i njenih partnera važni su za suzbijanje ruskih destruktivnih namjera", objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine.
Ukrajinski dužnosnici ukazuju na niz razočaravajućih njemačkih stajališta usred sve većeg straha Zapada da se ratni zamah povećava.
"Sve ide prema oružanom sukobu", kaže šef odbrane Estonije general Martin Herem. On i njegove kolege u centralnoj Evropi pomno prate jesu li ruski rezervisti mobilizirani. Strahuju da je Putin ponovno naoružavao Rusiju u posljednjem desetljeću za ovaj trenutak i da tek sada čeka da hladno vrijeme očvrsne tlo kako bi se ruske oklopne jedinice lakše kretale po Ukrajini.
Berlin je i dalje dvosmislen oko toga hoće li biti spreman da u slučaju rata zatvori upravo završeni podmorski plinovod Sjeverni tok 2, koji će pumpati prirodni plin iz Rusije u Njemačku.
Odgovarajući na sve veći domaći i međunarodni pritisak, Scholz je prošle sedmice rekao da je Njemačka spremna razgovarati o zatvaranju plinovoda, ako Rusija napadne, ali se odbio obavezati na bilo šta više od toga.
Scholzova dvosmislenost zabrinjava mnoge članice NATO-a.
Berlin je odbio prijedloge koji uključuju odsijecanje Rusije iz međunarodnog sistema prekograničnog plaćanja SWIFT u svakom mogućem post-invazivnom paketu sankcija koji zapadni saveznici najavljuju. Prošle sedmice njemački dužnosnici rekli su vodećim poslovnim novinama u zemlji da se izuzimanje Rusije iz SWIFT-a ne razmatra.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država to je demantovalo, rekavši da "nijedna opcija nije isključena".
Baltičke države, takođe, su izrazile svoju frustraciju zbog nevoljkosti Berlina da im da zeleno svjetlo za opskrbu Ukrajine vojnom opremom njemačke proizvodnje. Njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht rekla je u subotu za list "Welt" da isporuke oružja Ukrajini "trenutačno nisu od pomoći". Ukrajinci su žestoko lobirali Berlin da osiguraju brodove za odbranu svoje obale na Crnom i Azovskom moru.
Neki analitičari kažu da je Scholz u nezgodnoj poziciji u smislu njemačke unutrašnje politike i da mnogo od onoga što autsajderi tumače kao povlačenje u drugom smjeru od saveznika treba više shvatiti kao stratešku dvosmislenost potrebnu kako bi njegova trostranačka koalicijska vlada, koja je duboko podijeljena po pitanju odnosa s Rusijom, ostala na okupu.
Scholzova stranka, socijaldemokrati (SPD), stariji partner koalicije, ima moćnu ljevicu koja se zalaže za bliže veze s Moskvom, a njen parlamentarni lider Rolf Mützenich zagovarao je novi "Evropski mirovni poredak uključujući Rusiju".
A čak i umjereniji pripadnici SPD-a oklijevaju voditi oštru politiku prema Rusiji; favoriziraju relaksiraniji odnos i dijalog. Njemački ministar odbrane Lambrecht i generalni sekretar SDP-a Kevin Kühnert protive se zatvaranju plinovoda Sjeverni tok 2, navodeći da ga treba držati odvojeno od geopolitičke krize koja se razvija.
Oni žele vidjeti plinovod, koji čeka regulatorno odobrenje, u pogonu. Više od 60 posto Nijemaca slaže se s njima, prema anketi koju je prošle sedmice objavila državna televizija ARD.
Zeleni i slobodni demokrati desnog centra žele da Njemačka vodi mnogo otvoreniju politiku prema Rusiji. Međutim, kako bi se stvar dodatno zakomplicirala, Zeleni, čije porijeklo seže od antinuklearnog mirovnog pokreta 1970-ih i 1980-ih, ideološki se protive izvozu oružja u zone sukoba.
"Otkad je nova koalicijska vlada stupila na dužnost u decembru, zavladala je zbrka oko toga ko sada postavlja smjer njene politike prema Rusiji – Kancelarov ured predvođen SPD-om ili Ministarstvo vanjskih poslova predvođeno zelenim? To naravno uključuje ulogu i važnost plinovoda Sjeverni tok 2, koji još uvijek čeka odobrenje za rad od njemačkih i EU regulatora", komentariše Jana Puglierin, voditeljica berlinskog ureda Evropskog vijeća za vanjske odnose, organizacije za istraživanje politike.
"Kakofonija različitih glasova" ne predstavlja "sliku jasnog njemačkog vodstva", dodaje ona.
Podjele unutar njemačke koalicije vjerojatno će se pogoršati u nadolezećim sedmicama, kaže Puglierin, jer se povećavaju strahovi o ekonomskoj ranjivosti zemlje kada su u pitanju posljedice bilo kakve geopolitičke konfrontacije. Njemačka izvozi mašine, vozila i dijelove vozila u Rusiju, a politički uticajni proizvođači automobila u zemlji strahuju od povratnog udarca.
Nametanje novih, širokih i kažnjavajućih zapadnih sankcija Rusiji vjerojatno će imati velike ekonomske posljedice za Njemačku, posebno ako Moskva uzvrati obustavom isporuke prirodnog plina Njemačkoj.
Kao i druge zapadnoevropske nacije, Njemačka se bori s energetskom krizom i rastućim cijenama energije. Prema Eurostatu, statističkom uredu Evropske unije, Njemačka kupuje 50 do 75 posto svojih zaliha prirodnog plina od Rusije.
Deset drugih članica EU, uključujući Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju i Mađarsku, takođe, dobijaju više od tri četvrtine svog uvoza prirodnog plina iz Rusije.
Ukrajinski dužnosnici — i njemački saveznici u NATO-u — strahuju da bilo kakvo kolebanje, tako ključnog igrača kao što je Njemačka, predstavlja rizik koji bi ruski predsjednik, koji je u prošlosti vješto iskorištavao evropske podjele, mogao vidjeti kao dokaz da alijansa protiv njega nije tako ujedinjena kako bi to Washington i Kijev željeli. Strahuju da bi to ruskog lidera moglo potaknuti na veliko vojno kockanje.
"Zato je odluka Berlina u petak da stopira Estoniju da prodaje oružje njemačke proizvodnje Ukrajini bila pogreška", smatra Tom Tugendhat, britanski zakonodavac i predsjednik Odbora za vanjske poslove britanskog Parlamenta.
