U Londonu je u nedjelju održan samit posvećen postizanju mira u Ukrajini. Događaju su prisustvovali lideri nekoliko evropskih zemalja, kao i predstavnici Evropske unije i NATO-a. Osim toga, prema pisanju medija, Britanija i Francuska zajedno sa Ukrajinom razvijaju alternativni plan za mirovni sporazum, koji će potom dati SAD.
Jedna od tačaka sporazuma je sklapanje primirja između strana u sukobu na mjesec dana i zaustavljanje međusobnih napada na energetsku infrastrukturu, objasnio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu za Le Figaro. Istovremeno, primirje se još ne tiče prekida vatre. Druga etapa predviđa slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, ali nakon što mir bude zaključen.
Britanski premijer Keir Starmer je ranije pojasnio da bi ovaj plan, nakon razgovora sa SAD, mogao da se sprovede zajedničkim snagama.
„Za bezbjednost Evrope važno je da kontinent radi u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Državama”, naglasio je on.
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u izjavi za ABC da nije imao kontakt sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je u petak u Ovalnom kabinetu izbila burna diskusija između predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog lidera.
Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da ostaje privržen potpisivanju sporazuma između Kijeva i Washingtona o mineralima i da želi da nastavi dijalog sa Sjedinjenim Državama.
Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz prokomentarisao je za Glas Amerike evropski samit u Londonu.
„Pozdravljamo što Evropljani preuzimaju vodeću ulogu u evropskoj bezbjednosti. Mislim, to je bilo ključno. Oni moraju da ulažu u u to. Oni su svakako pokazali volju, i obojica, i Starmer i Macron, pokazali su tu volju. Generalni sekretar NATO je razgovarao telefonom sa predsjednikom uoči dolaska predsjednika Zelenskog. Zato pozdravljamo što Evropa želi da ojača, ali također treba da ulaže u kapacitete za to. I sve je to bilo očigledno i ponavljano prije sastanka u petak, i on je mogao da obezbijedi ekonomsku garanciju koja bi koristila Ukrajini i, mislim, cijelom svetu za jednu generaciju. Tako da ne razumijemo zašto je bio nastrojen za konfrontaciju", naveo je Walz za Glas Amerike.
U tom kontekstu, ruski zvaničnici se uzdržavaju od kritikovanja američke administracije i lično predsjednika Donalda Trumpa, a meta napada Kremlja se pomjerila na evropski bok, uključujući Ukrajinu, primjećuju nezavisni posmatrači.
Konkretno, portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov, komentarišući raspravu između Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, naveo je potpuni nedostatak „diplomatskih sposobnosti” ukrajinskog lidera i njegovu navodnu želju da nastavi rat. Peskov je takođe primijetio da se promjene u „spoljnopolitičkim konfiguracijama” Sjedinjenih Država u velikoj mjeri poklapaju sa vizijom Moskve.
Intervju ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova vojnom izdanju Krasnaja zvezda pokazao se mnogo oštrijim po tonu i smislu. On je direktno optužio Evropu da želi da „nastavi banket” u vidu rata i da „huška” Kijev protiv Rusije. Generalno, prema riječima ministra, u posljednjih pet vjekova sve tragedije svijeta dešavale su se zbog evropske politike – ni više, ni manje.
Poslije sastanka u Bijeloj kući sa Volodimirom Zelenskim u petak, Donald Trump je, barem po mišljenju Kremlja, prešao u status saveznika, piše kolumnista Andrej Koljesnikov na sajtu Novaja gazeta. Međutim, po njegovom mišljenju, vrijedi obratiti pažnju na Trumpove riječi da je „iznad situacije”.
Tokom rasprave, predsjednik SAD je naglasio: „Moram da budem u harmoniji sa svijetom. Želim sve da postavim. Podržavam Evropu. Želim da vidim da li možemo ovo da uradimo. Mogao bih biti teži od bilo koga koga ste ikada vidjeli. Bio bih tako strog, ali na taj način nikada nećete postići dogovor...”
„Njegov interes, koji on izjednačava sa interesima Sjedinjenih Država, jeste da okonča sukob”, dodaje politikolog.
„Postoje dvije strane u sukobu. A ako tokom budućih pregovora, kada i ako do njih dođe, ostane nezadovoljan nepopustljivošću ruske strane, neće biti ceremonije potpisivanja i nove sankcije i mjere za smanjenje cijena nafte uslijediće istom odlučnošću i brzinom kao i 'kazna' Zelenskog”, navodi Koljesnikov.
Stoga, Andrej Koljesnikov ono što se dogodilo sa ukrajinskim predsjednikom posmatra u izvjesnom smislu kao lekciju za rusku stranu:
„Naravno, Trump se neće tako ponašati sa liderom nuklearne sile , upravo zato što je nuklearna. Ali on jedva da smatra Putina bliskim. Tačnije, predsjednik Ruske Federacije je za njega profitabilan potencijalni poslovni partner, koji, međutim, prvo mora da ispuni neke uslove predstojećeg velikog posla”, navodi on.
Novinar također napominje da se sastanak Putina i Trumpa odlaže jer nisu ispunjeni uslovi: „Postoje samo obostrane pozitivne ocjene. A poslije sastanka počinje još jedan dug period usklađivanja pozicija sa Ukrajinom i EU, s obzirom na trenutni nivo odnosa sa Sjedinjenim Državama.”
S tim u vezi, Andreju Kolesnikovu se čini da se neizvjesnost može odugovlačiti.
„Vladimir Putin je do sada pokazao uzdržanu reakciju na skandal u Ovalnoj sobi, ali se to ne može reći za ljude ispod njega”, primijetio je politikolog Dmitrij Oreškin u komentaru za ruski servis Glasa Amerike.
Prema njegovom mišljenju, reakcija Putinovog okruženja bila je „trijumfalna i agresivna”.
„U tom smislu, intervju Lavrova za Krasnaju zvezdu je najjasniji, vrlo se zanio tamo, a prenio je specifične političke narative Kremlja. Lavrov je uspio da zaboravi sve prethodne zvanične eskapade i izjavio je, osvrćući se u historijsku prošlost, da Amerikanci nisu igrali nikakvu podstrekačku, a kamoli zapaljivu ulogu. Kažu da je ovo potpuno dostojna zemlja, sklona mirnom rješavanju problema. Iako je Kremlj nedavno tvrdio da je Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, historijski neprijatelj Rusije, oni su Zelenskog nazvali marionetom Sjedinjenih Država i posmatrali svijet kroz ovu prizmu”, dodaje Oreškin.
Sada se situacija, prema riječima Lavrova, dramatično promijenila, a Evropa je glavni neprijatelj Rusije, izjavio je Dmitrij Oreškin.
„Ovo postaje glavni trend u politici Kremlja. Stoga, dok mijenja dres u letu, ministar objašnjava da su SAD ako ne prijatelj, onda pouzdan partner, a za sve su uvijek krive podle Britanija i Francuska. Istovremeno, on iskrivljuje realnost pred našim očima, upuštajući se u potpunu prevaru. Tako je Lavrov iznio nevjerovatnu formulaciju da su Francuska i Velika Britanija pokazale 'bezobrazluk' predloživši slanje evropskih mirovnjaka u Ukrajinu ne pitajući Moskvu za mišljenje, i rekao da su Evropljani pogazili sporazume iz Minska, a da je Zelenski došao na vlast na zapadnim bajonetima. Ovo je čista laž, a onda sve nastavlja u istom duhu.”
Demonstrativna lojalnost prema Sjedinjenim Državama sugeriše da Kremlj namjerava da iskoristi situaciju, nadajući se da će pogoršati protivrječnosti između Evrope i Amerike, zaključio je politikolog.
