Dok Bidenova administracija pravda odluku da se povuče iz Afganistana, protivnici ocjenjuju da taj potez može da izazove humanitarnu krizu i da dovede do stvaranja utočišta za ekstremiste.
Dok haotične scene na aerodromu u Kabulu obilaze svijet, zvaničnici Bidenove administracije pravdaju odluku o povlačenju iz Afganistana poslije 20 godina, mada priznaju da nisu očekivali da će talibani tako brzo uspostaviti kontrolu nad zemljom.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džejk Saliven objašnjava:
“Predsjednik nije smatrao da je neminovno da će talibani preuzeti kontrolu. Mislio je da afganistanske snage mogu da se bore. Uložili smo 20 godina i desetine milijardi dolara da ih obučimo i damo im opremu, imali su podršku američkih snaga 20 godina. Na kraju su odlučili da se ne bore za svoju zemlju. Predsjednik je bio suočen sa pitanjem da li bi Amerikanci i Amerikanke trebalo da budu u sred građanskog rata u drugoj zemlji čija vojska neće da se bori. Njegov odgovor bio je ne”.
Međutim, republikanci oštro kritikuju Bidenov potez, a pojedini okrivljuju i administraciju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zbod odluke o potpunom povlačenju američkih snaga do maja ove godine, što je rok koji je njegov nasljednik pomjerio do avgusta.
Kritičari kažu i da je strategija povlačenja, koju je donijela aktuelna administracija, crna mrlja za međunarodnu reputaciju Sjedinjenih Država. Lider republikanca u Senat Mič Mekonel naveo je u saopštenju da teroristi i protivnici Amerike gledaju “sramotu pasivne supersile”. Sličnog mišljenja je i Liz Čejni, republikanska članica Predstavničkog doma.
“Ovo će imati posljedice ne samo po Afganistan i nas u toj zemlji, i rat protiv terorizma, nego i kada je riječ o ulozi Amerike u svijetu, stepenu do kojeg američki protivnici misle da mogu da nam prijete, dok se naši saveznici pitaju da li mogu uopšte da računaju na nas”.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da postoji ogroman strah da će talibani, koji su uveli islamističku fundamentalnu vladu u Afganistanu od 1996. do 2001. godine, ponovo nametnuti stroga pravila za žene i ostale građane.
Dok raseljene žene i djeca pokušavaju da nađu utočište, pojedini eksperti za Glas Amerike ocjenjuju da će to što su talibani osvojili Afganistan kratkoročno zadati udarac imidžu Amerike kao borca za ljudska prava na međunarodnoj sceni.
“Ako talibani uvedu isti režim kao ranije, to će nanijeti štetu poziciji Sjedinjenih Država kao globalnog zaštitnika i promotera ljudskih prava i prava žena”, smatra Džonatan Šroden.
Predsjednik Biden više puta je isticao da nema vojnog rješenja rata u Afganistanu i da je uz hiljade izgubljenih američkih života, Amerika potrošila više od hiljadu milijardi dolara na opremu i obuku afganistanske vojske.
Međutim, iznenadnim povlačenjem američkog diplomatskog osoblja iz Kabula šalje se nesporan signal, koji je nepoželjan za Washington.
“Činjenicom da SAD evakuišu diplomatsko osoblje šalje se veoma snažna poruka, ne samo u Afganistanu već i svijetu da Sjedinjene Države odlaze i da su u suštini odustale. Američki rivali će to svakako vidjeti kao znak slabosti”, kaže Majkl Kugelman iz Vilson centra.
Prema anketi urađenoj u julu, 70 odsto Amerikanaca podržalo je Bidenovu odluku o povlačenju iz Afganistana. Međutim, sada se postavlja pitanje da li će najnoviji prizori iz te zemlje uticati na podršku javnosti za predsjednikov plan.
