Kanadski novinar Michael Colborne, koji prati desničarske grupe i koji ima iskustvo izvještavanja s Balkana, kaže kako poruke mržnje u Gornji Vakuf-Uskoplje – pokazuju zabrinjavajući trend pomjeranja granica onoga što desničari smatraju dozvoljenim.
“Ono što se desilo u Gornjem Vakufu nije uobičajeno za BiH. Brine me jačanje i porast desničara posljednjih godina na način da omogućava ljudima da počnu govoriti ili se ponašati onako kako nisu ranije”, kaže Colborne.
“Linija koju ekstremisti prelaze pomjerila se. Ne mislim da radiš tako nešto ako nemaš takve poglede i misliš da je sada vrijeme u kojem to možeš uraditi bez posljedica”, kaže on.
Za kolumnistu i autora Dragana Bursaća upotreba nacističkih simbola u Gornjem Vakufu – Uskoplju nije iznenađenje jer je “upotreba svastike na ovim prostorima gotovo svakodnevnica”.
“To je postala gotovo pa planetarna pojava, ne samo bujanje fašizma nego njegova gotovo legalizacija. Ljudi gotovo potpuno bez bilo kakvog straha upotrebljavaju fašističke i nacističke simbole”, kaže Bursać i objašnjava da se u BiH fašističke poruke u javnom prostoru ne kažnjavaju.
Bursać dodaje kako se u BiH “živi parafašistički život” jer nije provedena denacifikacija, niti je donesen zakon o zabrani negiranja genocida.
“Ne postoje sankcije, ne postoji edukacija. Ako vam je obrazac glorifikovanja ratnih zločinaca poželjan obrazac kojim dobijate izbore, onda shvatite da su to najčešće mladi ljudi koji se tako ponašaju i da su oni u tom slučaju okrenuti poželjnim društvenim obrascima. To je dakako nakaradno, ali to je kod nas nepisana norma. Tako funkcioniše društvo”, kaže Bursać.
Podrška Praljku, Arkanu, Mladiću i Karadžiću
Colborne primjećuje jačanje desničarske ideologije širom svijeta, ali i na Balkanu.
Jedan od razloga zašto se to dešava u Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama, kaže Colborne, nedostatak je posvećenosti mehanizmima tranzicione pravde, procesa koji je trebao doprinijeti pomirenju.
“Nije to samo slučaj na Balkanu, ali je jako vidljiv na ovom području – ne postoji kazna ili posljedice za govorenje ili činjenje nesuvislih stvari, rasističkih ili diskriminatorskih tvrdnji. Linija onoga što političari na Balkanu mogu reći i proći nekažnjeno pomjerila se”, kaže Colborne.
On kaže da pomjeranje te linije posebno vidi u odnosu političara prema osuđenim ratnim zločincima. Njihovo veličanje, kako kaže, zatim se prenosi na desničarskim profilima na društvenim mrežama i stranicama.
Colborne kaže da je – nakon što je Slobodan Praljak, osuđeni ratni zločinac koji je nakon izricanja pravosnažne presude Haškog tribunala 2017. godine popio smrtonosni otrov – na profilima ukrajinskih desničara primijetio podršku ovom bivšem komandantu Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Neki od istaknutih desničarskih dobrovoljaca na proruskoj strani u ukrajinskom ratu su na svojim profilima na društvenim mrežama veličali haške optuženike, prije svih bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića i bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, pokazalo je nedavno istraživanje BIRN-a BiH.
Desničar i dobrovoljac u Donbasu Igor Mangušev ne krije naklonost prema Željku Ražnatoviću Arkanu, dok je vođa zloglasne jedinice “Rusich” Aleksej Milčakov prije odlaska na ratište na društvenoj mreži VKontakte podijelio fotografiju i podršku Mladiću. On je prije odlaska na ratište 2014. godine boravio u Srbiji, pokazalo je ranije istraživanje BIRN-a BiH.
Na sličnom putovanju bio je i australijski bijeli supremacist Brenton Harrison Tarrant, koji je u martu 2019. godine u pucnjavi u gradu Christchurch na Novom Zelandu ubio više od 50 ljudi. U manifestu koji je napisao prije nego što je krenuo u napad, Tarrant nije skrivao oduševljenje Radovanom Karadžićem.
Bursać vidi domino-efekt u ponašanju ovih terorista, za koje smatra da su “umnogome imali inspiraciju u srpskoj heroici i mitovima”.
“U nedavnom napadu u Teksasu napadač je bio inspirisan napadačem u Christchurchu, a on Breivikom [Anders Breivik, napadač u Norveškoj 2012. godine], a Breivik je bio inspirisan Karadžićem i Mladićem. Vidite kako se kreće ta spirala zla”, kaže Bursać.
U manifestu Norvežanina Andersa Breivika, u kome se BiH spominje više od 300 puta, ovaj ultradesničar koji je osuđen na 21 godinu zatvora za ubistva 77 ljudi počinjena 2012., navodi kako bi želio upoznati Radovana Karadžića.
“Mislim da je Balkan to imaginarno mjesto, mikrokosmos, pojednostavljeni mikrokosmos njihovih pogleda na ono što predstavlja civilizaciju”, kaže Colborne i objašnjava da desničari sa obje strane ukrajinskog sukoba Balkan gledaju kao mjesto na kojem je zaustavljeno širenje otomanskog islama.
“Oni misle da su ljudi poput Mladića i Karadžića samo ljudi koji su se suprotstavili radikalizmu, da su posljednji koji su ponosno zaustavili islam da dođe u Evropu”, kaže Colborne.
Jezik mržnje – Holokausta, Ruande i Balkana
Colbornea posebno zabrinjava radikalizacija koja sada ide u drugom pravcu. Osobe na granici krajnje desnice osjećaju se da mogu lakše preći zamišljenu liniju i skliznuti u ultradesničarski svijet kada vide da osuđene ratne zločince, kojima se i oni dive, “idolizira neko izvana”.
“To im gotovo daje osjećaj pripadnosti. Ono što me zabrinjava, kada pogledate kako je povezana međunarodna krajnja desnica, jeste rizik da tinejdžer iz Hrvatske ili BiH koji možda ima nacionalističke stavove, s bilo koje strane, vidi međunarodni teroristički čin – nešto veliko poput Christchurcha ili manje ali rašireno u medijima – i vidi da je neki slučajni napadač na Novom Zelandu slušao iste pjesme ili pročitao manifest koji je preveden na njihov jezik, može postati potencijalni napadač”, kaže Colborne.
Bivši američki predsjednik Barrack Obama je dva dana nakon masovne pucnjave u pograničnom gradu El Paso između SAD-a i Meksika, za koju se sumnjiči bijeli supremacist, naTwitteru objavio kako je potrebno da većina Amerikanaca glasno odbaci rasistički jezik mržnje prema drugačijima koji dolazi iz usta onih koje se hrane “strahom i mržnjom”.
“Takav jezik nije nov, on je u korijenu ropstva, Holokausta, genocida u Ruandi i etničkog čišćenja na Balkanu”, napisao je Obama na Twitteru.
U periodu između pucnjave i Obaminog saopštenja u noći s nedjelje na ponedjeljak u Gornjem Vakufu – Uskoplju osvanuli su grafiti mržnje s pogrdnim imenima i porukama prema Bošnjacima i s nacističkom svastikom nacrtanom na porodičnoj kući i automobilima.
Dragan Bursać podsjeća da je tokom vikenda u Splitu održan “zapaljivi koncert” Marka Perkovića Thompsona.
“Mislim da ne možemo toliko daleko ići da možemo naći direktnu vezu s događajima u svijetu od prije nekoliko dana. Veza ideološka postoji, veza u narativu i diskursu, ali ne možemo naći uzročno-posljedičnu vezu koliko s događajima u okruženju”, kaže Bursać.
