Rusija je danas pristala na produžnje sporazuma o izvozu žita iz Ukrajine preko Crnog mora u dijelove svijeta koji se suočavaju sa glađu, uz posredovanje Turske i Ujedinjenih nacija.
“Uz napore naše zemlje, podršku naših ruskih prijatelja i doprinos naših ukrajinskih prijatelja, Crnomorska inicijativa je produžena na još dva mjeseca", rekao je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, pozdravio je dogovor, navodeći da se nada i "sveobuhvatnijem sporazumu za poboljšanje i proširenje Inicijative - kako sam nedavno u pismu i predložio predsjednicima tri države".
Ovakav razvoj događaja predstavlja značajan podsticaj globalnoj sigurnosti snabdevanja hranom, jer su cijene namirnica značajno porasle - a jedan od faktora koji je doveo do toga je upravo ruska agresija na Ukrajinu.
Otkako je potpisana 22. jula 2022. godine u Istanbulu, Crnomorska inicijativa za žito je omogućila siguran izvoz više od 30 miliona metričkih tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda iz tri crnomorske luke u Ukrajini na globalna tržišta.
Sporazum je pomogao i Moskvi da olakša svoj izvoz žitarica i đubriva.
Ipak, Rusija tvrdi da taj dio dogovora nije poštovan, te je prijetila da neće pristati na produženje sporazuma - koji je trebao da istekne u četvrtak. Slično se dogodilo i u martu, kada je takođe dogovoreno dvomjseečno umjesto četveromjesečnog produženja koje je bilo planirano.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, potvrdila je današnji dogovor, dodajući da problemi moraju biti riješeni "na tehničkom nivou". Ni ona ni Erdogan nisu spominjali eventualne ustupke Moskvi.
Produženje sporazuma je posebno značajno za zemlje Afrike, Bliskog istoka i dijelove Azije, koje se oslanjaju na ukrajinsku pšenicu, ječam, biljno ulje i druge pristupačne prehrambene proizvode, pogotovo jer se mnoge od njih suočavaju sa sušama.
"Svijet će nastaviti dobijati ukrajinske proizvode, zahvaljujući naporima Turske i Ujedinjenih nacija", naveo je na Fejsbuku zamjenik premijera Ukrajine Aleksander Kubrakov, optužujući pritom Rusiju za sporost u zajedničkim inspekcijama pošiljki.
Prosječan broj dnevnih inspekcija - čiji je cilj da se pobrinu da se brodovima prevozi samo hrana, a ne i oružje - postpeno je u padu još od oktobra, kada je iznosio 10,6, da bi u aprilu iznosio 3,2. Takođe, u proteklim sedmicama je umanjen i broj isplovljenih ukrajinskih pošiljki.
Rusija negira da je usporavala rad, ali istovremeno ubrzanim tempom isporučuje svoje poljoprivredne proizvode preko drugih luka, što neki od kritičara tumače kao način pritiska na Zapad i traženje ustupaka, poput ublažavanja sankcija.
Od 6. maja nijedan brod nije dobio dozvolu da uplovi u tri ukrajinske luke. Kubrakov je naveo da oko 70 brodova čekaju u turskim vodama.
Vilijam Osnato, analitičar poljoprivrednih podataka iz kompanije "Gro Intelligence" kaže da je održavanje crnomorskog koridora otvorenim ključno imajući u vidu da se ukrajinska žetva očekuje u junu, što znači da te proizvode treba prodati u julu, te da se time izbjegava "gubitak još jednog velikog dijela pšenice i drugih žitarica sa tržišta".
U tekstu su korištene informacije AP-a.