Liderima 27 zemalja Evropske unije pridružit će se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na samitu u Briselu, iako bi njihov iskaz solidarnosti mogao biti narušen time što će Mađarska odbiti podržati izjavu u kojoj podržava Kijev.
Sastanak se održava u pozadini dramatičnih odluka o odbrambenoj politici vođenih strahom da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla napasti zemlju EU i da se Evropa ne može osloniti na SAD da joj priteknu u pomoć.
Američki predsjednik Donald Trump insistirao je da je privržen sigurnosnom savezu NATO-a koji povezuje Sjevernu Ameriku i Evropu.
Ali on je također rekao da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost i ranije je sugerirao da SAD neće zaštititi saveznika u NATO-u koji ne troši dovoljno na odbranu.
Njegova odluka da pređe sa čvrste američke podrške Ukrajini na pomirljiviji stav prema Moskvi duboko je uznemirila Evropljane koji Rusiju vide kao najveću prijetnju njihovoj sigurnosti.
"Želim vjerovati da će Sjedinjene Države stati uz nas. Ali moramo biti spremni ako to nije slučaj", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron o ratu u Ukrajini u obraćanju francuskoj naciji uoči samita.
U znak ozbiljnosti trenutka, Macron je rekao da je Francuska otvorena za razgovore o proširenju zaštite koju njen nuklearni arsenal nudi svojim evropskim partnerima.
U utorak su se stranke koje imaju za cilj formirati sljedeću njemačku vladu složile da olabave ograničenja zaduživanja kako bi omogućile milijarde eura dodatne potrošnje na odbranu.
Evropska komisija – izvršno tijelo EU – također je predstavila prijedloge za koje je rekla da bi mogli mobilizirati do 800 milijardi eura za evropsku odbranu, uključujući plan da se pozajmi do 150 milijardi eura za pozajmljivanje vladama EU.
Diplomate očekuju od lidera na samitu da pozdrave prijedloge i upute zvaničnike da ih brzo pretvore u nacrt zakona. Članice EU će tada morati da se dogovore oko sitnica, što neće biti jednostavno.
Što se tiče Ukrajine, gotovo svi lideri EU žele uvjeriti Zelenskog da se i dalje može osloniti na Evropu za podršku nakon njegovog sukoba u Ovalnom uredu s Trumpom prošle sedmice.
Međutim, članice EU do sada nisu uspjele da se dogovore oko prijedloga šefice vanjske politike Kaje Kallas da se stavi brojka o vojnoj pomoći koju će ove godine obećati Ukrajini.
Zvaničnici su predložili da bi EU trebala obećati da će ove godine obezbijediti najmanje 20 milijardi eura, kao što je to učinila 2024. godine.
Plan predviđa da svaka država članica EU daje doprinos u skladu sa veličinom svoje ekonomije, usred pritužbi nordijskih i baltičkih država i Holandije da neke veće zemlje poput Francuske, Italije i Španije ne čine dovoljno.
Pariz, Rim i Madrid odbacuju te optužbe, tvrdeći da javne procjene ne odražavaju pravu vrijednost njihove vojne pomoći Ukrajini.
Očekuje se da će lideri pozvati zvaničnike da "brzo unaprijede rad na inicijativama, posebno na inicijativi visoke predstavnice (Kallas), za koordinaciju povećane vojne podrške EU Ukrajini", navodi se u nacrtu teksta koji je vidio Reuters.
Međutim, nejasno je hoće li tekst o Ukrajini podržati svih 27 lidera, zbog prijetnje vetom mađarskog premijera Viktora Orbana, Trumpovog saveznika koji je također održavao prijateljske veze s Kremljom.
U pismu predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi od subote, Orban je rekao da postoje "strateške razlike u našem pristupu Ukrajini koje se ne mogu premostiti".
