Američki zakonodavci su posle susreta sa predsjednikom crnogorske skupštine Rankom Krivokapićem u Vašingtonu podržali članstvo Crne Gore u NATO-u i upućivanje pozivnice u decembru. Krivokapić je posle sastanaka u Kongresu, na kojima je razgovarano i o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori, za Glas Amerike rekao da svi politički akteri treba da se vrate u parlament, te da je suština demokratije dijalog, a ne ultimatumi i nasilje. Takođe je zatražio da se do kraja istraže svi slučajevi prekomjerne upotrebe sile.
Sjedinjene Države snažno podržavaju članstvo Crne Gore u NATO-u, poručio je predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, kongresmen Majk Tarner.
„Predstavnički dom i Senat su usvojili kongresnu deklaraciju o podršci Crnoj Gori i drago nam je što je administracija takođe to podržala. Kao predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, nadam se da će tokom sledeće godine crnogorska delegacija moći da se pridruži Parlamentarnoj skupštini."
Tarner je istakao da Vašington radi na tome da Podgorica u decembru dobije pozivnicu za članstvo. Tome se nada i senator Džon Mekejn.
"Crna Gora je prelijepa zemlja i što je još važnije dobar prijatelj Amerike. Drago mi je što naša administracija podržava članstvo Crne Gore. To ima punu podršku Kongresa i uradićemo sve što možemo da se taj proces dovrši. Ovo su opasna vremena, sa Vladimirom Putinom u pokretu. Crnoj Gori je potrebno članstvo u NATO-u."
Na pitanje Glasa Amerike da prokomentariše ulogu Rusije u aktuelnim zbivanjima u Crnoj Gori, Mekejn je odgovorio da se to ne događa samo u tom području.
"Rusija nastavlja da podstiče opoziciju, da širi propagandu, ali Crna Gora nije jedina. Pogledajte baltičke zemlje, Moldaviju. Vladimir Putin pokušava da obnovi rusku imperiju. Mi, SAD i NATO moramo da mu pokažemo da postoji granica njegovoj agresiji".
Reakcije zvanične Moskve na proteste u Crnoj Gori ne doprinose odnosima dvije zemlje, rekao je za Glas Amerike predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić.
“Svi znamo standarde ponašanja kod protesta u nekim drugim zemljama, uključujući i Rusiju. U Crnoj Gori ćemo se sami time baviti. Želimo da zadržimo dobre odnose sa Rusijom, uprkos sankcijama koje smo im uveli, ali demokratija u Crnoj Gori se ne može ugledati na Rusiju, demokratija u Crnoj Gori će se ugledati na one zemlje gdje je Crna Gora okrenuta, a to je na Evropsku uniju i NATO zemlje”.
Zajednička poruka, posle susreta u Kongresu, je da je osnova demokratije dijalog, bez ultimatuma i nasilja bilo koje strane, naglasio je Krivokapić. Mjesto za dogovor, kako je rekao, je parlament gdje treba da se vrate svi, uključujući i organizator protesta - Demokratski front.
"Mnogo sumnji ima da iza njih stoji neko. Ne želim u to da vjerujem. Ja samo želim da vjerujem da su izabrali pogrešan način da se bore za prave ciljeve, a to je ono što su proklamovali: Obezbijediti slobodne i fer izbore. Ako to hoće, onda to moraju da urade sa svima ostalima. Ne mogu sami. Ako to hoće, to se radi u institucijama. Pokazali što mogu, kako mogu i što hoće kroz proteste. Sad je krajnje vrijeme da se vrate u institucije, jer nema protesta koji mogu riješiti situaciju u demokratiji.”
Predsjednik parlamenta zatražio je i istragu svih slučajeva prekomjerne upotrebe sile.
“Lično ću insistirati i parlament kao institucija da se brutalna dešavanja u nekoliko slučajeva do kraja istraže i odgovorni privedu pravdi. Zakon mnogo više obavezuje policajce, nego demonstrante, a svi su odgovorni pred zakonom. Ali oni koji imaju više moći, više sile, više su i odgovorni. Ti slučajevi moraju biti istraženi da bi se vratilo povjerenje da je onaj ogroman broj policajaca kojima smo zahvalni što su zaštitili parlament na ulazu, odradio pravi posao, a da se po ulicama ne može manifestovati u nekim slučajevima brutalna sila i nasilje od strane vlasti, jer to ruši povjerenje u vlast, to ruši povjerenje u demokratiju, to pomaže snažno neprijateljima Crne Gore u njihovim ključnim ciljevima.”
Proces priključivanja Alijansi je u završnoj fazi i svi žele da Crna Gora do konačnog cilja dođe sa najboljom ocjenom, naglasio je Krivokapić.
“Svi žele da taj vjetar koji imamo, koji dobijamo napornim radom u poslednjoj fazi, I u teškim izazovima kakvi su sada u Crnoj Gori iskoristimo i ubuduće. Ciljevi će ostati, vladavina prava, koja se snažno potencira u Stejt departmentu, konkretni slučajevi koji se moraju riješiti i posle toga sprovesti izbore koji će biti nesporni jer NATO članica mora da ima vlast koja potiče iz nespornog izbornog legitimiteta.”
Dvodnevnu posjetu Vašingtonu, tokom koje je učestovao i na bezbjednosnom forumu u Kongresu, predsjednik Skupštine Crne Gore okončao je susretom sa senatorom Krisom Marfijem.