"Iznenađeni smo izborom pisca koji je svojim javnim glasom potkopavao istorijsku istinu i ponudio javnu podršku počiniocima genocida, poput bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića", stoji u saopštenju koje u ime organizacije potpisuje romanopisac Jennifer Egan, predsjednik PEN Amerike.
"U trenutku porasta nacionalizma, autokratskog vodstva i raširene dezinformacije širom svijeta, književna zajednica zaslužuje bolje od ovoga. Duboko žalimo zbog izbora Nobelove komisije za književnost".
Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu dobio je austrijanac Peter Handke, kako je objašnjeno u zvaničnoj izjavi Akademije, za "uticajno djelo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnosti ljudskog iskustva".
Kontroverze koje prate Handkeovo ime, o čemu su rasprave bile česte i u međunarodnim okvirima, vezane su za njegovo javno zalaganje u ime odbrane Slobodana Miloševića, koji je tokom suđenja za najteže ratne zločine 2006. godine umro u pritvoru Haškog tribunala.
Handke je 2015. godine dobio nagradu i počasnog građanina Beograda, a 2012. godine postao je i inostrani član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU).
Inače, sama dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost dijelom se odvija u sijenci prošlogodišnjeg skandala.
Naime, dodjela nagrada za književnost 2018, koja je bila odgođena nakon što je Žan-Klod Arno, suprug članice Akademije Katarine Frostenson, osuđen u oktobru na dvije godine zatvora zbog silovanja, pripala je Olgi Tokarčuk zbog "narativne mašte koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prelazak granica kao formu života".
Inače, Frostenson je odstupila, a događaji su pokrenuli krizu u organizaciji koja je uključivala navode o sukobu interesa i propuštanje imena pobjednika za Nobelovu nagradu. Sve to rezultiralo je "smanjenim povjerenjem javnosti u Akademiju".
Nobelovu nagradu Handkeu za Glas Amerike je komentarisao Asmir Kujović, predsjednik, PEN Centra BiH:
„Petera Handkea visoko sam cijenio kao pisca zbog iznimno rafinirane poetizacije naracije u njegovim romanima, zbog njegove stilske briljantnosti, vanredno pronicljive metaforičnosti njegovog jezika. U moru plitke i površne literature kakva se danas objavljuje on je za mene bio primjer pisca u čijim rečenicama sam prepoznavao autentičnu misaonost i dubinu te nesvakidašnju lirsku istančanost. Po onom najboljem što je napisao on je bez sumnje jedan od najzanimljivijih savremenih evropskih pisaca. Handkeova podrška Miloševićevom režimu je sramna mrlja u njegovoj biografiji, mada ja lično nisam za to da se o nečijem književnom djelu sudi prema kriterijima političke korektnosti; razdvajam biografiju i javni angažman umjetnika od njegovog djela. Vjerujem da su mnogi antiglobalistički i lijevo orijentirani intelektualci devedesetih bili zavedeni viktimizacijskim diskursom u srpskoj nacionalističkoj propagandi, mada to ne može biti nikakvo opravdanje za pisca takve duhovne širine kakav je nekada bio Peter Handke. Teško je razumjeti da je neko ko je napisao scenarij za film 'Nebo nad Berlinom' stao na stranu zločinaca.”
U medjuvremenu je P.E.N. Bih takodjer objavio zajednicko saopcenje ovim povodom u kojem stoji:
"Duboko uvažavajući književno djelo Petera Handkea, smatramo da je Nobelova komisija za književnost trebala voditi računa o ukupnom intelektualnom i moralnom integritetu dobitnika nagrade. Riječ je o autoru koji je otvoreno podržao jedan zločinački, agresorski režim ne pokazajući nikakvo suosjećanje sa žrtvama tog režima. Njemačko govorno područje dalo je nobelovca Heinrich Bölla, nekadašnjeg predsjednika Međunarodnog PEN Centra, angažiranog intelektualca visokih moralnih vrijednosti. Nobelov komitet ovom posljednjom odlukom dovodi u pitanje integritet te značajne književne nagrade. "
