Najavljujući obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je krajem prosinca 2021. godine obećao “veoma moćno slavlje”. Tokom gostovanja u emisiji “Telering” rekao je da je 30 godina Republike Srpske “ozbiljna priča”.
“Proslavit ćemo veoma moćno Dan Republike Srpske”, kazao je Dodik.
Entitetske i lokalne vlasti organizovale su niz zvaničnih proslava dan ranije i na sam 9. siječanj. Ali u brojnim gradovima je u noći 8. siječnja niz navijačkih grupa želio dati svoj doprinos proslavi neustavnog praznika.
Uz baklje i vatromete koje su snimcima zabilježili dronovi, lokalne navijačke grupe jednoobrazno su obilježile Dan Republike Srpske.Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) zabilježila je takve proslave u najmanje deset gradova u Republici Srpskoj. Iz policije su za BIRN BiH potvrdili da ova okupljanja nisu bila najavljena ali se čini da su policijske i lokalne civilne vlasti tolerisale vatromete, bakljade i marširanje kroz centar grada koje je nerijetko praćeno fotografijama osuđenih ratnih zločinaca ili povicima u kojima se potiče mržnja.
Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava vjeruje da su navijačke grupe proslave organizovale u dogovoru sa vlastima te kako se to uklapa u određene političke i ideološke stavove vlasti i političke poteze u ovom trenutku.
“Mi vidimo zapravo da te osobe, navijačke vođe ili mafijaške vođe, imaju ogromnu moć, imaju vrlo snažne i bliske veze s politikom, da su nekažnjivi, da nikada nisu na udaru policije ili tužilaštva ili sudova”, kaže Todorović.
U Prijedoru su uz građane navijači “Rudara” bakljadom i transparentom “To je naša đedovina, jedna jedina Srpska Republika” ispred spomen-krsta proslavili 9. siječanj. Viorenjem zastave Ratka Mladića na gradskom stadionu u Prijedoru je više navijačkih grupa učestvovalo u “fenomenalnoj pirotehničkoj predstavi”. Dok su momci u crnim jaknama prolazili kroz grad mogli su se čuti stihovi “generale, nek je tvojoj majci hvala”, slogan koji se nalazi uz brojne murale Ratku Mladiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u BiH.
“Ono što daje posebnu ljepotu cijeloj proslavi jeste da su svi kao jedan učestvovali navijači ‘Rudara’ iz Prijedora, navijači‘Zvezde’, kao i ‘Patriot Boys Republika Srpska’, ‘Srbi za Srbe’”, navodi se u opisu videosnimka na YouTubeu objavljenog 9. siječnja.
Nakon nedavnih uvredljivih poruka na stadionu “Rudara” u Prijedoru, navijači ovog kluba – skupina “Alcohol Boys” –ogradili su se od natpisa navodeći kako su tu “nastupali ili nastupaju igrači različitih nacionalnosti i na njemu nema mjesta za ovakve šovinističke natpise pojedinaca u želji da ocrne grupu koja je znala i sama sređivati isti taj stadion za dobrobit svih naših sugrađana”.
Ali ova navijačka skupina je još ranije isticala sliku Mladića na stadionu a ranija istraživanja BIRN-a BiH su pokazala kako su simpatizeri ove navijačke skupine isticali neonacističke pozdrave.
Inspiracija u genocidu
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Brčko distrika potvrdili su za BIRN BiH da su na proslavi u ovom gradu bili prisutni navijači lokalnog nogometnog kluba “Ilićka” “Sindikat”, navijači “Crvene Zvezde” “Delije” te navijači “Partizana” “Grobari”. “Sindikat” je napravio bakljadu i projekciju lika Svetog Stefana na zgradi kompanije “Bimal”. Više desetina navijača se okupilo na platou ispred Spomenika srpskim braniocima Brčkog te priredilo bakljadu.
U noći između osmog i devetog siječnja, prešaran je grafit u spomen žrtvama genocida u Srebrenici. Zbog tog su incidenta uhapšene tri osobe koje su u potpunosti prihvatile krivicu, potvrđeno je BIRN-u BiH.
“Navijačke grupe su dio nevidljivih mreža koje povezuju politiku i huliganizam kroz ideologije nacionalizma”, objašnjava Mirza Buljubašić, asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.
On naglašava kako je potrebno razlikovati navijačke i nešto što bi se moglo nazvati huliganskim skupinama. Huligani ne prate sport iz zadovoljstva već zbog potrebe da pripadaju grupi koja im omogućava značaj, dodaje Buljubašić.
Kroz analizu objavljenih materijala, slika i videa BIRN BiH je identifikovao da su navijačke skupine organizovale proslave u Prijedoru, Doboju, Banjoj Luci, Bileći, Zvorniku, Istočnom Sarajevu, Modriči, Višegradu, Sokocu i Čajniču.
U crnim jaknama i s crnim maramama preko lica, podignutih baklji ispred natpisa “Tvoja časna borba, naša vječna sloboda” posvećenog Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a pravosnažno osuđenom pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce – navijačka skupina “Delije”, kako se navodi na objavljenom snimku, obilježila je 30. godišnjicu Republike Srpske u Višegradu. “Delije” su se naknadno okupile na mostu Mehmed-paše Sokolovića uz bakljadu te kod spomen-obilježja palim borcima s bakljama i vatrometom.
Todorović navodi kako su materijalna bogatstva navijačkih vođa značajna i da je njihova moć zastrašivanja u lokalnim zajednicama ogromna. Dodaje kako je evidentno da vlast ne reaguje pa su tako oni kao stvoreni za vršenje pritiska na manjine, na povratnike, na medije i na opoziciju.
“Kontrola navijačkih grupa i njihova instrumentalizacija u političke ciljeve nije ništa novo”, ističe Todorović dok podsjeća na primjer nereda navijača “Crvene Zvezde” i “Dinama” na Maksimiru pred početak sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
Buljubašić navodi da povezivanje ekstremnih politika i političara s navijačkim skupinama nije stvar odnosa sa cijelom skupinom već s donositeljima odluka. Dodaje da donositelji odluka u navijačkim skupinama ne moraju nužno imati ličnu novčanu dobit, njihovo djelovanje povodom obilježavanja 9. siječnja može biti objašnjeno gotovo neraskidivom vezom s ekstremnim nacionalizmom dominantnih politika, osobito na lokalnom nivou.
“Veoma važno je naglasiti da nezakonita djelovanja visokorangiranih pojedinaca unutar navijačkih grupa – kao što su trgovina drogom, posjedovanje oružja, nanošenje tjelesnih ozljeda i slično – mogu biti prećutno amnestirana sve dok ne ugrožavaju moć koju posjeduje i nastoji održati nacionalistička stranka ili privilegirani pojedinci na lokalnim ili višim političkim ešalonima”, kaže Buljubašić.
U Banjoj Luci više desetina navijača “Borca” “Lešinari” su uz transparent “Dobrodošli u Republiku Srpsku” i “Zove Dinara” te zastave “Borca” i Republike Srpske prošetali centrom grada. Oni su se zaustavili ispred sabornog hrama Hrista Spasitelja gdje su uz viorenje zastava priredili bakljadu. Nije izostalo ni “fenomenalni” vatromet a bakljama su simbolično napravili broj 30 kroz Banju Luku.
Okupljanja navijača pratile su velike količine pirotehničkih sredstava na svim obilježavanjima širom Republike Srpske.
U Doboju su na ulice izašli navijači rukometnog kluba “Sloga” “Vojvode”, koji su oko Parka narodnih heroja napravili prsten te su uz paljenje baklji i vatromet obilježili deveti siječanj. Potom su napravili i “veličanstvenu” bakljadu na dobojskoj tvrđavi Gradina.
Buljubašić smatra da je navijačima najveći pokretač za mobilizaciju i iskazivanje ekstremnog nacionalizma osjećaj superiornosti pripadanja etničkoj grupi, koja ne postoji bez dehumaniziranih pripadnika drugih, u ovom slučaju, etničkih grupa.
“Pirotehničkim i drugim performativima huligani iskazuju moć, i to veoma jednostavno: ‘mi’ (naša etnička grupa i ekstremna ideologija) smo na ovoj teritoriji i tu smo da je štitimo od ugroza – ‘vas’ (dehumaniziranih pripadnika drugih etničkih grupa)”, navodi Buljubašić.
Stadioni kao mjesta promicanja ekstremizma
Navijači “Partizana” “Grobari” su u Bileći transparentom u boji zastave Republike Srpske s porukom “Za tebe se život daje, nek ti ime vječno traje” i “Nikad pokorena i vazda im mrska, srečan ti rođendan Republiko Srpska” obilježili ovaj dan. “Grobari” su i u Istočnom Sarajevu u parku Gavrilo Princip s bakljadom i vatrometom obilježili deveti siječanj. Također, kao i u Banjoj Luci, simbolično su bakljama formirali broj 30.
Todorović smatra da su uprkos izraženom nacionalizmu, iza navijačkih grupa nerijetko skrivaju kriminalne grupe i da odatle dolazi povezanost sa onima u Srbiji.
“Ta priča o navijačkim grupaama, to je jedan paravan, ne radi se o nikakvim navijačima, to je paravan za organizovani kriminal”, kaže Todorović.
U svom istraživanju iz 2020. godine profesor kriminologije iz Velike Britanije Alberto Testa navodi da, prema njegovim podacima, ultras skupine u Bosni i Hercegovini postoje kako bi zaradile novac od kriminalnih aktivnosti, posebno putem dilanja droge, reketarenja, iznuda, zastrašivanja i “usluga” koje se nude lokalnim političarima tijekom izbornog razdoblja.
“Naše istraživanje sugerira da fenomen Ultrasa u BiH nije toliko pitanje političkog ili vjerskog ‘ekstremizma’ već više njihove kriminogene prirode, statusa i potreba unutar političkog, društvenog i ekonomskog okruženja unutar lokalne sredine”, navodi Testa u svom istraživanju.
U Zvorniku “Grobari” su s bakljama i transparetnom “30 godina slobode” u tišini ispred Centralng spomen-obilježja poginulim borcima obilježili deveti siječanj. Uz transparente izložene su i crne zastave sa obrisima entiteta Republike Srpske. Na Sokocu je korteo “Grobara” prošao kroz grad uz bakljadu i sa zastavama Republike Srpske.
Buljubašić kaže da se prema trenutnom istraživanju koje provodi može zaključiti da postoji značajan potencijal za nasilni ekstremizam među huliganima.
“Ali ostaju neopaženi zbog lažnog dominantnog diskursa benignih performativnih devijanata ili čak pukih vatrenih navijača; a eho dominantnih, ekstremnih etničkih politika odzvanja na fudbalskim tribinama i izvan njih”, kaže on.
Ogromna platnena ikona Svetog Stefana postavljena je na “Plavom neboderu” u Foči te su na taj način “Delije Foča” obilježili ovaj dan. Uz baklje i vatromet te transparente, među kojima je bio i “Jošanica 92”, navijači i građani okupili su se ispred postavljene ikone. Ispod je također postavljen transparent sa likom Ratka Mladića.
Uz građane i pjesmu “Delije” su se okupile i u Čajniču ispred hotela “Orijent” s bakljama i vatrometom.
Testa smatra da su nogometni stadion simbolično mjesto na kojem se promiču ekstremni ideološki narativi i kroz koji se radikalizacija mladih daje i nosi izvan stadiona. Nove nacionalističke elite koristile su sport kao osnovu za osobno bogaćenje, izgradnju moći na lokalnoj razini i političku samolegitimizaciju u očima vlastitih nacionalnih odnosno etničkih skupina, smatra on.
