Samit NATO-a ove nedelje u Vašingtonu bio je usredsređen na dodatnu podršku Ukrajini, ali su neki zapadni zvaničnici podjednako spremni da se suoče sa još jednim izazovom posle ruske invazije: novom trkom u naoružanju sa globalnim implikacijama.
Zvaničnici navode da više nije dovoljno osigurati da Ukrajina ima neophodno oružje i sisteme da se bori protiv neumoljivih ruskih napada. Smatraju da NATO mora da se istovremeno spremi da više troši, razvija i proizvodi od saveza koji omogućava ruskoj vojsci da nastavi da se bori.
"Nema vremena za gubljenje. To mora da bude jedan od ključnih prioriteta za sve naše saveznike, zato što tu nije riječ samo o većoj potrošnji, već i o razvoju tih kapaciteta", rekao je jedan zvaničnik NATO-a za Glas Amerike.
Zvaničnici često optužuju Kinu da ima ključnu ulogu u podršci ruskoj vojski, tako što Moskvi šalje sirovi materijal i komponente za savremeno oružje i oružane sisteme.
Sjedinjene Države i Britanija su u aprilu i maju uvele nove sankcije iranskim kompanijama i zvaničnicima uključenim u proizvodnju dronova za rusku vojsku.
Prema američkim obavještajnim podacima, s kojih je skinuta oznaka povjerljivo, Rusija koristi sjevenokorejske balističke rakete, dok su južnokorejski zvaničnici saopštili ranije ove godine da je Pjongjang do sada poslao Rusiji najmanje 6.700 kontejnera sa moguće više od tri miliona komada artiljerijske municije.
NATO zvaničnik, koji je govorio za Glas Amerike, rekao je da je podrška Kine, Irana i Sjeverne Koreje značajno promijenila poziciju Rusije na ratištu, te da su zbog toga zastarjele obavještajne procjene da će ruskoj vojsci biti potrebne godine da se obnovi.
"Kada pogledate procjene tempa obnove ruskih oružanih snaga i ruske odbrambeno industrijske i tehnološke baze, vidjećete da ne uzimaju u obzir to koliko je Kina uključena", rekao je zvaničnik.
Čak je i Bijela kuća u četvrtak priznala da je neophodno suprostaviti se sve većem savezu.
"To jeste povod za zabrinutost. Brine što Kina, Sjeverna Koreja, Rusija i Iran - zemlje koje se nisu uvijek koordinisale u prošlosti - pokušavaju da utvrde kako mogu da imaju uticaja", rekao je predsjednik Džo Bajden na konferenciji za novinare.
Bajden je takođe dodao da se utvrđuje strategija da se poremete napori tih zemalja, ali je odbio da iznese njene detalje.
Neki američki zvaničnici već zovu Rusiju, Kinu, Sjevernu Koreju i Iran novom "osovinom zla".
"Trebalo bi da reagujemo u skladu sa tim", rekao je u martu članovima Kongresa Džon Akvilino, bivši komandant američkih snaga u Indo-Pacifiku.
Pojedini analitičari ocjenjuju da je situacija alarmantna i ukazuju na naznake da se odbrambeni odnosi Rusije i drugih zemalja razvijaju van bilateralnih napora da se podrži rat Moskve u Ukrajini.
"Sada vidimo intenziviranje, produbljivanje tih strateških partnerstava. Bez obzira na to da li su 100 odsto usklađeni cijelo vrijeme, svakog dana, važno je da su usklađeni u pogledu strateških kapaciteta koje razvijaju u partnerstvu. Mi bi trebalo da ih, u našem odgovoru, posmatramo kao osovinu a ne pojedinačne djelove", kaže za Glas Amerike Ričard Goldberg, viši savjetnik u Fondaciji za odbranu demokratija u Vašingtonu i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trampa.
Međutim, za sada se ne zna koliko brzo bi ta osovina mogla da postane istinski suparnik NATO-u.
"Još postoje pitanja u pogledu kojih postoje značajne tenzije između četiri zemlje, koje sprečavaju formiranje jedinstvenijeg saveza. Na primjer, kada je riječ o odnosima Rusije i Irana, sporenja postoje između ostalog kada je riječ o takmičenju na energetkim tržištima i borbi za uticaj na Kavkazu, kao i - barem u prošlosti - različitim pristupima Izraelu. Osovina Rusija-Kina-Sjeverna Koreja-Iran predstavlja ozbiljnu prijetnju po interese SAD i NATO-a, ali ne mislim da je riječ o nepobjedivom suparniku. Da bi fomirali jedinstveniji savez, morali bi da pretoče zajedničko protivljenje zapadnom međunarodnom poretku u jasnu, zajedničku viziju budućnosti, za šta očekujem da neće biti lako", ističe za Glas Amerike Mišel Grise iz Korporacije RAND.
NATO saveznici međutim ne uzimaju zdravo za gotovo poteškoće s kojima se suočava savez četiri zemlje. Amerika, Njemačka, Španija i drugi već su počeli da proizvode presretače za protivvazdušne sisteme Patriot u Evropi, dok su SAD i Turska krenule u proizvodnju artiljerijske municije od 155 milimetara u Teksasu.
Bajden je u četvrtak najavio da slijedi još više napora u tom kontekstu.
"Govorili smo o tome kako Evropska unija i NATO moraju da budu sposobni da razvijaju svoje kapacitete za proizvodnju municije i oružja. Bićemo u poziciji u kojoj će Zapad postati industrijska baza za to. Imaćemo kapacitete da proizvedemo svo odbrambeno oružje koje nam je potrebno".
Američki predsjednik je dodao da se neke evropske zemlje takođe pripremaju da kazne Kinu i da prekinu ekonomski angažman sa tom zemljom dok god Peking Moskvi šalje komponente i materijal za rat protiv Ukrajine.
Neki zapadni zvaničnici su i prije Bajdenovih komentara rekli da Zapad može da zadrži prednost, na osnovu napora koji se već preduzimaju.
"Koraci koje preduzimamo i napredak koji postižemo zaista daju rezultate. Kada je riječ o municiji, vidite da se povećanje njene proizvodnje realizije. Mislim da ćemo u narednoj godini imati mnogo bolje cifre", rekao je zvaničnik NATO-a za Glas Amerike.