Malo je vjerovatno da će pad grada Vuhledara značajno promijeniti tok ukrajinskog rata protiv Rusije. Ali taj najnoviji gubitak u prvi plan ponovo ističe pogoršanje položaja Kijeva, dijelom uzrokovanog crvernim linijama zapadanih sila u korištenju njihovog oružja, kažu vojni zvaničnici i analitičari.
Vuhledar je strateški značajan jer je smješten na uzvisini i raskrsnici između istočnog i južnog fronta, pa su ruske snage pokušavale da ga osvoje od početka invazije, ali su Ukrajinci pružali veliki otpor. Ipak, nakon teške ljetne ruske vojne kampanje duž istočnog fronta Kijev je izgubio nekoliko hiljada kvadratnih kilometara teritorije, uključujući i rudarski grad Vuhledar.
Ukrajinska vojska je u srijedu saopštila da povlači svoje trupe iz Vuhledara kako bi "zaštitila vojno osoblje i opremu".
Ovaj poraz je samo mikrokosmos problema sa kojima se Ukrajina suočava u ovom poglavlju rata koji traje duže od dvije i po godine. Između ostalog, odražava odbijanje SAD da Ukrajini daju dozvolu za napad na ciljeve duboko unutar ruske teritorije, sprečavajući Kijev da degradira kapacitete Moskve.
Istovremeno, ruska dominacija u vazduhu joj omogućava da na ukrajinske položaje baca razorne klizeće bombe na koje Ukrajina nema efektivan odgovor, dok kontroverzni pokušaju mobilizacije nisu uspjeli proizvesti novu klasu ukrajinskih boraca sposobnih da drže linije.
Povlačenje Ukrajinaca dogodilo se nakon dugo očekivane posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD prošle sedmice. Bajdenova administracija je do sada odbijala zahtjev Kijeva da koristi raketne sisteme dugog dometa ATACMS za napade na ruske aerodrome i druge ključne ciljeve, a prijedlog Zelenskog o postizanju mira pod nazivom "plan pobjede" neki su odbacili više kao listu želja nego kao plan akcije.
U međuvremenu su ruski borbeni avioni nastavili da bacaju bombe na Vuhledar, što je ubrzalo povlačenje, rekli su vojnici koji su služili na tom frontu.
“Glavna taktika (Rusa) je bila da nas opkole sa krila i to su radili neprekidno šest do sedam mjeseci uz stalne vazdušne napade – zbog te taktike su uspjeli iscrpiti naše resurse, jer nemamo toliko koliko oni imaju”, rekao je Arsenij Prilipka, načelnik službe za medije 72. brigade, koja je branila Vuhledar od avgusta 2022. godine.
Borba za Vuhledar
Nakon dvije godine neuspjelih pokušaja da zauzmu Vuhledar, ruske snage su promijenile taktiku ranije ove godine. Predratna populacija grada od 14.000 ljudi je smanjena na oko 100, a grad je u potpunosti uništen.
Ruski vojnici započeli su sofisticirane napade sa sjeverne i južne strane, uz pomoć superiornih mogućnosti elektronskog ratovanja, nadmoći u ljudstvu, artiljerijske vatre, dronova i kliznih bombi. Moskva je pretrpela teške gubitke u borbi za Vuhledar u protekle dvije godine.
Ukrajinci su vršili pritisak na SAD da ublaže ograničenja upotrebe zapadnog oružja za napad na ciljeve duboko u Rusiji, ali nisu uspjeli u tome. To je značilo da su ruski komandni i kontrolni centri, logistički centri i aerodromi sa kojih ruski borbeni avioni nose smrtonosne klizne bombe van dosega ukrajinskih snaga.
Rusija u prosjeku ispali skoro 120 kliznih bombi dnevno, oko 3.000 mjesečno. Te bombe su oružje iz sovjetskog perioda, opremljene navigacijskom tehnologijom.
“Ne možemo promijeniti dinamiku, a Rusi guraju naprijed”, rekao je Pavel Narožnji, osnivač neprofitne organizacije „Reactive Post“, koja nabavlja rezervne dijelove za artiljeriju.
Višemjesečni napadi na kraju su oslabili ukrajinsku odbranu.
Nakon dvije godine intenzivnih borbi, 72. brigada - koja nijednom u tom periodu nije dobila odmor zbog intenziteta borbi i nedostatka strategije za demobilizaciju ukrajinskih vojnih vođa - povukla se s područja Vuhledara, gdje su mnogi od njihovih saboraca poginuli.
Prilipka je rekao da će brigada ostati do poslednjeg trenutka dok odbrana Vuhledara postane nemoguća. Taj scenario se odigrao ove sedmice.
„Rusi su tražili slabe tačke u našoj odbrani, stalnom napadima, da pronađu puteve za prodor u grad i kako su napredovali pokušavali su da unište čitav grad. Konstantno smo bili pod vatrom”, rekao je Prilipka.
Vuhledar je služio kao odbrambeno uporište, grad-tvrđava na vrhu brda okružen otvorenim poljima i blizu dvije ključne saobraćajnice. Odatle su ukrajinski vojnici mogli da posmatraju približavanje ruskih snaga. Sa takve pozicije je bilo lako koordinisati kontranapade. Tu prednost sada imaju ruske snage.
Iako je taktički značajan, Vuhledar nije ključno logističko čvorište za Kijev, a ruske snage su već kontrolisale većinu glavnih puteva kroz grad prije nego što su ga zauzele, saopštio je Institut za proučavanje rata iz SAD. Pristup Ukrajine drugim kritičnim linijama snabdijevanja ostaje netaknut.
Put za Pokrovsk
Zauzimanje Vuhledara dio je moskovskih napora prema strateškom logističkom čvorištu Pokrovsk, samo 30 kilometara sjeverno. Pad Pokrovska bi ozbiljno ugrozio ukrajinsku odbranu, a Rusija već sedmicama napreduje i na tom dijelu fronta.
Sljedeći prepreka za ruske snage je grad Kurahov.
"Ova linija je međusobno povezana i neprijatelj neće moći ući u Pokrovsk i približiti se tom gradu osim ako ne može istjerati naše trupe iz Kurahova", rekao je Ivan Timočko, predsjedavajući Savjeta rezervista ukrajinskih kopnenih snaga. “U suprotnom, (Rusi) bi izložili svoje frontove prema krilima i dobili bi ozbiljan udarac sa strane.”
„S druge strane, neprijatelj razumije da, ako ne zauzme Kurahov, neće moći ozbiljno da utiče na tok događaja oko Vuhledara“, dodao je on.
