On se tereti da je od 2012. boravio na području Sirije i Iraka gdje se borio u jedinici "Ahmed Asaf" na teritoriji koju je kontrolirala tzv. "Islamska država" (IDIL). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je ovu skupinu proglasilo terorističkom organizacijom.
Za Ključom (1986.) je bila raspisana međunarodna potjernica, a tokom 2023. godine lociran je u Turskoj i pokrenut je postupak njegovog izručenja. On se 16. oktobra 2023. godine dobrovoljno vratio u BiH kad je uhapšen na sarajevskom aerodromu i otad se nalazi u pritvoru.
Tokom saslušanja pred Sudom Bosne i Hercegovine 18. oktobra na ročištu o određivanju pritvora, Ključo je odbio preuzeti dokumentaciju s dokazima te ustati kod ulaska sudije i prilikom obraćanja, što se smatra nepoštivanjem suda.
Tom prilikom je kazao da on "poštuje sud", ali da nije ustao "iz vjerskih razloga". Kazao je i da je više puta ranjavan te da bi se i ranije vratio u BiH, ali da mu grupe koje su vladale na teritoriji na kojoj je boravio nisu dozvolile.
Tužilac Ćazim Hasanspahić je kazao da se istraga protiv Ključe vodi još od 2012. godine i da je 2017. godine za njim raspisana međunarodna potjernica.
"Optuženi se tereti da je dana 28. avgusta 2012. godine, otputovao redovnim letom Sarajevo-Istanbul u Tursku, te da je nakon toga ilegalno prešao granicu između Turske i Sirije, sa namjerom da se priključi terorističkim grupama koje djeluju na tom području", navodi se u optužnici.
Iz Tužiteljstva BiH navode da su pripadnici IDIL-a svakodnevnim oružanim akcijama, i to napadima na stanovništvo, ubijanjima, protupravnim zatvaranjima, uzimanjem talaca i drugim radnjama, činili terorističke akte u namjeri nasilne izmjene ustavnog poretka i režima na tom području.
U optužnici se navodi da je optuženi sudjelovao u ratnim djelovanjima kao pripadnik terorističke organizacije sve do 2023. godine, odnosno do prelaska na teritoriju Turske i povratka u BiH.
Time je, kako se navodi, ovaj optuženi proveo više od decenije na području Sirije i Iraka te je jedan od optuženih iz BiH s najdužim boravkom na tom području.
"Optuženi se tereti da se pridružio i postao pripadnik terorističke organizacije, čime je počinio krivično djelo-organiziranje terorističke grupe, povezanim s krivičnim djelom "terorizam".
Optužnica je proslijeđena Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje.
Sud BiH je 4. januara potvrdio optužnicu za terorizam protiv Armina Đananovića za poticanje na terorističke aktivnosti.
Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju ukupno otišlo "između 250 i 300" državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine kad je zabilježen posljednji odlazak, prema zvaničnim podacima vlasti.
Prema podacima sigurnosnih službi BiH iz avgusta 2022. godine, na području Sirije i Iraka još uvijek se nalaze 82 punoljetna državljanina Bosne i Hercegovine, od čega 42 muškarca.
Radi se o osobama za koje je utvrđeno da imaju državljanstvo BiH, dok je ta brojka potencijalno dva puta veća, jer je utvrđeno da je oko 90 djece rođeno u Siriji, a jedan od njihovih roditelja je iz Bosne i Hercegovine.
Posljednja repatrijacija državljana Bosne i Hercegovine iz kampova i zatvora pod kontrolom kurdskih snaga u Siriji bila je u decembru 2019. godine.
Tad je deportirano 25 državljana, od čega sedam muškaraca. Šest žena s jedanaestero djece vraćeno je u svoje lokalne zajednice.
Pet muškaraca je odslužilo zatvorske kazne od godinu do tri i pol godine zatvora. Jedan osuđeni na četiri godine zatvora trebao bi izaći na slobodu 2024. godine, a posljednji osuđeni do kraja 2025. godine.
Prosječna kazna u BiH za odlazak na sirijsko ratište iznosila je dvije godine zatvora. Ženama se nije sudilo i pozivane su na sud kao svjedokinje.
Najveća kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine, ali za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta. Kaznu je odslužio u septembru 2021. godine.
