Najnovije
Talibani ušli u Kabul, predsjednik Afganistana napustio zemlju
Talibani su ušli u Kabul, glavni grad Afganistana, i saopštili da čekaju miran prijenos vlasti.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.
Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.
Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."
Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".
Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.
Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.
Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."
Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.
Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.
Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.
Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.
Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.
Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.
Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.
Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.
Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.
Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."
SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.
Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".
Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.
Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa
Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"
Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.
Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.
U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.
Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.
"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.
Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.
Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.
Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.
Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.
Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.
"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."
Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".
Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.
"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.
Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.
Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.
"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.
Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.
Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.
"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.
"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.
Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.
"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.
Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.
Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.
Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.
"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.
See all News Updates of the Day
Kandidati izjednačeni u anketama, Harris u potencijalnom problemu zbog muslimanskih birača
Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen republikanski rival Donald Trump skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnijenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pennsylvaniji, državi koja može da odluči ishod.
Prema istraživanju New Timesa, Philadelphia Inquireraa i Siena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Harris i Trump su imali jednaku podšrku od po 47 posto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto.
U Pennsylvaniji je Harris u prednosti od 4 posto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 posto.
I istraživanje Washington Posta pokazalo je da je u Pennsylvaniji veoma tijesna trka - Harris ima 48 posto podrške, a Trump 46 odsto, dok je margina greške 3,6 posto.
Pennsylvania, uz Arizonu, Georgiju, Michigan, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Wisconsin može da odluči ishodi izbora.
Većina ispitanika u anketi Washington Posta rekla je da je "ekstremno motivisana" da glasa i da je "ekstremno važno" zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 posto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Trump.
Anketa New York Timesa i Siena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.
Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji
Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na Vladu SAD-a zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Jill Stein u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Harris 5. novembra.
Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u augustu u Michiganu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 posto muslimanskih birača podržalo Stein, kandidatkinju Zelene stranke.
Prema istom istraživanju, Trump je dobio 18 posto podrške, a Harris 12 posto.
Stein također vodi među muslimanima u Arizoni i Wisconsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gdje je Biden pobijedio sa malom razlikom 2020. godine.
Harris je, pak, prvi izbor muslimana iz Georgije i Pennsylvanije, dok Trump vodi u Nevadi sa 27 posto u odnosu na 26 posto koje ima Harris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.
Biden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trumpa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.
Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. godine, izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo jedan posto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Trump i Harris skoro izjednačeni.
Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Harris, apelovali da se ne glasa za Trumpa u novembru, prenosi AP.
Pokret "neopredijeljenih", koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Bidena, kritikuju "nevoljnost Harris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima".
Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trumpa ili kandidata treće stranke koji bi "pomogli Trumpu da pobijedi".
"Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trumpovoj administraciji", rekli su lideri pokreta.
Zelenski se sastaje sa Bidenom naredne nedjelje
Američki predsjednik Joe Biden sastaće se sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući 26. septembra, a glavna tema razgovora biće sukob sa Rusijom.
U saopštenju portparolke Bele kuće Karine Jean-Pierre navodi se da će se Zelenski također odvojeno sastati sa potpredsjednicom Kamalom Harris.
„Lideri će razgovarati o ratu Rusije i Ukrajine, uključujući strateško planiranje Ukrajine i podršku SAD u njenoj odbrani od ruske agresije. Predsjednik i potpredsjednica će naglasiti nepokolebljivu posvećenost da stoje uz Ukrajinu dok ona ne pobedi u ovom rata”, rekla je ona.
Zelenski je rekao da ima plan za pobjedu u ratu protiv Rusije i da namjerava da iznese prijedlog Bidenu.
U govoru na otvaranju 20. godišnjeg sastanka o evropskoj strategiji na Jalti u Kijevu prošlog petka, Zelenski je rekao da se agresivni ratovi, poput onog koji Rusija vodi protiv Ukrajine, mogu pozitivno završiti tako što će okupatorska vojska biti potisnuta na bojnom polju ili putem diplomatije, u kojoj se okupirana zemlja oslobađa od okupacije i čuva njena nezavisnost.
„U oba slučaja, Ukrajini je potrebna jaka pozicija. SAD mogu da pomognu u tome. Ako mi, zajedno sa našim ključnim partnerom, podjednako težimo pobijedi”, rekao je.
Posljednjih nedjelja, Zelenski je izrazio svoju frustraciju što još nije dobio dozvolu od saveznika - posebno Sjedinjenih Država i Britanije - da upotrebi svoje oružje dugog dometa za napade na ciljeve unutar Rusije. Obje zemlje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg uvlačenja u direktnu konfrontaciju sa Rusijom.
Houston proglašen najraznovrsnijim velikim američkim gradom u 2024.
Kada ljudi razmišljaju o američkoj državi Texas, često pomisle na kauboje sa velikim šeširima i čizmama sa šiljastim prstima. Ali Teksas je mnogo više od toga. Studija je pokazala da je njegov najveći grad, Houston, najraznovrsniji veliki grad u SAD.
Britanija se interesuje za pristup Italije dok nastoji da spriječi dolazak migranata
Grupe za ljudska prava pozvale su Britaniju da ne kopira pristup Italije u pokušaju da smanji broj migranata koji pristižu na njene obale. Britanski premijer Keir Starmer otputovao je ove sedmice u Rim kako bi saznao više o njenom uspjehu u borbi protiv migracija.
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme, koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija, trenutno imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke - MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen - u odgovoru su rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
