"Tražimo jasnoću i nadamo se da će Vlada Crne Gore nedvosmisleno osuditi masakr i nazvati ga onakvim kakav je bio - genocid", poručila je Ambasada SAD na nalogu društvene mreže Tviter.
Reagovanje Ambasade SAD uslijedilo je nakon nedavne izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore Vladimira Leposavića, koji je na sjednici Skupštine Crne Gore 26. marta rekao da je odluka Međunarodnog suda za ratne zločine o genocidu u Srebrenici bazirana na stavu Haškog tribunala koji je, kako je rekao, kompromitovan jer je prikrio dokaze o zločinima nad Srbima na Kosovu.
On je rekao da ne može da prizna ili ne prizna događaj o kom nema saznanje, ali da je, kako se izrazio, spreman da prizna da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi.
“Svakako neću sporiti pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, niti ću sporiti pravo Bošnjaka i Muslimana da u srcima ovaj zločin doživljavaju kao trajnu patnju i tragediju. Spreman da pokloni svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice jer su to žrtve mojih prijatelja i sugrađana i to i ovom prilikom činim", rekao je tada Leposavić.
Izjavu Leposavića ranije su oštro osudili predstavnici opozicije, lokalnih organizacija za ljudska prava i Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Međunarodni sud pravde u Hagu, presudom iz 2007. donijetom po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), utvrdio je odgovornost Srbije koja prema mišljenju suda nije spriječila i kaznila zločin genocida u vezi sa događajima u Srebrenici jula 1995, dok su istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni vojska i policija Republike Srpske (RS).
U periodu od 11. do 22. jula 1995. pošto je području Srebrenice, koje je bilo pod zaštitom Ujedinjenjih nacija, prešlo pod kontrolu Vojske Republike Srpske kojom je komandovao prvostepeni haški osuđenik Ratko Mladić - ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka.
Ratko Mladić, bivši ratni komandant bosanskih Srba, osuđen je novembra 2017. prvostepenom presudom pred Haškim tribunalom na doživotnu robiju zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja građana Sarajeva tokom opsade tog grada i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Donošenje drugostepene presude, nakon žalbenog postupka, očekuje se u maju 2021. godine.
