U aprilu, prije 150 godina, predsjednik Abraham Linkoln upucan je dok je sa suprugom Meri gledao predstavu u pozorištu “Ford” u Vašingtonu. Ubica Džon Vilks But je pobjegao, dok su Linkolna prebacili u kuću preko puta pozorišta, gdje je preminuo narednog jutra.
Linkoln je ubijen dok je vodio naciju iz dugog i krvavog građanskog rata, u kojem je ubijeno više od 620 hiljada vojnika. Spasavanje unije je jedno od najistaknutijih Linkolnovih dostignuća na položaju predsjednika, kaže Mišel Kraul, istoričarka u Kongresnoj biblioteci.
“U rukama slabijeg čovjeka, manje odlučne i politički mudre osobe, lako je moglo da se dogodi suprotno. Međutim, on je Sjedinjene Države posmatrao kao demokratski eksperiment, smatrao je da se drži onog što su započeli osnivači američke nacije i nije želio da taj eksperiment propadne”.
Predsjednik Linkoln je pomogao da se okonča ropstvo u Sjedinjenim Državama. Proklamacija o emancipaciji, izdata 1. januara 1863. godine, otvorila je Afroamerikancima put ka slobodi. Kasnije te godine, Linkoln je održao čuveni govor u Getisburgu, četiri mjeseca nakon što su vojnici Unije porazili snage Konfederacije u najvažnijoj bici tokom Građanskog rata.
“Kada čitate Getisburški govor, u kojem Linkoln kaže da je ovo vlada naroda i za narod, uvidite da je on to i mislio. Želio je da proširi ljudska prava. Želio je da Sjedinjene Države ostvare svoj demokratski potencijal i budu mjesto u kojem se primjenjuje odredba iz Deklaracije o nezavisnosti da su svi judi stvoreni jednaki”.
Muzeji i istorijske institucije širom zemlje obilježavaju stopedesetu godišnjicu ubistva predsjednika Linkolna specijalnim izložbama i predstavama. Jedna od najznačajnijih izložbi je u kompleksu pozorišta Ford, gdje su, prvi put od tragičnog događaja, zajedno izloženi pojedini predmeti. Među njima je i mali pištolj kojim je Džon Vilks But pucao u predsjednika.
“Značaj pištolja je u tome što je promijenio tok istorije; u jednom trenutku ubijen je jedan od najvećih predsjednika”.
Trejsi Avant, kustos izložbe, kaže da su takođe izloženi mnogi Linkolnovi lični predmeti, poput njegovog čuvenog cilindra.
“Riječ je o prelijepom, čuvenom predmetu, nedvojivom od Abrahama Linkolna. Međutim, ono što se meni sviđa je ova prelijepa traka na cilindru, koju je Linkoln stavio u znak sjećanja na sina Vilija, koji je preminuo 1862. godine od tifusa. To svjedoči o tome koliko duboko ga je potresao gubitak sina”.
Još jedan omiljeni eksponat su Linkolnove naočare.
“Jedan dio naočara se odlomio i on ga je jednostavno povezao sa malo kanapa. To, po mom mišljenju, stvarno pokazuje njegovu ljudskost”.
Linkoln se smatra jednim od najvećih predsjednika u američkoj istoriji, o kojem je napisano najviše knjiga. Linkolnov lik je na jednoj od novčanica, a milioni posjećuju njegov spomenik u Vašingtonu. Dok Amerikanci obilježavaju 150-tu godišnjicu smrti 16. predsjednika, mnogi vjeruju da će vizija Abrahama Linkolna i onih prije njega – nacije u kojoj su svi rođeni jednaki – jednog dana biti u potpunosti ostvarena.