Na izborima, na kojima će prvi put moći da glasaju milioni birača kao što je Avelar, biće odlučeno ko će kontrolisati oba doma američkog Kongresa i skupštine na državnom nivou, te ko će obavljati položaje guvernera i druge lokalne funkcije.
Birači će također glasati na brojnim državnim referendumima, kao u Californiji gdje će se izjašnjavati o amandmanu na državni Ustav kojim se ženama garantuje pravo na prekid trudnoće.
Prijedlog je direktni odgovor na odluku Vrhovnog suda ranije ove godine da ukine ustavno pravo na abortus na federalnom nivou - što je pitanje koje je na umu mnogih birača koji če glasati na izborima u novembru.
Početak na lokalnom nivou
Avelar, koji je nedavno maturirao, postao je aktivan u lokalnoj politci tokom uspješnog napora da ubijedi gradsko vijeće Merceda da usvoji nove mjere za jeftinije stanove. Sada je povezan sa aktivističkom organizacijom Power California koja pomaže da se registruju mladi birači i da se ubijede da 8. novembra izađu na birališta.
Mlade birače, kako Avelar kaže za Glas Amerike, brine niz pitanja od kojih je jedno važno za mnoge - a to je veća raznolikost među zvaničnicima.
Generacija Z, koju čine Amerikanci rođeni od sredine 1990-ih do ranih 2010-ih, najraznolikija je u američkoj istoriji, što politička struktura trenutno ne odražava, bilo na lokalnom ili saveznom nivou.
„Podstiče me to što nemamo predstavnike na mjestima kao što je naše gradsko vijeće, ili generalno na položajima na kojima se donose odluke. I drugi ljudi s kojima radim su takođe veoma zainteresovani za to pitanje”, ističe Avelar.
Dodaje i to da ga motiviše odluka Vrhovnog suda da ukine presudu u slučaju Roe protiv Wadea, koja je garantovala pravo na abortus.
„Veoma me zabrinjava napad iz Vrhovnog suda na naša opšta, ljudska prava, naročito reproduktivna.”
Konzervativni stavovi
Iako mnogi birači kao što je Avelar zastupaju stavove bliske Demokratskoj stranci, to ne znači da svi pripadnici generacije Z imaju isto mišljenje. Prema istraživanju Centra za informacije i istraživanje građanskog obrazovanja i angažmana (CIRCLE) Univerziteta Tufts, svaki treći birač starosti od 18 do 29 godina ima konzervativne stavove - po kojima su bliži Republikanskoj stranci.
Među njima je i Zach Bauder, student koledža Hillsdale u Michiganu. Predsjednik je školskog ogranka Mladih amerikanaca za slobodu, nacionalne konzervativne organizacije. Bauder je za Glas Amerike rekao da njega i ostale konzervativce motiviše veliki broj pitanja.
Među njima je i odluka Vrhovnog suda o abortusu koju pozdravljaju mnogi konzervativci koji se zalažu za ograničavanje ili zabranu te zdravstvene procedure. Također ih podstiču pitanja kao što su tempo migracije u SAD i napori da se pomogne transrodnim Amerikancima.
„Ono što me motiviše da glasam je isto što motiviše i većinu mladih konzervativaca. Želimo da se sprovede odluka o abortusu i da se usvajaju zakonski prijedlozi kojima se poštuje život. Želimo da zatvorimo granicu, osiguramo izborni integritet, da se ukinu mjere uvedene zbog pandemija Covida, i protivimo se ideologiji rodne disforije koja se promoviše u američkom obrazovnom sistemu”, napisao je Bauder u odgovoru na pitanja Glasa Amerike.
„Rodna disforija” je dijagnoza psihološkog poremećaja, kojom se opisuju stres ili neprijatnost koje doživljavaju osobe koje smatraju da pol koji im je dodijeljen pri rođenju ne odražava onaj koji ispoljavaju. Mnogi konzervativci u SAD protive se posebnim uslovima za transrodne pojedince, naročito u školama.
Bauder kaže da mladi konzervativci takođe žele kraj „beskonačnih ratova koji nemaju nikakve veze sa bezbjednošću Amerike” i da se suprostave, kako smatraju, „kulturnoj degradaciji zemlje tokom poslednjih nekoliko decenija”.
Primjećuje i da su njegovi istomišljenici više zainteresovani za ove izbore nego 2018. godine dijelom i zbog, kako navodi, velikih promjena u zemlji. Međutim, takođe vjeruje da mladi konzervativci postaju svjesni svoje moći da utiču na smjer konzervativnog pokreta.
„Moja generacija, vjerujem, počinje da uviđa da može da utiče na raspravu koju desnica trenutno vodi”.
Pitanje odziva
Nesumnjivo je da u ovom izbornom ciklusu ima mnogo veoma motivisanih mladih birača, ali je pitanje koliko je taj entuzijazam u stvari velik. Mladi obično nisu pouzdani birači kao starije generacija, naročito u godinama kao što je 2022. kada nema predsjedničkih izbora, koji više privlače pažnju javnosti.
„Činjenica je da je odziv mladih birača, ako uzmete samo starosnu grupu od 18 do 24 godine, mnogo manji nego kod starijeg biračkog tijela, naročito starijih od 65 godina. U zavisnosti od toga o kojim izborima je riječ, može da bude 20, 30, 40 odsto niži”, kaže za Glas Amerike Mindy Romero, direktorica Centra za inkluzivnu demokratiju pri Univerzitetu Južne Californije.
Problem nije to što mladi Amerikanci nisu angažovani, već često ne smatraju da ima previše koristi od glasanja, ocjenjuje Romero.
„Nije da nisu zainteresovani. Jesu. Međutim, često ne vide glasanje kao nešto čime se preduzima akcija u pogledu pitanja koja su im važna. Na primjer, možda ima mladih koje motiviše pitanje abortusa. Neki će preduzeti određenu akciju tim povodom. Protestovaće, organizovaće raspravu na društvenim mrežama... Međutim, to uvijek i ne znači da će glasati”, kaže on.
Moguć veliki odziv
Kei Kawashima-Ginsberg, direktorica programa CIRCLE pri Univerzitetu Tufts, kaže da će odziv mladih birača nastaviti da zaostaje za starijim generacijama na predstojećim izborima, ali ukazuje na faktore koji bi mogli da ga povećaju.
Primećuje da je u Kansasu - gdje su se tokom stranačkih izbora u augustu birači izjašnjavali i o zabrani abortusa - nagli rast broja registrovanih birača bio praćen i mnogo većim odzivom nego na prethodnih sličnim izborima.
„Učešće mladih je obično na niskom nivou kada je riječ o stranačkim izborima. Međutim, izašao je rekordan broj mladih, a među novo registrovanim biračima je najviše bilo mladih žena”, ističe Ginsberg.
Ako pitanje abortusa nastavi da motiviše mlade da izlaze na birališta, njihov odziv bi mogao da bude povećan i zbog toga što je veliki broj država, prethodnih godina, pojednostavio proces resgistracije novih birača ili ih jednostavno automatski registrovao.
„To je velika pobjeda, zato što je registracija birača neophodan, i u stvari, teži korak ka glasanju, zato što u velikom broju slučajeva treba dati dokumenta koja mladi možda nemaju”, objašnjava Ginsberg.
Ukazuje i na to da mnogi mladi još nemaju lične karte ili vozačke dozvole.
„Ako već nemate vozačku dozvolu, koju mnogi mladi nemaju, to je prilična prepreka”, kaže.
Plan za glasanje
Aurora Castellanos, direktorka u organizaciji Power California, kaže da je važno da mladi imaju plan za glasanje. Ističe da proces može da izgleda komplikovan za one koji prvi put glasaju, zbog čega je važno da ga unaprijed razmotre.
„U većini slučajeva, ljudi nemaju plan glasanja. Ne znaju kako će slati glasački listić, ili ne poznaju proces koji im to omogućuje”, kaže Castellanos za Glas Amerike.
„Pitamo ih: Kada ćete ubaciti glasački listić ili kako ćete doći do biračkog mjesta, kako bi ste imali plan da to realizujete. I mislimo da to stvarno pomaže.”
