“Ako bilo koja od ruskih vojnih snaga pređe preko ukrajinske granice, to je nova invazija. To će naići na brz, oštar i ujedinjen odgovor Sjedinjenih Država i naših partnera i saveznika”, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka.
Zapad traži da Rusija povuče svoje vojnike i oružje s ukrajinske granice, dok Moskva traži da NATO smanji svoje operacije u istočnoj i srednjoj Europi i insistira da zapadni vojni savez odbije kandidaturu Ukrajine za članstvo.
Dvojica visokih diplomata razgovarali su 90 minuta, što je četvrti put posljednjih dana da su američki i ruski dužnosnici sudjelovali u izravnim razgovorima. Prije razgovora, svaka je strana rekla da ne očekuje pomak.
Blinken je rekao da su SAD i njihovi saveznici spremni odgovoriti na zabrinutost Rusije, ali je upozorio da neće popustiti po pitanju odbrane Ukrajine u slučaju ruske invazije.
“Ponovo sam naglasio gospodinu Lavrovu da su u pogledu sigurnosnih zabrinutosti koje je Rusija postavila posljednjih tjedana, Sjedinjene Države, naši saveznici i partneri spremni tražiti moguće načine rješavanja njih u duhu reciprociteta, što jednostavno znači da Rusija također moramo riješiti naše zabrinutosti”, rekao je Blinken.
"Postoji nekoliko koraka koje možemo poduzeti, svi mi, uključujući Rusiju, kako bismo povećali transparentnost, smanjili rizike, unaprijedili kontrolu naoružanja, izgradili povjerenje", dodao je Blinken.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je nakon sastanka da će Moskva razumjeti jesu li razgovori o njezinim sveobuhvatnim sigurnosnim zahtjevima na pravom putu nakon što na njih dobije pismeni odgovor od Sjedinjenih Država.
U komentarima nakon sastanka Lavrov je rekao da se nada da će se “emocije smanjiti” nakon “iskrenih” razgovora sa Sjedinjenim Državama koji su bili “otvoreni” i “korisni” iako na pregovorima nije bilo pomaka.
Govoreći na medijskoj konferenciji nakon sastanka, Lavrov je rekao da je bio "konstruktivan i koristan" i ponovno zanijekao da Rusija ima namjeru invazije na Ukrajinu, dok traži sigurnosna jamstva, poput toga da Ukrajina neće ući u NATO, sedam desetljeća star vojni savez nakon Drugog svjetskog rata.
Blinken je rekao da SAD i njihovi saveznici nisu uvjereni u Lavrovljevo inzistiranje da Rusija ne planira invaziju na Ukrajinu, rekavši da "gledamo ono što je vidljivo svima". Blinken je pozvao Moskvu da povuče svoje vojnike s granice kako bi dokazala svoje tvrdnje.
Lavrov je istaknuo da Ukrajina prima pomoć od zapadnih zemalja, uključujući isporuke oružja iz Britanije.
“Nitko ne skriva činjenicu da se oružje predaje Ukrajini; da stotine vojnih instruktora hrle u Ukrajinu upravo sada”, rekao je Lavrov.
Lavrov je također rekao da će se razgovori nastaviti oko ruskih sigurnosnih zahtjeva, da je Blinkenu izrazio nadu da će se emocije ohladiti zbog Ukrajine i da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman komunicirati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Blinken je rekao da njegov sastanak s Lavrovom "nisu bili pregovori, već iskrena razmjena zabrinutosti i ideja".
"Jasno sam stavio do znanja gospodinu Lavrovu da postoje određena pitanja i temeljna pitanja koja su Sjedinjene Države i naši partneri i saveznici predani braniti", rekao je Blinken. “To uključuje one koji bi spriječili suverena ukrajinskog naroda da napiše vlastitu budućnost.”
Blinken je rekao da su se on i Lavrov složili da će zabrinutosti o kojima su razgovarali iznijeti u pisanom obliku i obaviti naknadne razgovore nakon što ih svaka zemlja pregleda. Rekao je da će se, ako ministarstva vanjskih poslova zemalja to smatraju korisnim, dogovoriti da Biden i Putin "razgovaraju, da se angažiraju kako bi pokušali nastaviti stvari naprijed".
"Mislim da smo potpuno spremni za to", dodao je Blinken.
U četvrtak, nakon sastanka s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock u Berlinu, Blinken je rekao da Putin ima izbor između “dijaloga i diplomacije s jedne strane i sukoba i posljedica s druge strane”. On mora odlučiti kojim će kursem krenuti.”
Blinken je rekao: "Nalazimo se u odlučujućoj fazi", misleći na sukob između zapadnih zemalja i Moskve zbog Putinovog gomilanja 100.000 vojnika duž istočnog boka Ukrajine.
Iako su SAD odlučne u tvrdnji da bi ruska vojna invazija na Ukrajinu izazvala brze i značajne ekonomske sankcije, ali ne i vojni odgovor SAD-a ili NATO-a, bilo je manje jasno što bi Zapad mogao učiniti u slučaju ruskih cybernapada ili drugih akcija protiv kijevske vlade.
Na svojoj konferenciji za novinare u srijedu, američki predsjednik Joe Biden iznio je zbunjujuće primjedbe o odgovoru Zapada na ono što je nazvao "manjim upadom".
Tiskovna tajnica Bijele kuće Jen Psaki kasnije je rekla da Biden “iz dugog iskustva zna da Rusi imaju opsežnu knjigu o agresiji osim vojne akcije, uključujući kibernetičke napade i paravojne taktike. I danas je potvrdio da će ta djela ruske agresije naići na odlučan, recipročan i jedinstven odgovor.”
Bidenov komentar o “manjem upadu” izazvao je oštru repliku ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog, koji je na Twitteru rekao: “Želimo podsjetiti velike sile da nema manjih upada i malih naroda. Kao što nema manjih žrtava i malo tuge od gubitka najmilijih. To govorim kao predsjednik velike sile.”
Biden se ogradio od toga hoće li Putin napasti Ukrajinu, rekavši: “Nisam toliko siguran da je [je] siguran što će učiniti. Pretpostavljam da će se useliti. Mora nešto učiniti.”
Američki čelnik rekao je kako ne vjeruje da Putin želi "potpuni rat", ali želi testirati odlučnost Sjedinjenih Država i NATO-a.
Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.
