Opozicija i strani posmatrači su izbore označili kao prekretnicu koja će odlučiti hoće li se Gruzija približiti Evropi ili će se nasloniti na Rusiju usred rata u Ukrajini.
Vladajuća stranka, koja se smatra lojalnom svom milijarderu osnivaču Bidzini Ivanišviliju, kaže da želi jednog dana ući u EU, ali i da mora izbjeći konfrontaciju s Rusijom koja bi mogla ostaviti južnokavkazsku republiku razorenu poput Ukrajine.
„Imali smo mir ovih 12 godina u Gruziji”, rekao je Sergo, stanovnik glavnog grada Tbilisija koji je glasao za Gruzijski san na svim izborima otkako je stranka došla na vlast 2012. godine.
Gruzijski san je u subotu osvojio 54 posto glasova, saopštila je izborna komisija, dok su opozicione stranke i predsjednik tvrdili da su izbori pokradeni, a Zapad je pozvao na istrage o izvještajima o neregularnostima glasanja.
Grupe posmatrača, uključujući OSCE, rekle su da su navodna kršenja, uključujući ubacivanje glasačkih listića, podmićivanje, zastrašivanje birača i nasilje, mogla uticati na ishod izbora.
EU i Sjedinjene Države rekle su da nisu postojali jednaki uslovi za nadmetanje, ali nisu rekli da je Gruzijski san pokrao izbore. Rusija je optužila Zapad za miješanje.
Osim retorike, međutim, rezultat predstavlja izazov za ambicije Tbilisija da se pridruži Evropskoj uniji, što, kako ankete pokazuju, podržava ogromnu većinu Gruzijaca.
Brisel je praktično zamrznuo zahtjev Gruzije za pridruživanje EU zbog zabrinutosti za demokratsko nazadovanje pod Gruzijskim snom i proruskom retorikom.
Pristalice Gruzijskog sna kažu da, iako žele da se pridruže Evropi, ne žele da žrtvuju tradicionalne gruzijske vrijednosti porodice i crkve.
EU aspiracije?
Za njih je privlačan stranački slogan Gruzijskog sna, „Samo s mirom, dostojanstvom i prosperitetom u Europu”.
Ghia Abashidze, politički analitičar blizak Gruzijskom snu, pripisao je uspjeh stranke njezinom naglasku na očuvanju mira i tradicionalnih vrijednosti.
Gruzijski parlament usvojio je ove godine zakon kojim se ograničavaju prava LGBT osoba, a događaji Povorke ponosa bili su predmet napada nasilne gomile proteklih godina. Ta je tema i dalje osjetljiva u konzervativnoj Gruziji, koja je vjerno pravoslavna.
Abashidze je rekao da je Gruzijski san i dalje predan integraciji u EU, ali da mu se više sviđaju neke od istočnoeuropskih članica bloka poput Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban u ponedjeljak doletio u Tbilisi i pozdravio izbore kao slobodne.
Rekao je da Orbanova Mađarska, koja je također optužena za demokratsko nazadovanje, dijeli temeljne vrijednosti gruzijske vladajuće stranke kao što su „porodica, tradicija, državnost, suverenitet, mir”.
U Isaniju, radničkoj četvrti Tbilisija i jednoj od rijetkih u glavnom gradu gdje je Gruzijski san dobio više glasova nego četiri glavne opozicione stranke zajedno, Sergo, koji nije želio reći svoje prezime, ponovio je isto mišljenje.
„Želimo ići u Europsku uniju s našim običajima, našom tradicijom, našim mentalitetom”, rekao je 56-godišnjak dodajući mušterijama svježe pečeni kruh iz izloga svoje trgovine. Rekao je kako vjeruje da bi se LGBT osobe trebale liječiti i ići u crkvu kako bi postale „normalne osobe”.
Rusija ili EU?
Nasuprot tome, pristalice opozicije kažu da su stajališta vladajuće stranke o vanjskoj politici i društvenim pitanjima nekompatibilna s europskim, te da očuvanje mira s Rusijom ovisi o tome hoće li se Gruzija pridružiti Zapadu.
Na protestu hiljada ljudi protiv izbornih rezultata u ponedjeljak, Salome Gasviani rekla je da se opozicija bori za očuvanje slobode i neovisnosti Gruzije.
„Ovdje smo kako bismo glasno rekli da je Gruzija vrlo europska zemlja i da je naša budućnost u EU, na Zapadu”, rekla je.
Rusija, koja je vladala Gruzijom oko 200 godina, dobila je kratki rat protiv te zemlje 2008, a sjećanja na ruske tenkove koji su se kotrljali prema Tbilisiju za mnoge su još svježa.
Tokom kampanje Gruzijski san igrao je na strahu od rata, s plakatima koji su prikazivali razorene ukrajinske gradove.
„Glavno je da nemamo rata”, rekao je prije glasanja 69-godišnji Otar Shaverdashvili, još jedan stanovnik Isanija. „Dobro se sjećam prošlog rata. Nitko ne želi još jedan.”
Kornely Kakachia, voditelj gruzijskog instituta za politiku, rekao je da se opozicija borila s otklanjanjem strahova da bi promjena vlade mogla riskirati da Gruzija bude uvučena u ukrajinski rat.
„Ako netko od vas traži da birate između rata i Europske unije i imate ovakav izbor, onda će ljudi naravno izabrati status quo”, rekao je.
