Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus rekao je da je pažljivo pročitao medijske izvještaje o tome da je proukrajinska grupa bila umiješana u eksplozije na gasovodu Sjeverni tok u Baltičkom moru, ali je upozorio da se ne donose ishitreni zaključci.
Njemački dnevni list „Die Zeit“ i javni emiteri ARD i SWR izvijestili su u utorak da su istražitelji u velikoj mjeri uspjeli rekonstruisati kako su cjevovodi koji ruski gas prenose do Njemačke i drugih zemalja Evrope sabotirani u noći 26. septembra 2022. godine.
Pozivajući se na više neimenovanih zvaničnika, mediji su objavili da su pet muškaraca i jedna žena za izvođenje napada koristili jahtu koju je u Njemačkoj unajmila kompanija u ukrajinskom vlasništvu u Poljskoj. Njemački savezni tužitelji potvrdili su da je u brod pretražen u januaru.
Njujork Tajms je takođe objavio da su američki zvaničnici pregledali obavještajne podatke koji ukazuju da iza eksplozija stoji proukrajinska grupa. Ukrajinska vlada je negirala umiješanost.
"Moramo napraviti jasnu razliku da li je to bila ukrajinska grupa koja je djelovala po nalogu Ukrajine ili (...) bez znanja vlade", rekao je Pistorijus novinarima u Štokholmu.
Govoreći na marginama sastanka ministara odbrane Evropske unije, Pistorijus je rekao da su neki stručnjaci takođe ukazali na mogućnost takozvane lažne operacije koju je izvela grupa koja se samo pretvara da pripada Ukrajini: "To ne bi bilo prvi put u istoriji takvih događaja“.
Na pitanje da bi li ove nove informacije mogle potkopati podršku Zapada Ukrajini, Pistorijus je rekao da bi radije odgovorio kada bude imao pouzdane informacije.
Ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov odbacio je navode da je napad možda naredio Kijev: "To je kao kompliment za naše specijalne jedinice, ali to nije naša aktivnost“.
Prema njemačkim medijima, osumnjičeni su koristili lažne pasoše prilikom iznajmljivanja broda koji je isplovio iz njemačke luke Roštok. Grupu su činili kapetan, po dva ronioca i ronilačka pomoćnika, te doktor, objavio je ARD.
Iz Kancelarije njemačkog saveznog tužioca odbili su komentarisati izvještaje, ali su potvrdili da su „u vezi sa sumnjivim iznajmljivanjem broda“ sproveli istragu od 18. do 20. januara.
"Postoji sumnja da je brod mogao biti namijenjen prevozu eksplozivnih naprava koje su eksplodirale 26. septembra 2022. na gasovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2", naveli su u imejlu za Asošijeted pres iz Kancelarije tužioca. „U toku je evaluacija izuzetih tragova i predmeta.“
"Identitet počinilaca i njihovi motivi predmet su istrage koja je u toku", navedeno je u odgovoru. "Trenutno nije moguće dati bilo kakve pouzdane izjave o tome, posebno o pitanju državne kontrole."
Tužioci su takođe naveli da će istražiti sve tragove, uz napomenu da „nema osnova za sumnju u zaposlenike njemačke kompanije koja je brod dala u najam.”
Portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Džon Kirbi odbio je u utorak komentarisati pisanje Njujork Tajmsa, ističući da su istrage koje vode Danska, Njemačka i Švedska i dalje aktivne.
"Moramo dopustiti da se ove istrage završe", rekao je Kirbi. "I tek tada bismo trebali razmotriti koje bi naredne akcije mogle biti prikladne“.
Sličan stav iznio je u srijedu i generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg: „Postoje nacionalne istrage i mislim da je ispravno sačekati dok se one ne završe prije nego što počnemo govoriti o tome ko stoji iza napada“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov opisao je u srijedu medijske izvještaje u kojima se navodi ukrajinska umiješanost u eksplozije Sjevernog toka kao koordinisanu manipulaciju s namjerom da se prikriju organizatori napada.
"Oni koji stoje iza terorističkog napada očito žele da odvratite pažnju", rekao je Peskov, a prenijela državna novinska agencija RIA Novosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi zvaničnici optužili su SAD za režiranje eksplozija gasovoda, koje su označili kao teroristički napad.
Peskov je napomenuo da je Rusiji uskraćen pristup dokazima iz istrage, te je pozvao na transparentnu međunarodnu istragu.
Gasovodi Sjeverni tok 1 i 2 dugo su bili meta kritika SAD i nekih njihovih saveznika, koji su upozoravali da predstavljaju rizik za energetsku sigurnost Evrope zbog povećanja zavisnosti o ruskom gasu.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka je zaustavila sertifikaciju Sjevernog toka 2, koji još nije profunkcionisao, a Moskva je sedmicu dana prije napada zaustavila dotok gasa u Sjeverni tok 1.
Holandska kompanija za transport i skladištenje gasa „Gasunie“ saopštila je u srijedu u svom godišnjem izvještaju da ne očekuje da će sabotirani gasovodi Sjeverni tok 1 i 2 uskoro ponovno biti pušteni u rad:
"U trenutnom geopolitičkom kontekstu, ’Gasunie’ ne predviđa nastavak isporuka gasa putem Sjevernog toka u doglednoj budućnosti i kao rezultat toga ne očekuje primanje novih dividendi.“
Ova kompanija, koja posluje u Holandiji i dijelovima Njemačke, uložila je 508 miliona eura za 9% udjela u Sjevernom toku. U julu, vrijednost investicije je pala na 240 miliona eura, a sada je kompanija u potpunosti otpisala svoje višemilionsko ulaganje u projekat.
