Iako je najavljeno da će Skupština Crne Gore u ponedjeljak glasati o izboru sudija Ustavnog suda, sjednica parlamenta odgođena je na zahtjev Demokratske partije socijalista, a glasanje o sudijama, kao i ponovno glasanje o izmjenama Zakona o predsjedniku zakazano je za 12. decembar.
Iz DPS-a je, nakon današnje sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine, saopšteno da će “se do tada dati šansa dijalogu i dogovoru”.
“Naši zahtjevi su jasni - vanredni izbori i povlačenje Zakon o predsjedniku. Opredijelili smo se na vaninstitucionalno djelovanje i podršku protestima ‘Ima nas’ ", kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je da “vjeruje da postoji volja da se dođe do dogovora”.
“Ostavljen je prostor od 12 dana kako bi pokušali”, kazala je Đurović. Ona je pojasnila da "ne znači da će platforma DPS-a biti prihvatljiva za ostale učesnike".
Na pitanje da li to znači da bi staroj većini bilo prihvatljivo organizovanje vanrednih izbora , Đurović je kazala da “ovog trenutka ne može da kaže šta je prihvatljivo a šta ne, ali da postoji volja da se sjedne za sto”.
“Na dnevnom redu sjednice 12. decembra naći će se i izmjene Zakona o predsjedniku , to će biti i prva tačka dnevnog reda”, pojasnila je Đurović.
Kada je posrijedi pitanje Zakona o predsjedniku, koji je DPS naveo kao jedan od uslova za učešće u dogovoru , prdesjednica Skupštine je kazala da “ne može prejudicirati kakav će biti ishod”.
Na izboru sudija Ustavnog suda insistiraju i sa relevantnih međunarodnih adresa. Posljednji u nizu apela za pronalaženje što bržeg rješenja za izlazak iz aktueklne inistitucionalne i političke krize stiglo je danas sa adrese EU. Portparol EU Peter Stano poručio je da Evropska unija “veoma pažljivo i za zabrinutošću prati unutrašnju političku situaciju u Crnoj Gori”.
“Podsjećamo i insistiramo na tome da bi svi politički akteri trebalo da se uzdrže od bilo kakvih akcija koje bi mogle dodatno produbiti institucionalnu krizu u zemlji i narušiti funkcionisanje demokratskih institucija. Treba da daju prioritet izgradnji konsenzusa”, poručio je Stano na konferenciji na novinare, prenose crnogorski mediji.
Ukoliko Ustavni sud ne funkioniše, nije moguće ocijeniti ustavnost nedavno usvojenih spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ograničavaju nadležnosti šefa države i otvara mogućnost izbora mandatara u parlamentu, nije moguće odlučiti ni o inicijativama većine o ocjeni ustavnosti postupanja predsjednika Mila Đukanovića kada je odbio da za mandatara predloži njihovog kandidata Midraga Lekića.
Bez funkcionalnog Ustavnog suda, takođe, nije moguće proglasiti konačne rezultate lokalnih izbora u nekoliko crnogorskih opština koji su održani 23.oktobra.
Ustavni sud je u blokadi od polovine septembra, jer od ukupno sedam ima troje sudija, za kompletiranje su potrebna još četiri, dok je jedan neophodan da bi taj sud imao kvorum za donošenje odluka.
Prvi pokušaj izbora sudija Ustavnog suda u oktobru bio je bezuspješan, tada nijedan kandidat nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku 54 poslanika od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu. Kandidati za sudije tog suda tada su imali podršku 41 poslanika, aktuelne parlamentarne većine.
Iz DPS- a su navodili da je njihova podrška predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda izostala jer je, aktuelna parlamentarna većina predložili "svoje kandidate" za sudije bez dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima.
Za izbor sudija Ustavnog suda u drugom krugu glasanja u parlamentu neophodna je tropetinska većina ili 49 poslanika.
