Na dan kada je Husein Bilal Bosnić pušten iz zatvora, u rodnom Bužimu, gdje se vraća da živi nakon sedmogodišnje robije, zalijepljeno je nekoliko plakata, piše BIRN BiH.

“Dobrodošao kući Bilale gazijo. Bužim je uz tebe”, ispisano je na plakatima koji su objavljeni na Facebook stranici Bilal Bosnić, napravljenoj u julu ove godine.

Na društvenim mrežama novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pronašli su niz objava na privatnim profilima ili stranicama u kojima se Bosniću, koji je osuđen za terorizam, relativizuje presuda ili izražava dobrodošlica na slobodu.

Dobrodošlicu sinu Samiru Redžo Begić iz sela na granici s Hrvatskom nikada nije imao priliku poželjeti. Posljednji put ga je vidio u jesen 2013. godine, a čuo početkom 2014. godine, kada mu se javio iz Sirije, s područja takozvane Islamske države.

“To je bilo do, mislim, 2. februara – on je poginuo”, kaže Begić.

On ne zna gdje je tačno njegov sin poginuo niti je od bilo koga dobio ikakvu informaciju osim potvrde smrti.

U presudi Bosniću iz 2015., kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organiziranje terorističke grupe, utvrđeno je da je finansirao odlazak Samira Begića u Siriju. Presudom je utvrđeno da je Samir prisustvovao Bosnićevim javnim predavanjima i da je poginuo kao pripadnik terorističke organizacije.

Njegov otac kaže da nije znao da Samir odlazi na Bosnićeva predavanja.

“Ali ako je on to predavao, taj način, ako ih je vrbovao, ako je organizirao… izlazi na slobodu, a upropastio je par mladića”, kaže Begić.

Sjedeći u džamiji na ulazu u selo Tržac nadomak Cazina, Begić se prisjeća posljednjeg susreta sa sinom Samirom 2013. godine. On je tada, govoreći da ide na odmor u Tursku, napustio rodno mjesto i otišao se boriti za takozvanu Islamsku državu, jednu od najzloglasnijih terorističkih organizacija.

“Mi smo se lijepo oprostili”, priča Redžo navodeći kako mu je sin otišao početkom novembra iz Tršca.

“Oko 15. telefonom se on meni javlja. (…) Veli on: ‘Ja sam, stari, prešao iz Turske iz Siriju’”, prisjeća se Redžo i navodi kako ga je upitao šta će on tamo i: “Pa šta ćeš, boriti se?”

Samir ga je nekoliko puta zvao iz Sirije prije nego što je poginuo.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) više puta su posjećivali Redžu Begića i njegovu suprugu, s kojom stanuje u mjestu oko 30 kilometara od Bužima, raspitujući se o Huseinu Bilalu Bosniću i njegovom poznanstvu sa Samirom.

Ključno vještačenje na suđenju na osnovu koga su sudije Državnog suda došle do zaključka da je Bosnić imao uticaj na odluku o odlasku u Siriju i Irak iznio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović.

On smatra kako je Bosnić, kao i neki drugi ideološki lideri, nakon izdržane kazne “dodatno osvjedočen autentični lider i potencijalni vođa”.

“Robija u očima onih koji slijede nekoga dodatno potvrđuje tu osobu kao autoritet. Prema tome, vjerujem da će on iz zatvora izaći kao osvjedočeni ideološki autoritet za tu grupu ljudi”, kaže Azinović.

Bosnić je 3. septembra, nakon izdržane zatvorske kazne, napustio Državni zatvor, u koji je iz zatvora u Zenici prebačen krajem 2020. godine.

Za vrijeme koje je proveo u zatvoru, okruženje iz kojeg je otišao promijenilo se. Takozvani ISIL je poražen i gotovo nestao. Odlasci iz BiH u Sriju u Irak prestali su prije nekoliko godina, a veliki broj muškaraca i žena vratio se u BiH sa ovih prostora. Muškarci bili su izloženi sudskom postupku i osuđeni na zatvorske kazne.

Odnos prema selefijskim predavačima se također promijenio, a predrasude i negativan odnos većine prema njima su se smanjile. Neki od selefijskih daija, osoba koje pozivaju druge u ono što nazivaju izvornim islamom, koji su se javno protivili odlascima na strana ratišta, ali i neki koji su učestvovali u istim događajima na kojima je bio Bosnić, danas su ono što Azinović smatra “mainstreamom” i imaju na desetine ili stotine hiljada sljedbenika na društvenim mrežama.

Oni više ne raspravljaju da li je potrebno ići u džihad odnosno sveti rat, objašnjava Srđan Puhalo, autor istraživanja i knjige o selefijama u BiH. Teme kojima se bave sada su drugačije i više okrenute svakodnevnim problemima.

“U svakom slučaju će biti jedna vrlo zanimljiva dinamika da se u budućnosti prati kako će izgledati taj odnos selefija muslimana prema Bilalu Bosniću, koji je proveo sedam godina u zatvoru, odnosno prema nekim drugim autoritetima koji su završili fakultete u Egiptu, Siriji i Saudijskoj Arabiji”, kaže Puhalo.

Poruke na društvenim mrežama koje je pratio BIRN BiH pokazuju da Bosnić nije zaboravljen

Facebook stranica Bilal Bosnić napravljena je tokom jula ove godine. U vrijeme kada su novinari BIRN-a BiH pratili sadržaje, za dvije objave na ovoj stranici i samu stranicu su plaćene reklame. Na njoj se ne navodi ko je autor niti je sa ove stranice odgovoreno na upit za razgovor.

Jednu od videoobjava ove stranice, u kojoj se navodi: “Brate, ti si slobodan uprkos zidovima”, podržao je jedan od policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (MUP SBK).

On niti MUP SBK-a nisu odgovorili na upit novinara o podršci Bosniću.

Podršku na društvenim mrežama Bosnić je dobio prošle godine, kada je, nakon njegovog izlaska na dženaze sinu i bratu, napravljeno više objava na Facebook stranici Dava tim kojima se relativiziraju presude po kojima služi kaznu. Prema tadašnjoj analizi BIRN-a BiH, objavu su podijelili pojedini pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik i imam.

Iz Oružanih snaga BiH su nakon ovih objava pokrenuli postupke o ponašanju pripadnika Sabahudina Mujaka i Mesuda Selimovića. Nakon obavljene istrage, kako su kazali, u slučaju protiv Mujaka je utvrđeno da nije moguće utvrditi njegov stav po pitanju predmeta iz prijave.

“Samim tim [se] nije moglo utvrditi da prijava sadrži pokazatelje da je imenovani svojim stavom na Facebook profilu iznio lični stav”, navodi se u odgovoru Oružanih snaga za Mujaka, dok je Selimović tokom postupka tvrdio kako se radi o lažnom profilu.

Novinarima BIRN-a BiH je s ovog profila odgovoreno kako “nije baš aktivan i koristi ga više osoba”. Objava o Bosniću iz prošle godine je obrisana.

Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP), kaže kako je teško procijeniti koliko je podrška putem interneta stvarna i ostvariva, zbog čega je nemoguće procijeniti koliko ljudi zaista i podržava Bosnića.

“Nakon izdržane kazne, Husein Bosnić je faktički slobodan čovjek. U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se on ponašati nakon što se vrati u svoju lokalnu zajednicu odnosno svoju sredinu”, rekao je Sijamhodžić u razgovoru vođenom prije Bosnićevog izlaska na slobodu.

Povećan utjecaj selefijskih daija

Vlado Azinović je svojim vještačenjem tokom suđenja 2015. godine utvrdio kako je Bosnić svojim nastupima, uživo ili putem YouTubea, jasno hvalio i podržavao uspostavu takozvane Islamske države. On navodi kako je situacija danas potpuno drugačija u odnosu na taj period, te da je nepoznanica čime bi se Bosnić mogao baviti nakon izlaska iz zatvora.

“Danas imate od enkriptiranih kanala za komunikaciju na mobilnim telefonima, do Instragrama i drugih društvenih mreža. Pitanje je ko će ga tome poučiti, je li možda već naučio u zatvoru ako je imao priliku i kako će se brzo snaći na tom tržištu na kom će i on biti jedan od faktora”, navodi Azinović, dodajući kako danas ove kanale veoma uspješno koriste druge selefijske daije.

Druge daije su, kako kaže Azinović, nastavile govoriti isto što i Bosnić u ranijem periodu ali odbacivši narativ “koji može dovesti do hapšenja, suđenja, zatvaranja”.

Na profilima selefijskih daija koje je pratio BIRN BiH i čiji je utjecaj značajno povećan tokom Bosnićevog boravka u zatvoru, ni na koji način nije spomenut njegov izlazak iz zatvora.

Svi koje je kontaktirao BIRN BiH odbili su razgovor. Najpopularniji selefijski daija na društvenim mrežama, kojeg na Facebooku prati više od 300.000 ljudi, Elvedin Pezić nije pristao na razgovor. Na razgovor nisu pristali niti Safet Kuduzović i Dževad Gološ. Na arhivskim snimcima koji se mogu pronaći na internetu, Kuduzović i Gološ su učestvovali na najmanje jednom događaju na kojem je Bosnić držao predavanja.

Azinović kaže kako je još uvijek teško procijeniti na koji će način “konkurencija” Bosniću utjecati na promjene narativa.

“Ali, u svakom slučaju, mislim da će [izlazak Bosnića] utjecati na ovu scenu na jedan vrlo specifičan način”, navodi Azinović.

Značajan broj stručnjaka koji su istraživali fenomen radikalizacije u BiH nije pristao na razgovor o uticajima koje će Bosnićev izlazak na slobodu imati na društvo. O tome nisu željeli govoriti ni u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

Nakon Bosnićevog hapšenja, Islamska zajednica je tokom 2015. godine integrirala osobe, grupe i organizacije koje su djelovale van zajednice. Zbog toga danas smatraju kako je priča o takozvanim paradžematima završena iako se dio njih nikada nije uključio u zvaničnu strukturu Islamske zajednice.

“Postoje neke neformalne grupice koje se povode za nekim drugim pravnim školama i na malo drukčiji način obavljaju namaz, te drukčije razumijevaju neka učenja islama, čime djelimično odstupaju od institucionalnog tumačenja islama koje zastupa Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”, navode iz ove vjerske institucije, pojašnjavajući kako je to njihovo pravo.

Na razgovor nisu pristali ni predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, niti tužioci Državnog tužilaštva. Razgovor sa upravnikom i osobljem zatvora u Zenici, gdje je Bosnić proveo najveći dio svoje kazne, novinarima BIRN-a BiH nije dozvolilo Federalno ministarstvo pravde navodeći kako je nemoguće procijeniti da li bi davanje izjava štetilo izvršenju kazne zatvora Bilala Bosnića.

Upravnik Državnog zatvora, Siniša Perković navodi kako se unutar zatvora provode programi deradikalizacije u saradnji s Vijećem Evrope, koji su, kako navode iz ove institucije, imali za cilj smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike i smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima.

Perković nije mogao govoriti o konkretnim uspjesima ovog programa, navodeći kako se program kratko primjenjuje unutar zatvora, ali je kazao da je kroz program prošao i Bilal Bosnić.

“Stav službe je da on ne iskazuje svoje radikalne stavove, bar tim službenicima koji rade u tretmanu”, navodi Perković i dodaje kako nije primijećen pokušaj djelovanja na druge zatvorenike.

Azinović objašnjava kako Bosnić nije mogao prolaziti programe deradikalizacije “jer oni u zatvorima ne postoje”.

Za Bosnićevog advokata Adila Lozu je iluzija da se njegov klijent prevaspitava.

“Bojali su se da vaspitači ne budu prevaspitani jer je on zaista magnet od čovjeka, gdje ljudi vole da ga slušaju. Ja se, evo, sjećam jedne situacije za vrijeme suđenja kada je jedan od sudskih policajaca, koji je imao psihičkih problema, tražio da ide da mu on ‘odučava’ određene kur'anske ajete. I oni su njega voljeli, ti sudski policajci”, kaže Lozo.

Bosnićev izlazak na slobodu za policiju predstavlja sigurnosni izazov, navodi načelnik Sijamhodžić. Zbog toga planiraju pratiti šta se dešava na terenu.

“Bosnić ima jako manipulativnu sposobnost, tako da može uticati na donošenje odluka pojedinih ljudi”, navodi Sijamhodžić, pojašnjavajući kako je najveći izazov danas radikalizacija mladih putem interneta.

Branilac Lozo kaže kako se njegov branjenik neće baviti podučavanjem ljudi.

“Ja sam razgovarao sa njim – on nema namjeru da se bavi podučavanjem ljudi vjeri jer su svi podučeni vjeri. Ljude treba podučiti da rade i da se bave nečim od čega se živi”, kaže Lozo i dodaje kako se njegov branjenik ranije bavio uzgojem stoke, čime bi se mogao baviti i nakon izlaska iz zatvora.

On smatra da se danas predavanja Bosnića ne bi ni primijetila s obzirom da je “euforija takozvanih paradžemata prošla, euforija terorizma je prošla”.

Uprkos tome i porazu takozvanog ISIL-a, Azinović smatra da izazovi ostaju.

“Ono što je problem jeste ideologija koja je ostala iza toga, ideologija koja nije poražena, ideologija koja je u velikom broju slučajeva ostala da živi”, kaže Azinović.

Sedmogodišnja kazna zatvora za Bosnića ne može utješiti Redžu Begića nakon smrti sina.

“Ako je on tu djecu poslao u smrt, to je ništa. Jer ti ćeš, evo, za sedam godina izaći i nikom ništa, slobodan građanin, a mi ćemo i dalje kukati. Kad pogledam sliku, ne mogu spavati”, kaže Begić.

Trump je pozvao Evropu da preuzme veću ulogu u finansiranju, a Pariz je tražio dodatna uvjeravanja Moskve.

Američki predsjednik je potaknuo svoju želju za sporazumom o okončanju rata, koji je u ponedjeljak navršio svoju mračnu treću godišnjicu. On je rekao da će to uključivati sporazum s Ukrajinom za njene kritične minerale - sporazum za koji je nagovijestio da bi ukrajinski predsjednik mogao potpisati već sljedeće sedmice.

"Postoji ogromno nepovjerenje na obje strane", rekao je Trump. „Zato je dobro što sada dolazim. Ali mislim da je od velike koristi za Rusiju da napravi dogovor i da nastavi da vodi Rusiju na veoma pozitivan način. To je ono što morate učiniti. Ali zaista vjerujem da želi da se dogovori. Možda griješim, ali vjerujem da on želi da se dogovori."

Macron je bio oprezniji, ispravljajući Trumpa u Ovalnom kabinetu kada je Trump rekao da je Evropa podržala Ukrajinu kreditom. Macron je tada upozorio da ne treba vjerovati Moskvi.

"Pokušajmo prvo nabaviti nešto što... može se procijeniti, provjeriti i potvrditi", rekao je na engleskom. “I budimo sigurni da ćemo izgraditi dovoljne garancije u kratkom roku. I tu smo spremni da se angažujemo. Što se Francuske tiče, dosta mojih evropskih kolega je spremno da se angažuje. Ali nam je potrebna ova američka podrška, jer je to dio kredibiliteta sigurnosnih garancija. A ovo je naš kolektivni kapacitet odvraćanja. I imam osjećaj da predsjednik ima taj kapacitet."

Analitičari su govorili o tome šta su dvojica lidera postigla na svojim sastancima.

„Izgleda da su se složili da evropski mirovnjaci provode mir između Rusije i Ukrajine“, rekao je Vilijam Pomeranc, viši naučnik na Kenan institutu Wilson centra. „Postoji mnogo drugih sporednih pitanja kojih nisam mogao da shvatim, ali da, postoje pokušaji da se postigne mirovni sporazum i da se koriste mirovne snage za sprovođenje sporazuma između Rusije i Ukrajine.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu i naglasio važnost uloge Washingtona.

"Naši timovi već produktivno rade sa SAD na ekonomskom sporazumu, za koji se nadamo da ćemo ga potpisati u Washingtonu", rekao je on na engleskom. "I predsjedniče Trump, mi bismo zaista željeli da čujemo od vas, jer su svi naši ljudi, sve naše porodice, veoma zabrinuti: 'Hoće li biti podrške iz Amerike? Hoće li Amerika biti lider slobodnog svijeta?' I želim da budem vrlo iskren prema našem životu, vrlo iskren prema našem narodu, iskren prema našim ljudima? Važno je da američka podrška, američka pomoć ostaje."

Ali drugi svjetski lideri izrazili su zabrinutost da je Ukrajina držana podalje od razgovora na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji između Washingtona i Moskve. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji se nedavno sastao sa Zelenskim u Ankari, također je rekao da Rusija nije uvijek bila dio procesa.

"Osim Istanbulskog procesa, Rusija je isključena iz do sada utvrđenih tabela i stoga nije postignut željeni rezultat", rekao je Erdogan. "Ako se žele dobiti rezultati iz novog procesa, Ukrajina se svakako mora uključiti u proces, a ovaj rat mora biti okončan međusobnim pregovorima."

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da do sada razgovori nisu bili konkretni.

"Tokom telefonskog razgovora i na sastanku u Rijadu, svakako smo se dotakli pitanja vezanih za ukrajinsku krizu", rekao je on. "Međutim, o tome se suštinski nije razgovaralo. Samo smo se dogovorili da ćemo tome pristupiti. Uz to, naravno, ne odbijamo učešće evropskih zemalja."

Neki analitičari upozoravaju da Trumpova ideja sporazuma nije korisna za Ukrajinu.

„Moramo da vidimo ovo kao potez Donalda Trampa da potkopa legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog — i u najgorem slučaju, kao Trumpa koji se zalaže za stav Rusije, koji je bio u prošlosti da izbori moraju biti dio pregovaračkog procesa u Ukrajini, iako je to isključivo ukrajinsko unutrašnje pitanje“, rekla je Liana Fix, članica Savjeta za Evropu.

“Dakle, ne radi se samo o naprijed - nazad između Trumpa i Zelenskog. Ovdje vidimo šire prestrojavanje američke politike prema normalizaciji odnosa s Rusijom, gdje se Ukrajina doživljava kao problem za ovu normalizaciju”, rekla je ona.

U međuvremenu u Evropi, dok je Ukrajina tmurno obilježavala ponedjeljak kao treću godišnjicu rata, najpoznatija ikona Pariza, Ajfelov toranj, žarko je gorjela u žuto-plavim bojama ukrajinske zastave.

U prvim danima borbi, ruski predsjednik Vladimir Putin nadao se da će brzo nadvladati snage Kijeva i zauzeti nekadašnju sovjetsku satelitsku državu. Ali ukrajinske snage, snabdjevene desetinama milijardi dolara vrijednim američkom i evropskom municijom, uzvraćale su tri godine i sada je rat u smrtonosnom zastoju u stanju neizvjesnosti.

Prema brojnim izvještajima, stotine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika je ubijeno ili ranjeno, zajedno sa desetinama hiljada ukrajinskih civila koji su ubijeni i povrijeđeni u ruskim kopnenim i zračnim napadima.

Rusija kontroliše oko petinu međunarodno priznate teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je jednostrano zauzela 2014. i zemlje koje su zauzeli proruski separatisti u istočnoj Ukrajini u narednim godinama i teritoriju koju su preuzele moskovske snage od početka rata 24. februara 2022. godine.

Ali politički nadzornici koji bi mogli da kontrolišu sudbinu Ukrajine su se promenili. Bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je predvodio zapadnu koaliciju nacija koja finansira ukrajinske ratne napore, obećao je nastavak podrške Kijevu protiv Rusije "koliko god bude potrebno".

Sada je novi američki lider predsjednik Donald Trump, koji je prošle godine tokom političke debate odbio reći da želi da Ukrajina pobijedi u ratu. Prošle sedmice je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao "diktatorom". Trump je tvrdio da je Zelenski, a ne Putin, započeo rat i postavio temelje za rješavanje rata sa Putinom. Prošle sedmice su SAD i Rusija isključile Ukrajinu i evropske zemlje iz početnih razgovora, a Trump je rekao da je Zelenski mogao pregovarati s Rusijom prije tri godine kako bi odvratio Putina od invazije.

U ponedjeljak je više od deset zapadnih lidera prisustvovalo događajima u Ukrajini povodom obilježavanja treće godišnjice rata.

Trump je rekao da želi da se pokolj završi, ali ukrajinski i evropski zvaničnici su zabrinuti da on predviđa rješenje koje bi bilo povoljnije za Moskvu nego za Kijev. On je tražio da Ukrajina preda veliki dio svojih rijetkih zemnih minerala SAD-u kako bi platila svoju vojnu podršku u posljednje tri godine.

Kremlj kaže da nema namjeru ustupiti bilo koju teritoriju koju sada drži, dok SAD kažu da je cilj Ukrajine da se pridruži NATO-u, ključnom vojnom savezu Zapada, kao dio dogovorenog okončanja rata nerealan.

Američki zvaničnici kažu da će i Rusija i Ukrajina morati učiniti ustupke kako bi postigli mirovni sporazum, ali su uvjeti bilo kakvog rješenja daleko od zaključka.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na konferenciji u Kijevu da je svjetska sigurnost u pitanju u zavisnosti od toga kako bi se rat Rusije i Ukrajine mogao završiti.

"Autokrate širom svijeta vrlo pažljivo prate da li postoji nekažnjivost ako prekršite međunarodne granice ili izvršite invaziju na svog susjeda, ili postoji li istinsko odvraćanje", rekla je ona.

Neki od najvažnijih pobornika Ukrajine, uključujući evropske lidere i kanadskog premijera Justina Trudeaua, bili su među nizom dostojanstvenika koji su stigli vozom u Kijev. Drugi su govorili na konferenciji putem video linka.

Zvaničnici su ponovili slične poruke da se Ukrajina i njeni evropski partneri moraju konsultovati u svim mirovnim pregovorima, Putinove ambicije moraju biti osujećene, a Evropa mora preuzeti veći teret za svoju odbranu.

Promjena u politici Washingtona prema Ukrajini pod Trumpom je izazvala duboku zabrinutost u Evropi, gdje se vlade plaše da će ih SAD ostaviti po strani u naporima da osiguraju mirovni sporazum i vagaju kako bi mogle povući slabljenje bilo kakvog smanjenja američke pomoći Ukrajini.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa najavio je u nedjelju da će sazvati hitan samit 27 lidera Evropske unije u Briselu 6. marta, s Ukrajinom na vrhu dnevnog reda.

"Živimo odlučujući trenutak za Ukrajinu i evropsku sigurnost", rekao je on u objavi na društvenim mrežama.

Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron ove sedmice su u Washingtonu na sastanku s Trumpom.

Starmer je rekao da glasovi Ukrajinaca "moraju biti u središtu težnje za mirom", dok je Trumpova intervencija "promijenila globalni razgovor" i "stvorila priliku".

„Rusija ne drži sve karte u ovom ratu“, rekao je Starmer.
Ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak su odobrili novi niz sankcija Rusiji koje ciljaju na takozvanu moskovsku "flotu u sjeni" brodova koje ona koristi da zaobiđe ograničenja za transport nafte i plina ili da prevozi ukradeno ukrajinsko žito.

EU je saopštila da su 74 plovila dodana na njenu listu flote u sjeni.

Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja nametnuta su za 83 službenika i "entiteta", obično vladinih agencija, banaka ili kompanija.

Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će njegova zemlja ove godine Ukrajini obezbijediti paket vojnih sistema vrijedan milijardu dolara.

Nakon pobjede na nedjeljnim njemačkim izborima, konzervativni lider Friedrich Merz - također nepokolebljivi zagovornik Ukrajine - u ponedjeljak je objavio: "Više nego ikada, moramo Ukrajinu staviti u poziciju snage".

"Za pošten mir, zemlja koja je napadnuta mora biti dio mirovnih pregovora", napisao je on.

Glavni diplomata EU, Kaja Kallas, insistirala je na tome da SAD ne mogu zaključiti nikakav mirovni sporazum za okončanje rata bez umiješanosti Ukrajine ili Evrope. Ona je istakla, kako je rekla, proruske stavove koje zauzima Trumpova administracija.

"S Putinom možete razgovarati o čemu god želite. Ali ako je riječ o Evropi ili Ukrajini, onda Ukrajina i Evropa također moraju pristati na ovaj dogovor", rekla je Kallas novinarima u Briselu.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.

Očekuje se da će Generalna skupština UN-a glasati o rezoluciji Ukrajine, a zatim o rezoluciji SAD-a. Očekuje se da će Vijeće sigurnosti UN-a održati vlastito glasanje o američkoj rezoluciji kasnije tokom dana.

SAD pozivaju na "brzo okončanje sukoba i dalje pozivaju na trajni mir između Ukrajine i Ruske Federacije".

Mjera koju su izradili SAD ne pominje rusku invaziju u Ukrajini u punom obimu, koja je počela prije tri godine.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je u petak da će rezolucija "potvrditi da je ovaj sukob užasan, da UN mogu pomoći da se okonča i da je mir moguć".

"Ovo je naša prilika da izgradimo pravi zamah ka miru", rekao je Rubio u izjavi.

U opsežnijoj ukrajinskoj rezoluciji navodi se da ruska invazija "traja već tri godine i nastavlja da ima razorne i dugotrajne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za druge regije i globalnu stabilnost".

Poziva se na "deeskalaciju, rani prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine" i naglašava potrebu da se rat završi ove godine.

U ukrajinskom nacrtu se navodi da ranije rezolucije koje je usvojila Generalna skupština moraju biti u potpunosti provedene, uključujući one kojima se Rusija poziva na potpuno povlačenje s međunarodno priznatih granica Ukrajine.

Rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, ali nose moralnu težinu međunarodne zajednice.

U Vijeću sigurnosti, rezoluciji je potrebna podrška najmanje devet od 15 članica, pri čemu nijedna od stalnih članica – Britanija, Kina, Francuska, Rusija ili Sjedinjene Države – ne koristi pravo veta. Očekuje se da će američka mjera imati dovoljnu podršku u ponedjeljak.

Glasovi dolaze dok francuski predsjednik Emmanuel Macron posjećuje Sjedinjene Američke Države radi razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom koji će, kako se očekuje, uključivati i rat u Ukrajini.

Macron je prošle sedmice rekao da planira reći Trumpu da američki lider "ne može biti slab" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Britanski premijer Keir Starmer trebao bi posjetiti Washington kasnije ove sedmice na sličnim razgovorima, i poput Macrona je naglasio potrebu da suverenitet Ukrajine bude u središtu bilo kakvog mirovnog napora.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa posjetili su u ponedjeljak Kijev u znak podrške Ukrajini.

„Danas smo u Kijevu, jer Ukrajina je Evropa“, rekla je von der Leyen na X. „U ovoj borbi za opstanak nije u pitanju samo sudbina Ukrajine. To je sudbina Evrope.”

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na konferenciji za novinare u Kijevu da Ukrajina i SAD "ostvaruju napredak" u postizanju sporazuma. On je rekao da nacrt pakta poziva Ukrajinu da plati 2 dolara za svaki dolar pomoći koju su SAD poslale Kijevu za borbu protiv ruske invazije, iako detalji budućeg sporazuma nisu objavljeni.

Zelenskyy je pozvao na sigurnosne garancije za Ukrajinu kao dio svakog sporazuma i rekao da želi bolje finansijske uslove. "Ne želim nešto što će 10 generacija Ukrajinaca morati da vraćaju", rekao je.

Rat je u ponedeljak dostigao trogodišnju granicu.

Prema njemačkom Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, SAD su najveći ukrajinski dobrotvor, poslavši Ukrajini 128 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći. Udio SAD-a je tek ispred ukupne brojke od 124 milijarde dolara za 27-članu Evropsku uniju.

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff rekao je za CNN "State of the Union" da očekuje da će Zelenskyy potpisati ugovor o mineralima ove sedmice.

Zelenskyy je prvo odbacio američku potražnju za polovinom ukrajinskih zaliha rijetkih zemnih minerala, koji se koriste u proizvodnji tehnoloških proizvoda. Witkoff je u intervjuu za CNN signalizirao da će posao sada biti završen iako nije iznio detalje sporazuma.

Witkoff je rekao da su evropske zemlje dale svoj doprinos ratnim naporima Ukrajine nakon postizanja sporazuma s Kijevom da im na kraju bude vraćen, ali SAD nisu imale takvo razumijevanje.

Witkoff je rekao da takva američka podrška Ukrajini bez uslova otplate "nema smisla" za predsjednika Donalda Trumpa, dugogodišnjeg njujorškog trgovca nekretninama prije nego što je ušao u politiku 2015.

Zelenskyy je rekao: "Imao sam dogovor sa [bivšim američkim predsjednikom Joeom] Bidenom i američkim Kongresom, zahvalan sam Kongresu, objema stranama. I to je bila podrška kroz davanje grantova. Grant nije zajam. I ne moramo vraćati zajam ovdje. Možda se nekome to ne sviđa i misli da je to nepravedno. Ali ne znam šta je ovo u vezi s ovim dogovorom. Možda je to bilo. Dakle, ne radi se o cifri. Mi to jednostavno ne vidimo kao zajam.

Trump, koji je prošle sedmice nazvao Zelenskog "diktatorom" i optužio ga da je započeo rat iako je Rusija napala Ukrajinu, tražio je otplatu i okrivio svog prethodnika Bidena da nije osigurao neki oblik garancije za kompenzaciju.

Zelenskyy je u nedjelju rekao da želi da Trump "shvati" njegovu poziciju i pruži konkretne sigurnosne garancije kako bi pomogao Kijevu da se odbrani od ruske invazije.

"Veoma želim od Trumpa međusobno razumijevanje", rekao je Zelenskyy na svojoj konferenciji za novinare, dodajući: "Trampove sigurnosne garancije su prijeko potrebne."

Zelenskyy je rekao da je spreman da odustane od svog predsjedničkog mandata ako to znači mir u Ukrajini, šaleći se da bi svoj odlazak mogao zamijeniti ulaskom Ukrajine u NATO, čemu se Rusija odlučno protivi.

"Ako [to znači] mir za Ukrajinu, ako zaista trebate da napustim svoju funkciju, spreman sam", rekao je Zelenski. "Mogu ovo zamijeniti za NATO [članstvo], ako postoji taj uslov, odmah."

Najviši američki i ruski diplomati, američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, sastali su se prošle sedmice u Saudijskoj Arabiji bez ukrajinskih ili evropskih zvaničnika kako bi postavili temelje za mirovne pregovore o okončanju rata. Zelenskyy se požalio da je Ukrajina isključena iz pregovora, ali Trump je rekao da je mogao unaprijed pregovarati s Rusijom kako bi odvratio Moskvu od invazije.

„Imao sam veoma dobre razgovore sa Putinom, a nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom“, rekao je Tramp guvernerima američkih država u Bijeloj kući.

"Oni nemaju karte, ali igraju teško", rekao je Trump o Ukrajini.

Ruska državna televizija je posljednjih dana rekla da je Trumpov pogled na sukob Rusije i Ukrajine "u potpunosti usklađen s načinom na koji mi vidimo stvari".

Witkoff je rekao da se rat "ne bi morao dogoditi" da se Ukrajina u to vrijeme nije zalagala za članstvo u NATO-u. Kijev i dalje vrši pritisak da se pridruži paktu od 32 zemlje, ali Washington kaže da je nerealno da se to dogodi kao dio mirovnog rješenja o okončanju rata.

Witkoff je rekao da ćete na kraju "vidjeti ustupke potpisane od obje strane" u mirovnom sporazumu.

Rusija sada kontroliše oko jedne petine međunarodno priznate ukrajinske teritorije, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u nedelju da Moskva nema namjeru da prepusti bilo koju teritoriju vladi Kijeva.

"Ljudi su se odavno odlučili pridružiti Rusiji", rekao je on, misleći na glasanja u istočnoj Ukrajini koja su organizirana u Moskvi održana usred trogodišnje ofanzive koje su Kijev, Zapad i međunarodni posmatrači nazvali lažnim.

"Niko nikada neće prodati ove teritorije", rekao je Peskov. "To je najvažnije."

Trumpov razgovor s Putinom prije dvije sedmice postavio je teren za razgovore Rubio-Lavrov u Saudijskoj Arabiji.

„Ovo je dijalog između dva izvanredna predsjednika“, rekao je Peskov za državnu TV.

U međuvremenu, Zelenski je rekao da je Rusija preko noći izvršila 267 napada dronom na Ukrajinu, što je osudio kao "zračni teror". Ukrajinski zvaničnici prijavili su štetu u pet regiona zemlje.

Zelenskyy je rekao da je Rusija u protekloj sedmici gađala Ukrajinu sa skoro 1.150 dronova, više od 1.400 vođenih avionskih bombi i 35 projektila različitih tipova.

Neki materijal u ovom izvještaju došao je iz Reutersa.

Strategija maksimalnog pritiska

Plan Centra za analizu europske politike, ili CEPA, pod nazivom "Kako pobijediti: Plan u sedam točaka za održivi mir u Ukrajini", poziva na "strategiju maksimalnog pritiska kako bi se Rusija dovela za pregovarački stol ".

Predlaže da SAD i njegovi saveznici:

"Trebaju pružiti trenutačnu materijalnu potporu Ukrajini bez ograničenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine."

"Trebaju povećati sankcije ruskim financijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu kako bi se podržala obrana i obnova Ukrajine i uvesti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju, već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje."

CEPA kaže da "Ukrajina i Europa" moraju biti uključene u sve mirovne pregovore s Rusijom, da bi Amerika trebala podržati "koaliciju voljnih predvođenu Europom" za utvrdjivanje kakve god "crte prekida vatre , s rasporedjenim međunarodnim snagama", te da "europski saveznici moraju dosljedno i što je moguće brže napredovati prema pristupanju Ukrajine Europskoj uniji".

Jedna od autorica izvješća, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku obranu i sigurnost, izjavila je za ukrajinski program Glasa Amerike da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su "opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima" i koristeći svoje najtvrđe "diplomatske alate".

Dodala je da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne bi trebalo biti uključeno u razgovore s Rusijom. "Razgovarati o tome s članicom koja nije članica NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore", kazala je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo "ovlast veta, …nad ... odabirom novih članica saveza."

Pregovaračke taktike

Josh Rudolph, viši suradnik Njemačkog Marshallovog fonda i voditelj njegove Radne skupine za transatlantsku demokraciju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom prve Trumpove administracije.

Prošlog mjeseca ponudio je političke preporuke sadašnjoj Trumpovoj administraciji za okončanje sukoba u Ukrajini.

Među njima:

"Pristupite [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu s pozicije snage. Dok je Putin izgledao čvrsto i sposobno na početku Trumpovog prvog mandata, njegova greška u Ukrajini ga je umanjila. ... Kao dominantni partner u ovom odnosu, Trump, a ne Putin, može postavljati uvjete pregovora."

"Znati kada otići. Kritični trenutak u pregovorima nastupit će kada Putin odbije učiniti veće ustupke. Trump mora biti spreman napustiti pregovaranje u tom slučaju.”

"Kombinirajte sankcije s nižim cijenama nafte i plina. Najbolji način natjerati Putina da shvati da bi pritisak na Ukrajinu značio katastrofu za njegovu vladavinu jest financijski pritisnuti Rusiju. … Koristeći svoj prijateljskiji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnih goriva, što bi sankcije učinilo održivima, izgladnjilo ruski ratni stroj i stvorilo rizike političke stabilnosti u Moskvi."

Rudolph je također preporučio naoružavanje Ukrajine "do balčaka"; dajući joj "svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije"; natjerati Europu da "plaća više za oružje" i osigurati 100.000 vojnika kao "čuvara mira"; omogućavanje "američkim tvrtkama da obnove Ukrajinu"; te pozivanje Ukrajine da se pridruži NATO-u ako Putin odbije prihvatiti "razumne" uvjete mirovnog sporazuma.

Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine, da bi to u sklopu mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.

"[On] im kaže, OK, sada imamo dobar dogovor, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončan je rat, a kako bismo taj dogovor održali morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog američkog oružja, koje usput, stvara sva ova američka radna mjesta i pogone i tvornice diljem saveznih država koje uglavnom glasaju za republikance."

Hlađenje ekonomskih koristi

U izvješću pod naslovom "Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu", Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims s American Enterprise Institute-a , su razmotrili cijenu prekida podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do njenog poraza i napredovanja Rusije dalje u Europu, što bi moglo prisiliti SAD da poveća svoju prisutnost u Europi.

Među zaključcima ovog izvješća:

"Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”

"Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku - zahtijevajući , prema sadašnjim procjenama, povećanje od 808 milijardi dolara u obrambenoj potrošnji tijekom pet godina."

"Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna predanost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi jakom i slobodnom Ukrajinom s moderniziranom i u bitkama isprobanom vojskom i s naprednom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Europe."

U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan rekao je da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, što bi te zemlje moglo ohrabriti , kao i omogućujući Rusiji da obnovi svoju vojsku dobivanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.

Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Europu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.

"Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom u područjima koja su okupirali. Očekivao bih da će se to pogoršati što se Rusi budu selili zapadnije. Što bi se Rusi više kretali u područja koja su tradicionalno antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine, to bi moguće strahote bile neizrecive", predviđa ovaj stručnjak.

On takodjer kaže da bi povećana pomoć Ukrajini pretvorila Ukrajinu u bedem europskog mira i sigurnosti - zemlju s armijom provjerenom u bitkama i i s brzim razvojem vojne industrije - čime bi se SAD-u omogućilo da se usredotoče na druge regije.

Srednji pristupni put

"Projekt predsjedničke tranzicije 2025.” čiji je autor washingtonska konzervativna Zaklada Heritage , takodjer uključuje političke preporuke koje se tiču rusko-ukrajinskog rata.

Tu se napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga ne- i ponudili su u tom smislu srednji put.

Među preporukama Projekta 2025:

"Što se tiče Ukrajine, nastavak angažmana SAD-a mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok bi se europski saveznici bavili gospodarskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu nacionalnu sigurnosnu strategiju koja ne riskira američke živote."

"Bez obzira na stajališta, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo braniti svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za europske nacije."

"(Budući predsjednik)... ima povijesnu priliku razriješiti vanjskopolitičke napetosti unutar (samog konzervativnog ) pokreta i zacrtati novi put naprijed koji komunističku Kinu prepoznaje kao ključnu prijetnju interesima SAD-a u 21. stoljeću."

James Carafano, stručnjak za nacionalnu sigurnost u ovoj Zakladi (The Heritage Foundation) koji je na čelu tima stručnjaka Zaklade odgovornih za za pitanja obrane i vanjske politike, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD-a imati slobodnu i neovisnu Ukrajinu koja se može sama braniti.

"Praktično gledano, Ujedinjena Europa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Europu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, kada to znamo,pitanje je je li nam... mnogo, puno bolje s Rusima izvan granica Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'."